Planet zmija - Mladenove zmije

CRNA MAMBA&nbsp;(lat. Dendroaspis polylepis)

Mambe su&nbsp;rod&nbsp;zmija iz porodice&nbsp;guja. Njihovo latinsko ime u prijevodu znači doslovno&nbsp;drvna zmija. Mambe žive isključivo u&nbsp;Africi, gdje nastanjuju napuštene jame u zemlji ili brežuljke kamenja. Ove zmije love danju. Lovina su im mali&nbsp;sisavci,&nbsp;ptice, žabe koje žive na drveću i&nbsp;gušteri. Često se hrane i drugim&nbsp;zmijama. Crna mamba&nbsp;(Dendroaspis polylepis) nije dobila ime po boji tijela. Tijelo joj je sive ili smeđe boje. Ime je dobila po gotovo sasvim crnoj&nbsp;usnoj šupljini. Veličinom koja može biti i veća od 4 metra, to je najveća otrovnica na svijetu. Kao teritorijalna životinja, ona lovi uglavnom u okolini svog legla. No, brzinom koju može postići u lovu od oko 20&nbsp;km/h, to je i najbrža zmija na svijetu. U slučaju opasnosti, ona će pokušati pobjeći. No kad je ugrožena, vrlo brzo postaje vrlo agresivna. Ugrizom izbacuje oko 100 miligrama svog smrtonosnog otrova - to je oko deseterostruko više od smrtonosne količine za odraslog čovjeka (10-15 miligrama). Žrtva se uguši jer otrov&nbsp;paralizira&nbsp;dišne&nbsp;mišiće.

https://api.bookcreator.com/users/v2/2KFl7GXFGpWHiPOl5Veb7n4yf6u1/books/KVYK-glBS_6VUsesPpfIAA/assets/43dPPVC1RaSq_xjehF9oAg.jpg?width=712&height=398

Mambe uglavnom, nakon prvog ugriza, napadaju još nekoliko puta. Njihov vrlo djelotvoran&nbsp;otrov&nbsp;sadrži prvenstveno različite&nbsp;nervne otrove. Bez korištenja&nbsp;protuotrova, ugriz jedne od mambi za čovjeka je u pravilu smrtonosan. No najopasnije je, ako neka od mambi ugrizom ubaci svoj otrov u jednu od glavnih&nbsp;krvnih žila. Tada za terapiju ostaje samo nekoliko minuta vremena.

https://assets.api.bookcreator.com/templates/ZnPnPb6IoK7dznLAsRB6/assets/-MRzEqt0pe6aZDOsaGQ7.png?width=548&height=810

Riđovka&nbsp;zmija&nbsp;je otrovnica iz&nbsp;porodice&nbsp;ljutica. Naraste do 75 cm. Najbolje je proučena zmija na&nbsp;svijetu. Poznata je još i pod nazivima&nbsp;šarka,&nbsp;šaru(l)ja&nbsp;(u Zagori) i&nbsp;crnostrig. Najrasprostranjenija zmija&nbsp;Europe&nbsp;i najrasprostranjenija zmija uopće. Stanište joj se prostire preko čitave Europe, kroz&nbsp;Rusiju&nbsp;sve do obale&nbsp;Tihog oceana. Može se naći i u&nbsp;Švedskoj&nbsp;i u&nbsp;Arktičkom pojasu. Nema je u južnoj Španjolskoj, južnoj&nbsp;Italiji&nbsp;na jugu Balkanskog poluotoka i na nekim većim sredozemnim otocima. Kao i ostale ljutice, ne progoni svoj plijen, nego čeka da joj plijen dođe na dohvat i tada ga napada smrtonosnom učinkovitošću. U usporedbi sa svojim većim srodnicima, riđovka je rijetko prijetnja&nbsp;čovjeku, no za male je životinje smrtonosna. Ima veliku glavu, uski vrat i debelo tijelo koje je manje i elegantnije od&nbsp;poskokovog, s kosom isprekidanom prugom koja služi za prikrivanje. Jezik joj je dug i rašljast. Njezini otrovni&nbsp;zubi&nbsp;leže preklopljeni u čeljusti, a izbacuju se prema naprijed kad zmija napada. Nakon što napadne, riđovka čeka da&nbsp;otrov&nbsp;počne djelovati, jer će plijen pojesti tek kad je mrtav.

https://api.bookcreator.com/users/v2/2KFl7GXFGpWHiPOl5Veb7n4yf6u1/books/KVYK-glBS_6VUsesPpfIAA/assets/1X33WXz1Tk-TXMZY69NnsQ.jpg?width=595&height=398

Otrov riđovke je hemotoksičan što znači da se tkivo raspada te djeluje na krvni sustav, a pojedini ga znanstvenici smatraju toksičnijim i od poskokovog, te ga svrstavaju među najtoksičnije u zmijskome svijetu, ali vjeruju da zbog manje količine koju može uštrcati u ranu ne predstavlja niti približnu opasnost. Ipak, kod većine znanstvenika prevladava mišljenje da otrov nije veoma toksičan. Brojne statistike upućuju da u većem dijelu Europe ljudi češće umiru od uboda pčela nego od ugriza ove zmije, te da bi zdrava odrasla osoba najvjerojatnije preživjela ugriz i bez medicinske pomoći. Riđovka se hrani&nbsp;gušterima,&nbsp;žabama, malim&nbsp;sisavcima, ponekad slijepićima i mladim pticama te ptičjim jajima. Vrlo rijetko hrani se čak i malim kunama.

Poskok je vrsta najotrovnije i najopasnije&nbsp;europske&nbsp;zmije&nbsp;iz porodice&nbsp;ljutica. Živi na kamenitim i sunčanim područjima&nbsp;južne Europe&nbsp;i&nbsp;Male Azije. U Hrvatskoj živi i na otocima:&nbsp;Krku,&nbsp;Pagu,&nbsp;Viru,&nbsp;Ugljanu,&nbsp;Pašmanu,&nbsp;Korčuli,&nbsp; Hvaru, Braču&nbsp;i&nbsp;Mljetu. Nalazimo ga i u&nbsp;Lici, na&nbsp;Medvednici, Žumberku, Banovini, Kordunu,&nbsp;Gorskom kotaru,&nbsp;Kalniku, Istri,&nbsp;Zagori&nbsp;i&nbsp;Hrvatskom Zagorju. Boja je promjenjiva, pa mu je leđna strana siva, žuta ili smeđa s tamnom cik-cak prugom. S trbušne strane je bjelkast s crnim točkama. Mužjak naraste do 1 metar. Na&nbsp;Velebitu&nbsp;su zabilježeni rijetki primjerci koji premašuju tu veličinu, a ženke su manje od mužjaka. Uz izlomljemnu prugu na leđima, prepoznatljiv je po trokutastoj plosnatoj glavi, okomitoj zjenici i&nbsp;roščiću&nbsp;na vrhu njuške. U ustima ima dva duga otrovna&nbsp;zuba&nbsp;povezana s&nbsp;otrovnom žlijezdom.&nbsp;Jezik&nbsp;mu je dug i rašljast. Pomoću njega osjeća&nbsp;opip&nbsp;i&nbsp;miris. Ugriz&nbsp;poskoka za ljude može biti smrtonosan. Čak i netom izleženi mladunci dugi od 15 do 18 cm su opremljeni otrovom i otrovnim zubima te mogu zadati vrlo ozbiljan i opasan ugriz.

Otrov&nbsp;se pretežno sastoji od&nbsp;hemotoksičnih tvari, koje zgrušavaju&nbsp;krv&nbsp;i izazivaju&nbsp;šok. Njegov snažan otrov može ubiti manje kralješnjake u roku od nekoliko sekundi. Za čovjeka je smrtna doza u prosjeku 25 - 40 mg ovisno o dobi, zdravlju i mjestu ugriza. Snaga njegovoga otrova čak je jača i od nekih&nbsp;kobri&nbsp;kod kojih je smrtna doza u prosjeku 30 - 50 mg. Prvi simptomi trovanja su bol i/ili oticanje ugriženog dijela tijela. Otok se javlja 2 - 3 minute nakon ugriza i brzo se širi. U velikih primjeraka zubi mogu biti i 1 cm dugi, pa otrov može biti unesen u mišić što ubrzava razvoj simptoma trovanja. Ugriženog treba što hitnije odvesti liječniku, uz što manje samostalnog kretanja, da mu pruži djelotvornu pomoć simptomatsku terapiju i/ili protuotrov -&nbsp;injekciju&nbsp;protuotrova&nbsp;(seruma).

1. Udav 2. Kraljevski piton 3. Bjelouška 4. Zmajur 5. Mrežasti piton 6. Egipatska kobra 7. Anakonda 8. Boa 9. Gabonska ljutica i mnoge druge....

KRALJEVSKA KOBRA (lat. Ophiophagus hannah)

Kraljevska kobra je&nbsp;gmaz&nbsp;iz&nbsp;porodice otrovnih zmija. Može narasti do 2 metara i težiti do 9 kilograma. Tijelo je ljuskasto. Potpuno odrasla jedinka&nbsp;može biti žute, smeđe, zelene ili crne boje . Donji dio tijela je svjetlije boje. Hrani se većinom drugim&nbsp;zmijama&nbsp;i&nbsp;glodavcima. Rijetko napada&nbsp;ljude. Živi pretežito na području&nbsp;jugoistočne Azije,&nbsp;Indije&nbsp;i južne&nbsp;Kine,&nbsp;Malajskog poluotoka,&nbsp;Indonezije&nbsp;i&nbsp;Filipina. Živi na nadmorskim visina do 2000 metara, najčešće duboko u&nbsp;kišnim šumama&nbsp;i ravnicama, ali je se može naći i u degradiranim šumama i&nbsp;mangrovama, a znaju se okupati i u obližnjim rijekama. Oviparna je životinja što znači da polaže jaja. Polaže oko 21-40 jaja u gnijezdo koje ženka gradi od lišća i granja. Ženka obično čuva jaja dok je i mužjak u blizini. Agresivne su ukoliko im netko priđe dok čuvaju jaja . Parenje se obično odvija od siječnja do travnja . Jaja kraljevske kobre inkubiraju se tijekom proljeća i ljeta a mladi se izljegaju na jesen.

https://api.bookcreator.com/users/v2/2KFl7GXFGpWHiPOl5Veb7n4yf6u1/books/KVYK-glBS_6VUsesPpfIAA/assets/Yn22x1vvTi-cQmrXqSl-4w.jpg?width=540&height=404

Kraljevske kobre su dnevne životinje no često su aktivne u sumrak. Iako je kobra vrlo opasna životinja , rijetko napada&nbsp;dok nije isprovocirana. To se ne odnosi na ženku koja čuva jaja obzirom da je tada najagresivnija. Ukoliko se pojavi prijetnja , kobre imaju mogućnost podignuti prednji dio svoga tijela (1 m od tla) i tako slijediti i napadati protivnika. U tom položaju mogu prijeći velike udaljenosti.

ZELENA MAMBA (lat. Dendroaspis angusticeps)

Istočna zelena mamba vrlo je otrovna zmija vrste mamba roda Dendroaspis porijeklom iz obalnih područja jugoistočne Afrike. Opisao ga je škotski kirurg i zoolog Andrew Smith 1849. godine, vitke je građe sa svijetlozelenim gornjim dijelovima i žutozelenim donjim dijelovima. Zelenu mambu također možemo naći samo u Africi. Za razliku od crne, živi na drveću i silazi samo ako ne može naći plijen na visini. Manja je kako bi se lakše kretala po krošnjama - naraste oko dva metra. Iako ima isti otrov kao crna mamba, manje je otrovna zbog veličine. Zelena boja pomaže joj da ostane neopažena među lišćem. Boja ovih zmija je vrlo upadljiva. Uzorci odraslih osoba su leđno smaragdno zelene do žarko zelene limete. Mladi se obično lako razlikuju po žućkastozelenoj boji. Ove zmije dosežu najmanje veličine unutar roda&nbsp;Dendroaspis,&nbsp;i ženke i mužjaci imaju tendenciju da dosegnu dužinu nešto veću od dva metra, s tim što su mužjaci nešto veći od ženki.

Ove zmije pokazuju malo zanimanja za hladnokrvni plijen poput ostalih gmazova i vodozemaca i radije se hrane endotermnim kičmenjacima. Iako su zabilježeni slučajevi kanibalizma kod životinja u zatočeništvu, ovo ponašanje nije zabilježeno u divljini.

Ja i moja obitelj veliki smo ljubitelji zmija. U našoj skromnoj kolekciji u kući u Dolu imamo više od 150 zmija, različitih vrsta. Mogu se pronaći one male i bezopasne, ali i one jako velike i jako otrovne. U ovoj knjižici moći ćete pročitati par riječi o nekim vrstama koje mi imamo, a ako ih želite vidjeti dođite kod nas u Dol. 

CRNOREPA ČEGRTUŠA (lat. Crotalus molossus)

Tipično za čegrtuše, imaju seriju čegrtaljki na kraju repa. Boje mogu varirati od zeleno-sive, zeleno-žute, žute, crveno-smeđe i crne. Rep je crn. Područje oko očiju koje se proteže do kraja usta također je crno. Ženke su veće od mužjaka. Ne zna se puno o razmnožavanju vrste, te je detaljnije promatran samo jedan par. Za razliku od mnogih zmija, ove čegrtuše imaju monogami sustav parenja, što znači da će mužjak nakon parenja čuvati ženku, kako ne bi došlo do parenja s drugima. Mladi se unutar jajeta razvijaju u majci, a zatim se rađaju živi. Aktivne su po vrućem vremenu. Za hladnih dana, noći i zimi miruju ili hiberniraju. U proljeće i jesen stoga su aktivne danju, a vruće ljetne dane preskaču, pa su ljeti aktivne noću. Mogu se penjati po stablima i s lakoćom brzo plivati. Za spavanje i odmaranje preferiraju više grane. Kako rastu i presvlače se svaki put se na čegrtaljku dodaje jedan segment.

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.