Moj zavičaj u prošlosti

Moj zavičaj u prošlosti
Umag

Umaška povijest započinje na malom otoku koji je već u kasnoantičko doba bio naseljen o čemu nam svjedoče pronađeni ostaci gospodarskog objekta s uljarom ( 3./4. st.). Umag se u povijesnim izvorima prvi put spominje u 6. st., u djelu Kozmografija Anonimnog Ravenjanina, gdje se nabrajaju gradovi na području Istre. Zbog sve češćih opasnosti koje vrebaju u srednjem vijeku naselje postepeno biva opasano zidinama i kulama, te dobiva pokretni most koji je povezivao otok (kaštel) i kopno. Ulaz u grad bio je zaštićen još i utvrđenim prilazom a dodatno ga je branila i kula s pokretnim mostom. Mergio je bio zadužen za ključeve gradskih vrata kojeg su građani birali svake godine.
Tijekom stoljeća zidine i kule stalno su se nadograđivale i obnavljale zbog čestih opasnosti i ratnih pustošenja. U novom vijeku započinje upotreba vatrenog oružja što je zahtijevalo dodatno ojačanje zidina i kula. Umaške zidine dobivaju skošenja donjeg dijela, nove topovske otvore i puškarnice za lakšu obranu.

Na južnoj strani grada do danas su sačuvani OSTACI ZIDINA, TRI PRAVOKUTNE I JEDNA POLUKRUŽNA KULA. Zapadni zid jedne od kula može se vidjeti unutar restorana "Antica torre", dok je kuća u ulici Pod urom 1 jedna od kula koje su nekoć branile grad. Polukružna kula, poznata i kao kula Meneghei, nastala je u renesansom razdoblju. Zbog svog oblika bila je prikladna za obranu od jakog vatrenog oružja, poput topova. Izgrađena je na jugoistočnom dijelu grada kako bi ga branila s morske i kopnene strane.
Najbolje sačuvana pravokutna kula nalazi se na jugozapadnom dijelu grada u kojoj je danas smješten Muzej grada Umaga. Kula je nastala u 14. st., a tijekom stoljeća mijenjala je svoj izgled i funkciju. Prvotna funkcija bila joj je obrana grada s morske strane za što je služila drvena šetnica na vrhu i krunište. Kasnije je kula izgubila svoju obrambenu svrhu te je korištena kao stambeni prostor, a zbog jedne os svojih namjena poznata je i kao Biskupska kuća.

Južna strana grada. Na lijevoj strani pravokutna kula, a na desnoj strani polukružna renesansna kula.

Pravokutna kula u ulici Pod urom 1

Dio gradskih zidina i pravokutna kula (zgrada Muzeja grada Umaga)

Povijesni izvori iz 14. st. svjedoče o gradnji drugog poteza gradskih zidina na kopnenom dijelu radi zaštite obradive zemlje i predgrađa. Umag se tada sastojalo od kaštela i predgrađa (borgo). Pojas zidina protezao se od luke na sjeveru do uvale Moela na jugu. Unutar drugog pojasa gradskih zidina nalazile su se crkve posvećene Sv. Roku, Sv. Katarini, Sv. Benediktu i crkva Majke Božje Žalosne.
Zaštitnim arheološkim istraživanjem 2019. godine na Trgu 1. svibnja potvrđeno je protezanje drugog poteza gradskih zidina. Obrise zidina možete vidjeti u popločenju Trga označene sivim kamenom. Analizom morta, koji povezuje kamene blokove, utvrđeno je kako je pronađena trasa gradskih zidina izgrađena početkom 15. st., dok je trapezoidni dodatak sazidan naknadno, krajem 15. stoljeća. Popravci i nadogradnje zidina bili su česti tijekom stoljeća što se povezuje s brojnim napadima i pljačkama koje su pustošile grad. Uz gradske zidine pronađen je i dio onodobne cestovne komunikacije koja je polazila prema kaštelu.