DINKO ŠIMUNOVIĆ

pripovijetke u slikovnicama

ALKAR
DUGA
MULJIKA

Sanja Bosak, ur.

Dinko Šimunović, Alkar, Duga, Muljika
pripovijetke u slikovnici

URL: https://app.bookcreator.com/library/-MrxNjroKxNSrJvXiCbY/ArB8jRn
0slsY9y_cvtp9kB3cN7WpeNJ4ks
O8f3MxKFA/cVhi5L2EQxuU4F6jq3tn_A/UvI
MckmgSpOar-7yNNb9pA

URL: https://bit.ly/47ZLX4I

Glavna urednica: Sanja Bosak, prof.

Naslovna fotografija: Book Creator

Slikovnice izradili:
Davor Kovačević, 8. D
Tia Grljač-Klanjčić, 8. C
Viktoria Vovk-Šajn, 8. C
OŠ Malešnica

Mrežna prilagodba i oblikovanje:
Sanja Bosak, prof.

Zagreb, 1. rujna 2023.

SADRŽAJ

Predgovor................................................................4

Alkar.........................................................................8

Duga.......................................................................16

Muljika....................................................................30

Loading...

1. rujna 1873. rođen je Dinko Šimunović – pisac „duše“ hrvatskoga seljaka Dalmatinske zagore.

Loading...

Loading...

Povodom 150. obljetnice rođenja velikoga književnika Dinka Šimunovića osmaši Davor, Tia i Viktoria osmislili su i izradili slikovnice prema Šimunovićevim pripovijetkama Alkar, Duga i Muljika oživjevši tako hrvatsku kulturnu i povijesnu baštinu.
Više o Dinku Šimunoviću možete saznati u e-knjizi Alka duše u mrežnoj ediciji Društva profesora hrvatskoga jezika koju je uredila Sanja Miloloža, prof. izvrsna savjetnica iz OŠ Jure Kaštelana. Istoimena pjesma u najavi slikovnica posvetnica je Dinku Šimunoviću čiji tekst potpisuje prof. Sanja Miloloža, a uglazbio ju je Marko Jašek, prof. savjetnik iz OŠ Rakitje.

Loading...

3.

Loading...

Dinko Šimunović, Matica hrvatska, 1996.
Pristupljeno 31. kolovoza 2023.

Loading...

Loading...

UZ 150. OBLJETNICU ROĐENJA DINKA ŠIMUNOVIĆA

Loading...

Dinko Šimunović o sebi
(Knin, 1. 9. 1873. – Zagreb, 3. 8. 1933.)

Loading...

A moja duša i sada čezne za krajevima, što sam ih u djetinjstvu vidio i gdje novca nije trebalo: za onim vremenima, kad se i porez namirivao žitom i bez kupovine, i sve potrebito življenju davala zemlja.

Loading...

Rodnoga mjesta u pravom smislu i nemam… ja, kao sin intelektualnog proletarca, naslijedio sam samo skitnju iz jedne krajine u drugu.

Loading...

Gledao sam zadovoljno u novac, a ujedno stidio se, što mogu prodavati svoje osjećaje dopuštajući, da mi ih plaćaju.

Loading...

A eto naskoro i smrti koja će likvidirati sve. U toj misli kadikad požalim i to, što su kućicu, gdje sam se rodio, davno zapalili pa se nema gdje namjestiti ni spomen-ploča.

Loading...

Loading...

4.

UZ 150. OBLJETNICU ROĐENJA DINKA ŠIMUNOVIĆA

Alkar i Duga (nekada i Muljika) nezaobilazna su lektira za učenike 7. i 8. razreda. S obzirom na to da se učenici vole likovno izražavati, nastala su tri stripa koja mogu poslužiti kao dobra motivacija za čitanje tih triju pripovjedaka.

SLIKOVNICE KAO MOTIVACIJA ČITANJU ŠIMUNOVIĆEVIH PRIPOVJEDAKA

Alka duše,
pjesma posvetnica Dinku Šimunoviću

5.

Alkar

UZ 150. OBLJETNICU ROĐENJA DINKA ŠIMUNOVIĆA

Muljika

Uz crteže se nalaze dijelovi teksta iz pripovjedaka koji prate fabulu.

Duga

6.

DINKO ŠIMUNOVIĆ

ALKAR

SLIKOVNICU IZRADIO:
Davor Kovačević, 8. D

Golemo Sinjsko polje na žarkom ljetnom suncu činilo se još veće jer modrušasta maglica sakrivaše očima udaljene bregove. Krajem toga polja vuče se tihano nevelika rijeka. Uz polje je selo do selašca, brijeg do brežuljka i kula do kule. Baš se toga ljeta navršilo stotinu i šezdeset godina što su Cetinjani istjerali Turke, a bijaše to zadnja velika borba.

A ta zadnja velika borba bila je tako snažna i čudnovata da se o njoj i sad pripovijeda legenda: njihova je Gospa u silni turski tabor poslala srdobolju i zaprijetila Turcima mačem s varoškog kaštela, pa je bila uništena velika turska vojska. Bit će da se ta legenda pripovijedala često, jer ne bijaše u Cetini odraslijega čeljadeta koje ne bi za nju znalo. No više nego išta ponavljala bi se svake godine junačka igra alka, spomen na to doba slave cetinske.

Salko je momak još djetinjeg lica, ali uzrasta tako jaka da bi se drugi momci čim god izgovarali kad bi došlo do toga da se s njim porvu. Salko je zaljubljen u Martu, najljepšu curu u Begluku. Salko jedanput samo što se nije utopio plivajući preko Cetine k Marti, a Marta se veselo nasmiješi svaki put kad ugleda Salka. I ništa zla ne bijaše u toj ljubavi koju iskazivahu samo bezbrojnim cjelovima.

Čudan je i nemiran bio život toga Rašice Crnošije, oca Salkova. Kako mu nije bilo para u ljepoti i snazi, tako ni u bogatstvu i glasu kućnom, pa kad je bio za ženidbu, mogao je birati djevojku u svoj Cetini. Kad je Rašica ugledao Martu, stinula u njemu krv i zamaglilo mu se pred očima kao da ga je zagrlila smrt. Čudio se Marti, ali ne samo ljepoti njezinoj već i tome što je na dlaku nalikovala na majku svoju - njegovu nesuđenu Stanu. I od toga dana ljubio je Rašica Martu od svega srca isto onako kao pred toliko godina njezinu majku.