Dan sjećanja na žrtve holokausta
Loading...
27. siječnja, prije 77 godina, vojnici Crvene armije oslobodili su Auschwitz. Tada je oslobođeno više od 7000 logoraša. U znak sjećanja na taj dan i sve žrtve Opća skupština Ujedinjenih naroda Rezolucijom 60/7 2005. godine proglasila je taj dan Međunarodnim danom sjećanja na žrtve holokausta. Loading...
Holokaust na prostoru NDH
Osnovna ideja ustaša, slično kao i nacista, bila je stvaranje čiste hrvatske nacije. Ubrzo po proglašenju NDH doneseno je nekoliko zakona koji su omogućili provedbu genocida nad Židovima, Romima i Srbima. Židovima su oduzeta građanska prava, zabranjeno im je sudjelovanje u javnome životu i oduzeta imovina. Osnivaju se radni logori i logori smrti. Najveći i najzloglasniji ustaški logor bio je Jasenovac.
Tako je u ustaškim novinama Hrvatski narod, broju objavljenome 1. svibnja 1941. g. objavljena Zakonska odredba o zaštiti arijske krvi i časti hrvatskog naroda:
Točka 1. Brak Židova i inih osoba, koje nisu arijskog podrijetla s osobama arijskog podrijetla, je zabranjen. Isto tako je zabranjen brak osobe, koja pored arijskih predaka ima jednog predka drugog koljena po rasi Židova ili drugog europskog nearijca s osobom, koja je po rasi jednakog podrijetla. Koje osobe vrijede kao Židovi ili nearijci određuje zakonska odredba o rasnoj pripadnosti.
Točka 4. Židovi ili ine osobe, koje nisu arijskog podrijetla, ne smiju zaposliti u kućanstvu ženske osobe arijskog podrijetla ispod 45 godina starosti.
Točka 5. Nearijcima i državnim pripadnicima je zabranjeno izvješanje hrvatske državne i narodne zastave i isticanje hrvatskih narodnih boja i emblema.
Židovi su morali nositi znak "Ž" na odjeći, zabranjen im je rad, oduzimana imovina, zatvarani su u logore u Njemačkoj i na prostoru NDH. Rušenje zagrebačke sinagoge je fotografirano, a fotografije su kao izložba putovale diljem NDH kao primjer rješavanja židovskoga pitanja.
Osnovna ideja ustaša, slično kao i nacista, bila je stvaranje čiste hrvatske nacije. Ubrzo po proglašenju NDH doneseno je nekoliko zakona koji su omogućili provedbu genocida nad Židovima, Romima i Srbima. Židovima su oduzeta građanska prava, zabranjeno im je sudjelovanje u javnome životu i oduzeta imovina. Osnivaju se radni logori i logori smrti. Najveći i najzloglasniji ustaški logor bio je Jasenovac.
Tako je u ustaškim novinama Hrvatski narod, broju objavljenome 1. svibnja 1941. g. objavljena Zakonska odredba o zaštiti arijske krvi i časti hrvatskog naroda:
Točka 1. Brak Židova i inih osoba, koje nisu arijskog podrijetla s osobama arijskog podrijetla, je zabranjen. Isto tako je zabranjen brak osobe, koja pored arijskih predaka ima jednog predka drugog koljena po rasi Židova ili drugog europskog nearijca s osobom, koja je po rasi jednakog podrijetla. Koje osobe vrijede kao Židovi ili nearijci određuje zakonska odredba o rasnoj pripadnosti.
Točka 4. Židovi ili ine osobe, koje nisu arijskog podrijetla, ne smiju zaposliti u kućanstvu ženske osobe arijskog podrijetla ispod 45 godina starosti.
Točka 5. Nearijcima i državnim pripadnicima je zabranjeno izvješanje hrvatske državne i narodne zastave i isticanje hrvatskih narodnih boja i emblema.
Židovi su morali nositi znak "Ž" na odjeći, zabranjen im je rad, oduzimana imovina, zatvarani su u logore u Njemačkoj i na prostoru NDH. Rušenje zagrebačke sinagoge je fotografirano, a fotografije su kao izložba putovale diljem NDH kao primjer rješavanja židovskoga pitanja.
Lea Deutsch: Potresna priča o hrvatskoj Anne Frank