Izabrane basne

LISICA I GROŽĐE Gladna&nbsp;lija,&nbsp;tražeći&nbsp;sebi&nbsp;hrane,&nbsp;vidje&nbsp;vinovu&nbsp;lozu,&nbsp;pa&nbsp;pod&nbsp;lozom&nbsp; stane.&nbsp;Ogleda&nbsp;je&nbsp;ima&nbsp;li&nbsp;na&nbsp;njoj&nbsp;roda, da&nbsp;joj&nbsp;gladnoj&nbsp;slatke&nbsp;hrane&nbsp; poda. Ima&nbsp;grožđa,&nbsp;baš&nbsp;krasna. Samo da se I&nbsp;ubrati&nbsp;može.&nbsp;Samo se&nbsp;loza&nbsp;oko&nbsp;brijesta&nbsp;vije, pa je teško do&nbsp;njeg&nbsp;doći.&nbsp; Teške&nbsp;brige&nbsp;lisicu&nbsp;sad&nbsp;muče. Ona&nbsp;misli&nbsp;misli&nbsp;svakojake:&nbsp;skočila&nbsp;bi, da&nbsp;imade&nbsp;krake.&nbsp;Poletjela&nbsp;bi,&nbsp;da&nbsp;imade&nbsp;krila.&nbsp;Mlatila&nbsp;bi, da&nbsp;imade&nbsp;ruke;&nbsp;ali&nbsp;ih&nbsp;nema, pa sad&nbsp;eto&nbsp;teške&nbsp;muke. Vidi lija da se&nbsp;grožđa&nbsp;neće&nbsp;dočepati,&nbsp;protiv&nbsp;srca&nbsp;grožđu&nbsp;se&nbsp;nasmije&nbsp;i&nbsp;reče:&nbsp; Brala&nbsp;bih&nbsp;te,&nbsp;ali&nbsp;si&nbsp;kiselo, a ja&nbsp;berem&nbsp;samo&nbsp;grožđe&nbsp;zrelo!&nbsp;&nbsp; Mnogi&nbsp;rade&nbsp;svoje&nbsp;slaboće, Kada&nbsp;štogod&nbsp;ne&nbsp;postigne, Na&nbsp;zlo&nbsp;vrijeme&nbsp;I&nbsp;teškoće U&nbsp;zlovolji&nbsp;viku&nbsp;digne.

HRAST I TRSKA Debeo&nbsp;i jak&nbsp;hrast&nbsp;smijao&nbsp;se&nbsp;vitkoj&nbsp;I&nbsp;slaboj&nbsp;trsci: "Što&nbsp;&nbsp;tako&nbsp;dršćeš&nbsp;i&nbsp;savijaš&nbsp;se&nbsp;pred&nbsp;svakim&nbsp;vjetrom?"&nbsp; Trska&nbsp;je&nbsp;mučala, a&nbsp;strašna&nbsp;bura&nbsp;odluči&nbsp;da je&nbsp;brani. Ona se&nbsp;podigne&nbsp;svom&nbsp;silom,&nbsp;spopadne&nbsp;hrast, i&nbsp;svali&nbsp;ga&nbsp;na&nbsp;tlo.&nbsp;Gibljiva&nbsp;pak&nbsp;trska&nbsp;ostane&nbsp;na&nbsp;svom&nbsp; mjestu. Bolje&nbsp;ti&nbsp;je u&nbsp; čas&nbsp; zgodan&nbsp; rađe&nbsp; malo&nbsp; popusti&nbsp; nego&nbsp; prkosom&nbsp;neumjesnim&nbsp;u&nbsp;propast&nbsp;se&nbsp;strovaliti.

JARČIĆ&nbsp;I&nbsp;&nbsp;VUK U svojoj&nbsp;obijesti i&nbsp;prokšenosti, popne&nbsp;se neki jarčić na&nbsp;kuću. Opazivši&nbsp;vuka&nbsp;gdje&nbsp;prolazi&nbsp;pokraj&nbsp;kuće, počne ga svakojako&nbsp;ružiti i&nbsp;grditi. Na to će vuk:&nbsp;"Kukavice&nbsp;jadna,&nbsp;ne grdiš me&nbsp;ti, već ta&nbsp;kuća!" Dobro&nbsp;mjesto,&nbsp;dobra&nbsp;zgoda I&nbsp;kukavicu&nbsp;srca&nbsp;poda.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Watercolor texture 1

Izradili učenici 3. b razreda OŠ "Stjepan Radić", Božjakovina

VRANA I DRUGE PTICE Ohola&nbsp;vrana&nbsp;htjela&nbsp;da&nbsp;bude&nbsp;ljepša&nbsp;nego&nbsp;je&nbsp;zbilja&nbsp;bila.&nbsp;&nbsp; Za to se&nbsp;nakiti&nbsp;šarenim&nbsp;perjem&nbsp;drugih&nbsp;ptica,&nbsp;a&nbsp;osobito&nbsp; paunovim. Ali i druge&nbsp;ptice&nbsp;nisu&nbsp;bile&nbsp;lijepe, pa&nbsp;odluče&nbsp;da je&nbsp;kazne&nbsp;za&nbsp;njezinu&nbsp;taštinu.&nbsp;Navale&nbsp;na&nbsp;nju&nbsp;i&nbsp;počupaju&nbsp; joj&nbsp;pokradeno&nbsp;i&nbsp;vlastito&nbsp;prperje.&nbsp;Jadna&nbsp;i&nbsp;kukavna&nbsp;vrana&nbsp; bila&nbsp;ja&nbsp;sada&nbsp;samo&nbsp;na&nbsp;ruglo&nbsp;svojim&nbsp;suvremenicima,&nbsp;a&nbsp; opomena&nbsp;potomcima.&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Tuđom&nbsp;slavom&nbsp;se ne&nbsp;diči, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Jer&nbsp;će&nbsp;te&nbsp;prikor&nbsp;stići!

VEPAR I LISICA&nbsp; Lisica&nbsp;opazi&nbsp;kako&nbsp;je&nbsp;vepar&nbsp;svoje&nbsp;zube&nbsp;oštrio&nbsp;o&nbsp;jedan&nbsp;hrast,&nbsp; pa&nbsp;ga&nbsp;zapita:&nbsp;Čemu&nbsp;to&nbsp;radiš&nbsp;kad&nbsp;tu&nbsp;&nbsp;radiš&nbsp;kad&nbsp;tu&nbsp;nema&nbsp; nigdje&nbsp;&nbsp;nikakvog&nbsp;neprijatelja?&nbsp;Istina&nbsp;je,&nbsp;odgovori&nbsp;vepar, pa&nbsp;zato&nbsp;baš&nbsp;i&nbsp;oštrim&nbsp;&nbsp;svoje&nbsp;zube, jer&nbsp;kad&nbsp;je&nbsp;neprijatelj&nbsp;već&nbsp; ovdje, onda&nbsp;nije&nbsp;više&nbsp;doba&nbsp;za&nbsp;oštrenje,&nbsp;nego&nbsp;za&nbsp;borbu.&nbsp; U&nbsp;miru&nbsp;se&nbsp;vazda&nbsp;spremaj&nbsp;&nbsp; Za&nbsp;moguću&nbsp;borbu, rat,&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; A u&nbsp;sreći&nbsp;opet&nbsp;&nbsp;kako&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Nesreći&nbsp;&nbsp;ćeš&nbsp;na&nbsp;kraj&nbsp;stat!

BORBA PIJETLOVA&nbsp; Dva se pjetla posvade,pa jedan nadjača drugoga. Na&nbsp; to se slabiji pokunji, te se od sramote sakrije u neki&nbsp; zakutak u sjenu,a jači uzleti na neki visoki zid, propne&nbsp; i stane iz svega grla kukurijekati. Iznenada doleti&nbsp; orao s visine, pa ga zgrabi i odnese. Na izađe onaj&nbsp; što je u zakutku bio sakriven, i življaše sigurno i veselo&nbsp;među kokošima. Gospodar se nađe oholomu, A milosnik opet poniznomu.

LISICA I RODA Mudra I&nbsp;lukava&nbsp;teta&nbsp;lija&nbsp;sprijateljila&nbsp;se&nbsp;nekako&nbsp;s&nbsp;rodom, pa&nbsp;ju&nbsp;je&nbsp;pozvala&nbsp;u&nbsp;goste.&nbsp;Kada&nbsp;je&nbsp;roda&nbsp;došla&nbsp;lisici,&nbsp;stavi ona&nbsp;pred&nbsp;nju&nbsp;u&nbsp;plosnatu&nbsp;pladnju&nbsp;slatke&nbsp;kaše&nbsp;što&nbsp;ju&nbsp;je&nbsp; razmazala&nbsp;po&nbsp;tanjuru.&nbsp;Roda&nbsp;vidjeći&nbsp;da ne&nbsp;može&nbsp;iz&nbsp;takova&nbsp;plitka&nbsp;pladnja&nbsp;jesti,&nbsp;učini&nbsp;se&nbsp;kao&nbsp;da&nbsp;nije&nbsp;ni&nbsp;opazila&nbsp; te&nbsp;lisičine&nbsp;šale&nbsp;I&nbsp;pogrde, pa je&nbsp;zamoli&nbsp;da I&nbsp;ona&nbsp;dođe&nbsp;što&nbsp;prije&nbsp; na&nbsp;gozbu,&nbsp;gdje&nbsp;će&nbsp;je&nbsp;gospodski&nbsp;podvoriti. Lisica je&nbsp;mislila,&nbsp;da&nbsp;će&nbsp;se&nbsp;roda&nbsp;osvetiti, pa&nbsp;nije&nbsp;htjela&nbsp;poziva&nbsp; primiti. No&nbsp;roda&nbsp;ne&nbsp;htjede&nbsp;odustati&nbsp;I&nbsp;lisica&nbsp;napokon&nbsp;obeća.&nbsp; U&nbsp;određeno&nbsp;vrijeme&nbsp;dođe&nbsp;zbilja&nbsp;lija&nbsp;rodi.&nbsp;Roda&nbsp;postavi&nbsp;pred&nbsp; nju&nbsp;u&nbsp;jednoj&nbsp;dugovratoj&nbsp;posudi&nbsp;lijepa&nbsp;i&nbsp;tučena&nbsp;mesa.&nbsp; Ugledaj&nbsp;se u&nbsp;mene,&nbsp;&nbsp;reče&nbsp;roda, pa jedi ko&nbsp;kod&nbsp;svoje&nbsp;kuće,&nbsp;i&nbsp;posrče&nbsp;također&nbsp;sve&nbsp;sama&nbsp;svojim&nbsp;dugim&nbsp;kljunom,&nbsp; ali&nbsp;lisica&nbsp;ne&nbsp;mogoše&nbsp;iz&nbsp;uzane&nbsp;posude&nbsp;ma&nbsp;baš&nbsp;ništa&nbsp;izvući,&nbsp;već&nbsp;je&nbsp; zlovoljno&nbsp;gledala kako&nbsp;je&nbsp;roda&nbsp;izvlačila&nbsp;komadić&nbsp;po&nbsp;komadić.&nbsp;Roda je&nbsp; smijući se&nbsp;gledala lisicu kako se pati pa joj reče: "Nemoj se srditi! Ja se po tebi ravnam. Častim te kako si i ti mene častila." Kako ko komu plaća, Tako se i njemu vraća.

MRAV I CVRČAK Mravi su jednoć sušili voće. Cvrčak zamoli da mu nešto malo dadu, jer je strašno&nbsp;gladan. Oni mu odvratiše: “ Da si ljeti sebi zimine spremao, ne bi sada morao gladovati niti u nas prosjačiti.” “ Ali nisam imao kada!” odgovori on. “Kako znate, moje je pjevanje potrebno da se ljudi uspavaju. “&nbsp; “Kad je tako,” primetnu mravi, “a ti&nbsp;idi k onima, nekima te oni hrane.”&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Koji ljeti ne radi,&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Zimi gine od gladi.&nbsp;

ČAVKA I GOLUBOVI Čavka&nbsp;opazi&nbsp;kako&nbsp;u&nbsp;nekom&nbsp;golubinjaku&nbsp;dobro&nbsp;hrane&nbsp;golubove.&nbsp; Odmah&nbsp;se&nbsp;nabijeli&nbsp;i&nbsp;uleti&nbsp;k&nbsp;njima&nbsp;da se&nbsp;užije&nbsp;toga dobra.&nbsp;Golubovi&nbsp;ostave&nbsp;na&nbsp;miru,&nbsp;dok&nbsp;je&nbsp;šutjela,&nbsp;jer&nbsp;su&nbsp;mislili&nbsp;da je&nbsp;golubinjeg&nbsp;roda&nbsp;I&nbsp;plemena. Ali&nbsp;kad&nbsp;joj&nbsp;se&nbsp;jednoć&nbsp;izmaklo&nbsp;pa&nbsp;zakrešti:&nbsp;"Kva!&nbsp;Kva!",&nbsp;primijete&nbsp; golubovi&nbsp;njeno&nbsp;crno&nbsp;pleme, pa je&nbsp;stanu&nbsp;kljuvati&nbsp;po&nbsp;glavi&nbsp;dok&nbsp;ne&nbsp; prognaše. Ona&nbsp;odleti&nbsp;natrag&nbsp;čavkama,&nbsp;crnim&nbsp;svojim&nbsp;drugaricama. Ali se&nbsp;čavke&nbsp;prepadnu&nbsp;od&nbsp;nje,&nbsp;jer&nbsp;je&nbsp;bila&nbsp;bijela, pa je i one&nbsp;otjeraju&nbsp;iz&nbsp;svoga&nbsp;društva. Ovako&nbsp;čavka&nbsp;željna&nbsp;dvojakoga&nbsp;života&nbsp;nije&nbsp;više&nbsp;imala&nbsp;ni&nbsp;jednoga.&nbsp; &nbsp;Svojim&nbsp;stanjem&nbsp;zadovoljan&nbsp;budi,&nbsp; &nbsp;Lakomost&nbsp;ti&nbsp;nikad&nbsp;ništ, ne&nbsp;prudi.&nbsp; Nego&nbsp;jošte,&nbsp;vjeruj,&nbsp;dosta&nbsp;krati&nbsp; Svojinu&nbsp;ti&nbsp;vlastitu&nbsp;odvrati.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

DIVLJI MAGARAC Divlji&nbsp;magarac&nbsp;opazi&nbsp;negdje&nbsp;u&nbsp;prisoju&nbsp;pitoma&nbsp;magarca.&nbsp; Došavši&nbsp;k&nbsp;njemu,&nbsp;čestita&nbsp;mu,&nbsp;što&nbsp;je&nbsp;tako&nbsp;debeo&nbsp;i&nbsp; što&nbsp;ga&nbsp;se&nbsp;hrana&nbsp;tako&nbsp;dobro&nbsp;prima.&nbsp;Poslije&nbsp;nekoga&nbsp; vremena&nbsp;opazi&nbsp;ga&nbsp;opet&nbsp;natovarena,&nbsp;kako&nbsp;ga&nbsp;gospodar&nbsp; batinom&nbsp;neprestano&nbsp;udara, pa&nbsp;reče: “Ne&nbsp;smatram&nbsp;te&nbsp; više&nbsp;sretnim,&nbsp;jer&nbsp;vidim&nbsp;da ne&nbsp;uživaš&nbsp;te&nbsp;sreće&nbsp; bez&nbsp;velike&nbsp;muke.”&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Blagostanje&nbsp;ono ne &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Zavidi,&nbsp;Koje&nbsp;mnogo&nbsp;patnja &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Slijedom&nbsp;slijedi!

ZLATNA JAJA U KOKOŠI Neki gospodar imao je među svojim kokošima i jednu takvu koja je nesla zlatna jaja. Mislio je kako joj u trbuhu mora biti mnogo zlata pa je usmrti. Ali, prevario se! U njoj nije bilo ništa drugo nego li je i u ostalim kokošima. Tada se sam korio što je bio lud i što je poletio za blagom pa tako i izgubio ono malo što je imao.

Digitalna slikovnica prilagođena osobama s teškoćama u čitanju. Izradili učenici 3. b razreda Osnovne škole "Stjepan Radić", Božjakovina. 2020./2021.

GAVRAN I LISICA&nbsp; Gavran ukrade komad sira i sjedne na&nbsp;drvo&nbsp;da ga pojede. Tek&nbsp;&nbsp;što je&nbsp;to&nbsp;lisica opazila, odmah je poželjela taj lijepi zalogaj, i počela misliti&nbsp;kako bi do njega došla.&nbsp;Sasvim krotko&nbsp;i ponizno dođe drvetu i reče gavranu:&nbsp;Oj,&nbsp;lijepa ptico, ljubimče bogova i ljudi!&nbsp;Kako je divno tvoje perje,&nbsp;kako su sjajne tvoje&nbsp;oči&nbsp;i kako sjajan kljun!&nbsp;Ako&nbsp;je još i tvoj glas takav,&nbsp;ti si onda&nbsp;kralj sviju ptica!&nbsp;Gavranu je ta hvala veoma godila,&nbsp;pa odluči zapjevati da lisica&nbsp;čuje njegov glas.&nbsp;Otvori kljun,&nbsp;te razviče svoj ponositi:&nbsp;Kvar, kvar!&nbsp;Međutim&nbsp;sir je pao na zemlju, a lija ga dobro dočeka,&nbsp;pohlepno pograbi i pojede,&nbsp;a zatim&nbsp;se se stane rugati gavranu govoreći:&nbsp;Meni se htjelo sira, a znajući kako si tašt,&nbsp;hvalila sam te i uznosila!&nbsp;Postiđen,&nbsp;gavran odleti dalje.&nbsp;

KORNJAČA I ZEC Zec je ismijehivao&nbsp;kornjaču&nbsp;radi&nbsp;njezine&nbsp;tromosti&nbsp;i neokretnosti. Kornjači&nbsp;to&nbsp;dojadi,&nbsp;te&nbsp;ga&nbsp;pozove&nbsp;na&nbsp;utrkivanje. Zec od&nbsp;šale&nbsp; primi&nbsp;njezin&nbsp;poziv.&nbsp;Osvane&nbsp;dan&nbsp;utrke.&nbsp;Odrede&nbsp;metu,&nbsp;i&nbsp;u&nbsp; isti&nbsp;čas&nbsp;oba&nbsp;krenu&nbsp;na&nbsp;put.&nbsp;Kornjača&nbsp;je&nbsp;gmizala&nbsp;polagano,&nbsp; ali&nbsp;neprestance&nbsp;i neumorno, a zec je&nbsp;kao&nbsp;mahnit&nbsp;skakao samo&nbsp;da&nbsp;pokaže,&nbsp;kako&nbsp;prezire&nbsp;kornjaču.&nbsp; Napokon&nbsp;je&nbsp;umoran&nbsp;blizu mete legao i zaspao&nbsp;kao&nbsp;zaklan.&nbsp;Najednom&nbsp;počnu&nbsp;gledaoci&nbsp;vikati. Zec se prene,&nbsp;hoće&nbsp;da&nbsp;poleti,&nbsp;ali&nbsp;kornjača&nbsp;je&nbsp;bila&nbsp;već&nbsp;na&nbsp;meti.&nbsp; Opazivši&nbsp;je&nbsp;kako&nbsp;se natrag&nbsp;&nbsp;vraća,&nbsp;ukloni&nbsp;joj&nbsp;se&nbsp;postiđen&nbsp; zec&nbsp;s puta, i prizna&nbsp;sam&nbsp;kako&nbsp;ga je najsporija životinja&nbsp;na&nbsp;svijetu&nbsp;osramotila,&nbsp;jer&nbsp;se&nbsp;previše&nbsp;uzdao&nbsp; u&nbsp;svoju&nbsp;brzinu.&nbsp;

DVIJE ŽABE Za vrijeme toploga ljeta presahne jedna bara, i žabe koje su bile u noj moradoše se drugamo seliti.&nbsp;Putujući dođu dvije&nbsp;do jednoga dubokog zdenca u kojem je još bilo vode.&nbsp; „Evo gle,“&nbsp;poviče jedna, “Kud ćemo dalje?&nbsp;Hajde da skočimo&nbsp;unutra!“&nbsp;&nbsp;„Čuješ,“&nbsp;odvrati druga,&nbsp;„lako je&nbsp;skočiti&nbsp; unutra, ali ako i taj i taj zdenac presahne, kako ćemo onda izaći napolje?“&nbsp; Što ti danas srcu godi,&nbsp; Katkad sutra veće škodi,&nbsp; Zato dobro mozgaj prije,&nbsp; Poslije smrti lijeka nije!&nbsp;

ŽABA KAO LIJEČNIK&nbsp; Žaba&nbsp;se&nbsp;izdavala&nbsp;za&nbsp;iskusnoga&nbsp;liječnika, pa je&nbsp;svoju&nbsp;vještinu&nbsp;i&nbsp;sposobnost&nbsp;hvalisanja pred&nbsp; kime&nbsp;je&nbsp;samo&nbsp;dospjela.&nbsp;Meni je,&nbsp;govoreći&nbsp;ona,&nbsp; poznata&nbsp;ljekovita&nbsp;moć&nbsp;svega&nbsp;bilja, i mogu&nbsp;izliječiti&nbsp; svaku&nbsp;bolest.&nbsp;Lisica se&nbsp;krsti&nbsp;i&nbsp;čudila&nbsp;kad&nbsp;je&nbsp;čula&nbsp;tako&nbsp; govoriti&nbsp;nespretnu&nbsp;i&nbsp;naduvenu&nbsp;žaburinu.&nbsp; Čuj&nbsp;me&nbsp;prijo,&nbsp;reče&nbsp;joj&nbsp;&nbsp;sudeći&nbsp;po&nbsp;tvom&nbsp;izgledu,&nbsp;meni&nbsp; se&nbsp;čini&nbsp;da&nbsp;si&nbsp;i&nbsp;ti&nbsp;sama&nbsp;veoma&nbsp;bolesna.&nbsp;Izliječi&nbsp;najprije&nbsp; sebe, a&nbsp;tada&nbsp;istom&nbsp;nudi&nbsp;drugome&nbsp;svoju&nbsp;vještinu, pa&nbsp;će&nbsp;ti&nbsp;tada&nbsp;svaki&nbsp;doista&nbsp;vjerovati.&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Hvastavcu&nbsp;se ne&nbsp;vjeruje,&nbsp;što&nbsp;blebeće&nbsp;i&nbsp;što&nbsp;viče.&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Već&nbsp;se od&nbsp;njeg&nbsp;iziskuje, da&nbsp;dokaže,&nbsp;što&nbsp;obriče.&nbsp;

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.