Digitalna knjiga Noć knjige 2022. Gimnazije Nova Gradiška o slobodi i knjizi kao prostoru slobode.

NOĆ KNJIGE 2022. - Gimnazija Nova Gradiška

https://assets.api.bookcreator.com/templates/LwtgtUcdihGQiz12mYMx/assets/-MRzDD3t1FN3-IeW2SCG.jpg?width=810&height=810

Ovogodišnju Noć knjige slavimo u znaku slobode, u mnogobrojnim značenjima toga pojma, a poseban naglasak stavljamo na knjigu kao prostor slobode. Knjiške stranice nude nam posebnu vrstu slobode - slobodu govora, izbora, promišljanja, mašte, čarolije, putovanja kroz prostor i vrijeme... O slobodi općenito i knjizi kao prostoru slobode pročitajte, poslušajte i pogledajte u nastavku.

https://assets.api.bookcreator.com/templates/LwtgtUcdihGQiz12mYMx/assets/-MRzDD3uLIjRudZ-0g1_.png?width=810&height=810

Pojam slobode u psihologiji Koraljka Hausnet-Lasović, prof.

Ponekad nam je potrebno otići na granice drugih, nesvakidašnjih, izmaštanih prostranstava. Knjiga je takva sloboda koja ti to omogućuje. Ona je put u nepoznato, spoj stvarnosti i snova. Knjiga ti daje da svaki put okusiš neki novi svijet, neki novi pogled. Knjizi se možeš uvijek vraćati i svaki je put ona obojena nekom novom bojom, bojom slobode.&nbsp;&nbsp; Leonija Laktić, prof.

Top lista "ljekovitih" knjiga - knjige koje svaki gimnazijalac treba pročitati -

Pojam slobode u umjetnosti Vedrana Cah, prof.

Osim što stavlja fokus na estetsko i lijepo, umjetnost je i društveno korisna, društveno aktivna,&nbsp;kritizira određene društvene pojave, probleme u društvu, stavove… Umjetnost omogućava umjetniku da u bilo kojem mediju izražava svoj stav o bilo čemu, pa čak i o trenutnoj situaciji društvene zajednice. Ne znači da je umjetnikov stav uvijek i prihvaćen, umjetnikov stav može uvrijediti publiku, a isto tako ne mora izazvati nikakvu reakciju publike. Možemo reći da sloboda u umjetnosti prestaje onog trenutka kada pomoću umjetnosti zadiremo u tuđu slobodu. Temeljne ljudske vrijednosti u umjetnosti ne trpe ismijavanje. Isto tako, temeljna ljudska vrijednost ne podržava umjetničku igru, već umjetnost može donekle kritizirati mišljenja države, vlade, crkve, političke stranke i njezin aktivizam. Sloboda u umjetnosti može biti sloboda ako tu slobodu iskoristimo za dobrobit društva, a ne vrijeđanje temeljnih ljudskih vrijednosti.

Oluja mozgova - knjiga kao prostor slobode -

Pojam slobode u filozofiji i etici Zrinka Ivanišević, prof.

Sloboda je jedan od glavnih filozofskih i etičkih problema. Ona u svim povijesnim razdobljima i etičkim teorijama ima glavnu ulogu jer ljudskoga djelovanja nema bez slobode. Sloboda je bit čovjeka, njegovo temeljno određenje. Ono što činimo činimo zato što imamo slobodnu volju, a ne zato što smo „programirani“ da to činimo bez obzira koliko smo određeni&nbsp;datostima kao što su priroda, društvo ili Bog. Filozofi razlikuju: &nbsp;a) “slobodu od“ u smislu slobode od bilo kakvih ograničenja da čovjek čini ovo ili ono, b) „slobodu izbora“, odnosno mogućnost da čovjek bira između različitih motiva, c) „slobodu za“, tj. čovjekovu konstitutivnu slobodu u smislu čovjekova preuzimanja slobode i odgovornosti. „Sloboda za“ je privilegij i kušnja čovjeka jer je samo njemu svojstvena dok su „sloboda od“ i „sloboda izbora“ svojstvene i životinjama. Kada kažemo da je čovjek biće slobode onda ne mislimo da je čovjek uvijek i posvuda slobodan. U društvenom i političkom kontekstu i danas vrijedi ovo shvaćanje J. S Milla: “Jedino sloboda koja zaslužuje to ime je sloboda da tražimo svoje dobro na svoj način, ako ne pokušavamo da to drugima uskratimo ili ih ne spriječimo u naporima da to postignu.“ Drugim riječima, moja sloboda je ograničena slobodom druge osobe ili drugih osoba i ne može se sažeti u rečenicu „Čini što ti je volja.“ Prema tome sloboda znači i odgovornost za ono što jest da jest i kako jest. Za našu civilizaciju karakterističan je bijeg od slobode, odricanje od slobode i odgovornosti, izbjegavanje kritičkog mišljenja i pasivno prihvaćanje postojećega, a to je oblik čovjekova samouništenja jer čovjek je čovjek samo dok je slobodan.

NOĆ KNJIGE 2022. GIMNAZIJA NOVA GRADIŠKA

https://api.bookcreator.com/users/v2/2EBxaRLX5PfIg8QT9XFbBqzW9cT2/books/rPlsxsWBQNivUnoofIl4JA/assets/oIysEpOASXC3mFz_nck72A.jpeg?width=1612&height=810

Ove godine slavimo jedanaestu Noć knjige, književnu manifestaciju koju obilježavamo povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23.4.) te Dana hrvatske knjige (22.4.). Kao i proteklih godina, Noć knjige provodi se diljem Hrvatske, u svim knjižnicama, knjižarama, nakladničkim kućama i drugim ustanovama koje svojim radom skreću pozornost na knjige, čitanje, njihovu vrijednost i značenje za pojedinca i svijet. S obzirom da Noć knjige traje za vrijeme uskrsnih praznika, objavljujem digitalnu knjigu s materijalima prikupljenima prije praznika. Hvala učenicima i profesorima koji su pomogli u izradi ove digitalne knjige. Sandra Hruban Bartolović, stručna suradnica knjižničarka

Bit slobode je u tome da možete učiniti nešto za sebe. To je sposobnost postojanja u vlastitom svijetu.&nbsp;Upravo nas knjiga, tj. čitanje knjige, može povesti u prostor slobode, slobode svojih misli i osjećaja.&nbsp;Čitanje knjiga možemo definirati i kao susret s drugim osobama i krajevima. Omogućuju nam njihovo upoznavanje, suosjećanje s njima te ujedno i spoznaju nas samih i naših misli. Knjige osvješćuju naša mišljenja, otvaraju neznane svjetove te iznova obogaćuju naša iskustva. Takvo oslobađanje, koje nam daruje knjiga, daje nam privilegiju oblikovanja svoga života.&nbsp; Nada Bešlić-Gajdukov, prof.

Književnost je važna jer je istinitija od povijesti koja prikazuje činjenice zadržavajući se na površini stvari i prikazuje ono što se dogodilo. Književnost prikazuje ono što je moglo biti. Književnik ne stvara neku novu prirodu, već izvlači univerzalno iz postojeće prirode, radnja koju prikazuje ustrojena je po zakonima vjerojatnosti i nužnosti. Književnost u knjigama nije puko oponašanje prirode, nego prikazivanje njezine skrivene mogućnosti. I naravno, povijest pišu pobjednici, a književna djela često pišu usamljenici, otpadnici, izopćenici pretačući u knjigu svoju bol, razočaranost, nemoć, krik ili protest. Prostor stvaranja tijesno je povezan s prostorom otkrivanja nas samih i svijeta oko nas. Knjige su važne. Ljiljana Ptačnik, ravnateljica

Pitali smo profesore i učenike, istinske poznavatelje i ljubitelje knjiga, što misle o knjigama kao prostoru slobode. Oči su ogledalo duše, a knjige izlaz ili bijeg (ovisno o situaciji) iz trome svakodnevice. Zaronivši među stranice nudi ti se mogućnost putovanja u krajeve koje možda nikada nećeš fizički vidjeti, možeš kotač vremena prevrtjeti unazad te se vratiti u neka prošla, bolja vremena, evocirajući uspomene ili samo ponoviti svoja znanja iz povijesti, identificirati se s književnim likom koji reagira u situacijama baš onako kako bi ti htio, a u stvarnosti ne bi se usudio, ili jednostavno da se prepustiš samoći i "utoneš" u dobro štivo i na tren, samo tren, zaboraviš na sve. Smatram da je to najveće bogatstvo knjige kao prostora slobode. Prostor u kojemu sve možeš, u kojemu možeš biti sve i kada dođeš do zadnje riječi, misli koje ti je probudilo književno djelo, nitko ti ne može oduzeti. Zato knjigu u ruke i hrabro naprijed u "PROSTOR SLOBODE". Goran Šarić, prof.

Pojam slobode u književnosti Silvija Nikiforov, prof.

Knjiga je, po meni, prostor slobode jer nam omogućuje da svijet vidimo iz drugih perspektiva, za koje ne bismo ni znali da o njima nismo čitali. Knjige se često bave tabu temama ili izražavaju nove ideje te se kao takve mogu smatrati prostorom slobode, jer nas potiču na razmišljanje i raspravu, razvijaju maštu, empatiju, kreativnost, inteligenciju i kritičko mišljenje, odnosno pomažu da naučimo misliti sami za sebe, bez čega ne možemo biti slobodni. Zbog svega toga, one su prostor u kojem je omogućena sloboda kreativnosti, mišljenja te izražavanja novih ideja koje mogu potaknuti pozitivne promjene, bilo to u životu pojedinca ili na razini društva. &nbsp;&nbsp; Anja Lasović, 4.a

Izvor: https://www.facebook.com/nocknjige.hr

2.c razred promišljao je o pitanjima slobode, postojanju apsolutne slobode i knjigama kao prostoru slobode. Poslušajte njihovu predstavnicu Gabrielu Muller.

Knjiga je u cijelosti put od zla k dobrome, od krivice k pravdi, od pogrešnoga k istinitome, od noći ka danu. Victor Hugo

Knjige su važne. U knjigama se čuva jezik, nacionalni identitet i povijest kako jednoga naroda tako i cijeloga čovječanstva. I nikakva digitalna tehnologija, blogovi, interneti, ništa ne može zamijeniti miris svježe tiskane knjige, radost kad s knjigom u ruci čovjek uranja u svijet književnosti, priča i pjesama koje ljudi pišu da bi podijelili s nama trenutke spoznaje, istine ili osjećaja. Knjige čuvaju svjedočanstva naše prošlosti, one često vrlo točno predviđaju našu budućnost, sjetimo se samo Julesa Vernea i romana Put oko svijeta za 80 dana. Knjige svojim mirisom, oblicima slova i vještinom pisanja pisca progovaraju o sadašnjosti. Knjige nam pomažu razumjeti naše vrijeme. Zar nije Cervantes u romanu Don Quijote napisao sve što trebamo znati o vremenu u kojemu živimo i u kojem nas napredak i tehnologija pomalo zastrašuju?! Zar nije Krleža u romanu Na rubu pameti prikazao i današnje društvo?! Zar Shakespeare u Hamletu nije progovorio o sumnjama i nedoumicama intelektualca u svijetu intriga i zločina?!

Opće je poznata činjenica koliko je književnost raznovrsna i vjerujem da je upravo u tome ljepota književnosti te nam ona time pruža bezgraničnu slobodu pri odabiru djela koja bi mogla zaokupiti našu pažnju. Ne mogu zamisliti život bez knjiga jer mi one omogućuju da posjetim bezbrojne svjetove i proživim tisuće života i iz svakoga ponesem neke nove spoznaje, zaključke, poruke. Knjiga svima daje priliku da na određeni način pobjegnu iz vlastitog života i prepuste se onomu što im ona nudi i zbog toga mislim da je sama knjiga definicija slobode. Lorena Badanjak, 3.b

Iako izgleda kao hrpa složenih listova papira punih slova, knjiga daje puno više od onoga što mnogi ljudi misle. Ona nas ne uči samo ispravnom pisanju ili poboljšava naše čitanje, ona nam daje da dublje razmišljamo, da gledamo iz druge perspektive. Knjiga nam otvara nove svjetove, uči nas kakva sve stvorenja karakterno mogu biti, ali nam daje i nadu u najtežim životnim trenucima. Kraj većine priča sretan je, a glavni junaci naš su uzor jer se oni uvijek bore sa zlom. Ipak, na težak način pobjede, ali ne odustaju, pa tako nećemo niti mi koji ih čitamo. Knjige nisu otpad već blago koje rijetki razumiju i cijene ga. Ena Karakašić, 1.c

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.