Legende

LEGENDA O PLITVIČKIM&nbsp;JEZERIMA&nbsp; LEGENDA KAŽE DA NIJE BILO CRNE KRALJICE,&nbsp;NE BI BILO NI CRNE,&nbsp;NI BIJELE RIJEKE,&nbsp;NE BI BILO NI PLITVIČKIH JEZERA.&nbsp; ZAVLADALA JE VELIKA SUŠA,&nbsp;NAROD,&nbsp;ŽIVOTINJE I PRIRODA&nbsp;PATE.&nbsp; CRNA KRALJICA&nbsp;ĆE IH POSLUŠATI SAMO AKO&nbsp;ĆE GOVORITI ISTINU.&nbsp; NAJSEBIČNIJI I NAJBOGATIJI&nbsp;ČOVIJEK U PLEMENU SE NIJE HTIO POKAJAT PA SU GA POTJERALI IZ PLEMENA.&nbsp; CRNA KRALJICA SE OBRAĆA NARODU,&nbsp;OSLOBODILI STE SE ZLA LJUDSKOG IZ PLEMENA VAŠEG, LJIBAV SAM I NADA VAŠA.&nbsp; NA OBZORU SE POJAVILA DVA OBLAKA,&nbsp;JEDAN CRNI I JEDAN BIJELI,&nbsp;POČELA JE PADAT KIŠA.&nbsp; JOŠ&nbsp;DUGO SE U NARODU PREPRIČAVAO TAJ DOGAĐAJ,&nbsp;KIĆEN IZMIŠLJENIM PRIČAMA O ZLATNOJ KOČIJI CRNE KRALJICE,&nbsp;NJENOJ&nbsp;ZLATNOJ KOSI,&nbsp;VILAMA,&nbsp;DJEVOJKAMA KOJE JE PRATE.&nbsp; ALI&nbsp;SAMO SU MUDRI ZNALI DA CRNA KRALJICA JEDINO DOBROTOM DUŠE PREPOZNAT SE MOŽE.&nbsp;

LEGENDA O DIVOVIMA Divovi su ogromna, snažna bića. Neki kažu da divovi mogu biti kameni, ledeni i vatreni, a postoje i divovi Kiklopi koji imaju na čelu jedno veliko oko i vrsni su kovači. Vatrenim divovima tijelo gori, a ledeni su prekriveni sigama i mrazom. Za divove kažu da su zli i da ruše sve pred sobom, ali neki sigurno nisu zli. Stara legenda kaže kako su nekad davno, prije nego su Istru naselili ljudi, u dolini Mirne živjeli divovi. Glavni div bio je div Dragonja. Zvali su ga i div orač jer je zaorao brazdu od Ćićarije prema moru. Ista legenda kaže kako je voda kroz brazdu počela teći vrlo polagano i da je zato div Dragonja prozvao rijeku Mirnom (a i žena diva Dragonje zvala se Mirna). Divovi su izgradili niz gradova u Istri: Motovun, Vrh, Sovinjak, Oprtalj, Završje, Roč, Grožnjan... Bili su toliko veliki da su, radeći svaki na svom brdu, jedan drugom dodavali alat. Po legendi, nakon što su izgradili sve gradove, ostalo je još malo kamenja i tako je nastao Hum – najmanji grad na svijetu.

Legenda kako je Zagreb dobio ime Prvi dodir s glavnim gradom Hrvatske većina posjetitelja doživi kroz centralni Trg bana Josipa Jelačića. Prostorom dominira kip moćnog bana okrenut prema jugu, u blizini se čuje vibrantni žamor s najpoznatije zagrebačke tržnice Dolca, a na istočnoj je strani trga smješten najpoznatiji zagrebački zdenac - Manduševac. Upravo taj izvor koji pruža osvježenje tijekom ljetnih žega i služi maturantima srednjih škola da skokom u njegovu hladnu vodu proslave ulazak u svijet odraslih mjesto je brojnih legendi, a prema jednoj od njih, upravo je Manduševac udahnuo dušu Zagrebu i bio zaslužan za ime grada. (legenda stranice: Croatia.hr)

PULSKA ARENA Pulska Arena ili amfiteatar smještena je na malom brijegu gotovo pokraj mora. Šesti je rimski amfiteatar po veličini u svijetu te najveći i najočuvaniji spomenik antičkog graditeljstva u Hrvatskoj. Legenda govori kako su u Istri nekada živjele vile. Kretale su se po noći, a ponekad bi se znale i ukazati pokojem mještaninu. Imale su moć čovjeku donijeti sreću, a bile su i graditeljice. Vile su sagradile Arenu u Puli. Jedne noći vukle su kamen s Učke te jedan po jedan slagale u krug. No, kako su vile bile stvorenja noći, kada je prvi pijetao zakukurikao one su morale prestati raditi svoj posao da ih ljudi ne bi vidjeli. Tako je Arena ostala nedovršena.

NASTANAK KRAVATE Kravata se kao izraz pojavljuje u 17. stoljeću.&nbsp;Značenje pojma je u početku bilo&nbsp;raznoliko,&nbsp;od izraza za hrvatskog konjanika pa sve do&nbsp;modnog detalja.&nbsp;Stalne borbe protiv Turaka,&nbsp;učinile su od Hrvata vrlo cijenjene&nbsp;vojnike.&nbsp;Hrvatski vojnici imali su vojnu&nbsp;odoru,&nbsp;koristeći jedan prepoznatljiv detalj&nbsp;-&nbsp;maramu oko vrata,&nbsp;preteču današnje kravate.&nbsp;Svilene marame, osim svoje ljepote imale su još jednu funkciju - zbog klizavosti samog materijala, u borbi su često čuvale vrat&nbsp;vojnika jer bi oštrica mača jednostavno skliznula niz maramu ne izazivajući posjekotine.&nbsp;Taj isprva vojni odjevni predmet&nbsp;počinje se brzo upotrebljavati i u modi. Francuski kralj, Luj XIV.,&nbsp;počinje je nositi&nbsp;te čak zapošljava osobnog&nbsp;kravatara.&nbsp;Poznat je izraz “kravata od&nbsp;kroata”.&nbsp;&nbsp;

LEGENDA O ŠMITOVOM JEZERU U Zagorju Ogulinskom, u selu Ivanci, nalazi se jedno od mnogobrojnih jezeraca ovoga kraja, Šmitovo jezero. Smješteno je na padini Velike Kapele i duboko oko 60 metara. Za njega je vezana narodna predaja da je zmaj, koji je živio u tom jezeru, uhvatio djevojku, koju je spasio Sv. Juraj. Da je priča istinita u nju i danas vjeruju mnogi. Potkrepljuju to "dokazom" kako i danas na kamenu pokraj jezera postoji sačuvan otisak kopita konja Sv. Juraja.

KAKO JE NASTAO KLEK?&nbsp;&nbsp; U narodu generacijama kruži legenda o nastanku planine&nbsp;KLEK.&nbsp;Nekada davno, kada su na zemlji živjeli bogovi i divovi, bogovi su svu hranu i piće zadržavali samo za sebe.&nbsp;To je kod divova izazvalo nezadovoljstvo, a jedan od njih-div&nbsp;Klek&nbsp;se zaratio s bogom&nbsp;Volosom,&nbsp;koji je&nbsp;čarobnim mačem&nbsp;skamenio sve što poželi. Na mjestu gdje se danas prostire planina&nbsp;Klek&nbsp;bog&nbsp;Volos&nbsp;je skamenio diva&nbsp;Kleka. Prije nego je skamenjen,&nbsp;Klek&nbsp;se zakleo da će se jednog dana probditi i osvetiti se. Slučajno ili ne, u podnožju&nbsp;Kleka&nbsp;teče rijeka&nbsp;Dobra&nbsp;za koju su naši stari vjerovali da teče iz&nbsp;Klekovih&nbsp;vena, dok se za vrijeme olujnih noći klečke vještice okupljaju pokušavajući probditi diva&nbsp;Kleka&nbsp;iz stoljetnog&nbsp;sna.&nbsp;Tko zna, možda jednoga dana i uspiju!&nbsp;

LEGENDA O KRVAVOM MOSTU Krvavi je most ime kratke i uske ulice smještene u pješačkoj zoni u samom centru grada Zagreba. Povezuje&nbsp;Tkalčićevu&nbsp;i Radićevu ulicu na mjestu gdje je u prošlosti tekao potok Medvešćak.&nbsp;Legenda nam govori o mračnom razdoblju, punom sukoba i nesuglasica između srednjovjekovnih stanovnika&nbsp;dva grada, biskupskog&nbsp;Kaptola&nbsp;i građanskog&nbsp;Gradeca.&nbsp;Stanovnici Kaptola&nbsp;uređivali&nbsp;su&nbsp;svoj dio mosta,&nbsp;ali&nbsp;je ubrzo došlo do&nbsp;krvavog&nbsp;sukoba. Nakon toga događaja&nbsp;most&nbsp;je nazvan&nbsp;“Krvavi˝. Unatoč brojnim i oštrim sukobima i razdoblje mira moralo je doći. Za Krvavi je most to vrijeme nastupilo tek u 18.&nbsp;stoljeću. Tada&nbsp;stanovnici zajedno popravljaju i grade most. Njegova&nbsp;je zadaća bila povezati gornjogradske bedeme s Kamenitim vratima. Most je povezivao gradsku općinu s Kaptolom&nbsp;i&nbsp;prelazio&nbsp;je&nbsp;preko potoka.&nbsp;Razvojem grada uvedena je&nbsp;kanalizacija&nbsp;&nbsp;što je&nbsp;naposlijetku&nbsp;dovelo prvo do zatrpavanja&nbsp;potoka, a potom i&nbsp;do rušenja mosta.&nbsp;&nbsp;

Legenda o zvončarima Kada su za vrijeme svojih provala, Turci ili Tatari došli do Grobničkog polja, ondašnji pastiri nisu se imali čime braniti. Ogrnuli&nbsp;su se&nbsp;ovčjim kožama, opasali zvona, na glave stavili strašne maske, u jednu ruku sjekire, koje i danas zvončari zovu&nbsp;balte&nbsp;(prema mađarskom). U&nbsp;drugu ruku&nbsp;uzeli su&nbsp;vrećice s pepelom i počeli jako zvoniti i galamiti. Turci ili Tatari su se jako prestrašili tih strašnih čudnih bića i pobjegli glavom bez obzira.&nbsp;

LEGENDA O VIDOVOJ GORI Vidova&nbsp;gora&nbsp;je&nbsp;najviši&nbsp;vrh&nbsp;otoka&nbsp;Brača, te najviši&nbsp;gorski&nbsp;vrh&nbsp;na&nbsp;cijelom&nbsp;Jadranu.&nbsp; Nalazi&nbsp;se&nbsp;na&nbsp;južnom&nbsp;dijelu&nbsp;otoka&nbsp;Brača, iznad&nbsp;Bola.&nbsp;S&nbsp;Vidove&nbsp;gore se pruža prekrasan&nbsp; pogled&nbsp;na&nbsp;Bol, popularnu&nbsp;plažu&nbsp;"Zlatni&nbsp;rat”&nbsp;te&nbsp; otok&nbsp;Hvar.&nbsp;Ime&nbsp;je&nbsp;dobio&nbsp;po&nbsp;Svantevidu, slavenskom&nbsp;božanstvu, a&nbsp;pokrštavanjem&nbsp;Hrvata, ime&nbsp;se&nbsp;pripisalo&nbsp;svetom&nbsp;Vidu.&nbsp;Visina&nbsp;Vidove&nbsp;gore je 778 m.&nbsp;Mnogobrojni&nbsp;mitovi&nbsp;vežu&nbsp;se&nbsp;za&nbsp;Vidovu&nbsp; goru.&nbsp;Još&nbsp;i&nbsp;danas&nbsp;su&nbsp;neki&nbsp;stanovnici&nbsp;uvjereni&nbsp;da&nbsp; su&nbsp;vještice&nbsp;ovdje&nbsp;za&nbsp;vrijeme&nbsp;punog&nbsp;mjeseca&nbsp; izvodile&nbsp;svoje&nbsp;plesove i&nbsp;kuhale&nbsp;napitke&nbsp;od&nbsp;makije.&nbsp; Krške&nbsp;špilje&nbsp;koje&nbsp;su&nbsp;vidljive&nbsp;u&nbsp;smjeru&nbsp;Nerežića&nbsp; rasplamsavaju&nbsp;priče&nbsp;o&nbsp;ovom&nbsp;mitu&nbsp;jer&nbsp;su&nbsp;navodno&nbsp; povezane&nbsp;s&nbsp;vještičjom&nbsp;&nbsp;uvalom&nbsp;Vičja&nbsp;luka.&nbsp; Neki&nbsp;pak&nbsp;vjeruju&nbsp;da&nbsp;su&nbsp;današnje&nbsp;ruševine&nbsp;ostaci&nbsp; hrama&nbsp;bogova&nbsp;Sventovita&nbsp;i&nbsp;Svevida, a&nbsp;da je planina&nbsp;Vidova&nbsp;gora&nbsp;bila&nbsp;sveto&nbsp;mjesto.&nbsp;

LEGENDA O CRVENOM JEZERU&nbsp; Crveno jezero je&nbsp;krška jama ispunjena vodom u blizini&nbsp;Imotskog.&nbsp; Jezero&nbsp;je nastalo&nbsp;urušavanjem svoda iznad&nbsp;jame.&nbsp;Postoji&nbsp;legenda o Gavanovim dvorima&nbsp;prema kojoj su u davnoj prošlosti iznad jezera postojali dvori&nbsp;koji su propali u zemlju te&nbsp;je na tom mjestu nastalo jezero.&nbsp;Ime mu dolazi od crvenih stijena&nbsp;na rubu&nbsp;jezera.&nbsp;Crvenom&nbsp;jezeru se&nbsp;ne može izmjeriti dubina niti&nbsp;ubaciti kamen.&nbsp;

Legenda o Medvedgradu Na brdu Mali Plazur razvija se drevni grad Zagreb. Povijesni spisi govore da je Medvedgrad sagradio biskup Filip u 13. stoljeću. Kao zadnji vlasnici bilježe se građani Kulmer. Prema legendi na Medvedgradu je živjela Crna kraljica. Bila je zle naravi. Kad su presušili svi zdenci u okolici, vode je bilo samo u Kraljićinom zdencu. Narod je došao moliti kraljicu vode, a ona ih je otjerala. Na kraju je i ona tragično završila i umrla od kuge.&nbsp;

Slikovnicu prilagođenu učenicima s teškoćama u čitanju izradili učenici 3. c razreda, 2020./2021.

Watercolor texture 3

ZMAJEVO OKO Jednom davno&nbsp;živio je&nbsp;jedan zmaj&nbsp;Murin&nbsp;koji&nbsp;je bio sin božice Here&nbsp;i boga mora&nbsp;&nbsp;Posjedona.&nbsp;Murin&nbsp;je vladao obližnjim otokom&nbsp;Velom smokvicom i štitio obližnje stanovnike od razbojnika a zauzvrat je dobio krvavi danak.&nbsp;Svake godine na najduži dan&nbsp;Murin&nbsp;dobiva najljepšu djevojku. Nijedna nesretnica nije preživjela niti jednu bračnu noć sve dok nije došao&nbsp;Aristoles, praunuk Argonauta Jasona. Veličanstveni junak se zaljubio u zmajevu ženu&nbsp;i izazvao Murina na dvoboj. Svojim kopljem je smrtno ranio zmaja. Dok je umirao&nbsp;Murin&nbsp;je izvadio svoje oko i bacio ga iza otoka Mljeta. Drugo mu je oko palo pod noge i istopilo kamen. Pa se zato to jezero zove Zmajevo oko.&nbsp;

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.