TRADICIJA ZAGREBA

Uz slavlje&nbsp;Uskrsa&nbsp;razvili su se brojni običaji poput&nbsp;uskrsnih krijesova, bojanja pisanica, odlaska na uskrsnu misu i pjevanja uskrsnih pjesama. Prije Uskrsa, vrijeme je korizme, u kojem se kršćani pripremaju za slavljenje Uskrsa.

https://api.bookcreator.com/users/v2/BId4VQKaDMKGNzDHWGXDKpOOq-Mv8Sta39h85j62SGc/books/YrI-fyfSQH-EIxDKlcMu8g/assets/3zApn4YxR96BRieZXMV63A.jpg?width=1080&height=810

Tradicijski obrti imaju tri glavna obilježja: predmeti su pretežno rađeni ručno, oslanjaju se na kulturu i tradiciju određenog područja te simboliziraju i čuvaju lokalni ili nacionalni identitet.

Šestinski kišobran se spominje još od 18. stoljeća. Dio je šestinske narodne nošnje i prepoznatljivi je suvenir grada Zagreba. Umijeće izrade šestinskog kišobrana na listi je zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara te se smatra najljepšim zagrebačkim suvenirom. Njegova drška je napravljena od drveta kestena. Šestinski kišobrani nalaze se na glavnoj zagrebačkoj tržnici&nbsp;Dolac te služe i kao&nbsp;suncobrani. Šestinski kišobran sastavni je dio nošnje, koja se nosila do 60 ih -&nbsp;godina 20. stoljeća, a od tada polako nestaje iz svakodnevnog&nbsp;života.

https://api.bookcreator.com/users/v2/BId4VQKaDMKGNzDHWGXDKpOOq-Mv8Sta39h85j62SGc/books/YrI-fyfSQH-EIxDKlcMu8g/assets/M3-2LCe0SASR1AaItHpJLg.jpg?width=624&height=1015

Izvor: Leksikografski zavod Miroslava Krleže

Običaji su ustaljeni tradicionalni načini ponašanja. Vidljiviji su kroz slavljenje značajnih događaja u čovjekovu životu: rođenje djeteta i određene trenutke tijekom njegova odrastanja, značajnije događaje u životu seoske mladeži, sklapanje braka, smrt i pogreb. Godišnji običaji obilježuju blagdane koji se ponavljaju svake godine, a vezani su za katolički kalendar, npr. slavljenje Božića, Uskrsa ili poklade.

https://assets.api.bookcreator.com/templates/LftBowmea5eYuag5HtOu/assets/-MRzCYW-FpJJo62IfDwj.jpg?width=1325&height=883

Paper texture

https://api.bookcreator.com/users/v2/BId4VQKaDMKGNzDHWGXDKpOOq-Mv8Sta39h85j62SGc/books/YrI-fyfSQH-EIxDKlcMu8g/assets/hvRFNzUpRrikBFuJ9L6bnQ.jpg?width=668&height=458

NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA Dio kulturne baštine za koju možemo reći da je i živa baština jer se očituje u pjesmama, običajima, zanatima, jezicima.

https://api.bookcreator.com/users/v2/BId4VQKaDMKGNzDHWGXDKpOOq-Mv8Sta39h85j62SGc/books/YrI-fyfSQH-EIxDKlcMu8g/assets/dO33xJGqTwGXkDVvSbiQzQ.jpg?width=702&height=468

U Zagrebu, kao i ostatku Hrvatske za Božić se kiti božićno drvce. Obično se kiti smreka ili jela, ali u novije vrijeme sve se više kite umjetna božićna drvca. Zagrepčani za Božić najčešće jedu tradicionalno jelo puricu s mlincima. Vjerovalo se kako za Božić treba jesti perad s obzirom na to da ona zemlju baca iza sebe te su Zagrepčani, ali i mnogi drugi, vjerovali u tu simboliku da će tako sve loše u tekućoj godini ostaviti iza sebe.

Izrada igračaka započela je u 19. stoljeću, a zadržala se do danas. Igračke se izrađuju od drveta iz neposredne okolice, npr. vrbe, bukve i lipe. Postoji 50 različitih modela igračaka kao što su svirale, klepetaljke, životinje ili namještaj za lutke. Igračke većinom izrađuju muškarci, a oslikavaju ih žene.

Licitar je šareno ukrašeni kolač od medenog tijesta

Sitni licitari (srca, trešnje, bebe, ptičice, gljive, potkove, vjenčići, konjići) omiljeni su ukras božićnih jelki hrvatskih domova.

https://api.bookcreator.com/users/v2/BId4VQKaDMKGNzDHWGXDKpOOq-Mv8Sta39h85j62SGc/books/YrI-fyfSQH-EIxDKlcMu8g/assets/v4ZSU1IvSfOPWS8eu11jeg.jpg?width=271&height=271

https://api.bookcreator.com/users/v2/BId4VQKaDMKGNzDHWGXDKpOOq-Mv8Sta39h85j62SGc/books/YrI-fyfSQH-EIxDKlcMu8g/assets/4hlm0dz3SomceNHl9QcSrA.jpg?width=240&height=241

https://api.bookcreator.com/users/v2/BId4VQKaDMKGNzDHWGXDKpOOq-Mv8Sta39h85j62SGc/books/YrI-fyfSQH-EIxDKlcMu8g/assets/AtBqoo3BRC6uKej4VK3Cug.jpg?width=320&height=240

https://api.bookcreator.com/users/v2/BId4VQKaDMKGNzDHWGXDKpOOq-Mv8Sta39h85j62SGc/books/YrI-fyfSQH-EIxDKlcMu8g/assets/zd-nn-PRRL-eBLQLgtaU0A.jpg?width=271&height=274

Licitar je napravljen od jestivih sastojaka, tradicionalno je crvene boje, proizvodi se u različitim oblicima i veličinama&nbsp;

https://api.bookcreator.com/users/v2/BId4VQKaDMKGNzDHWGXDKpOOq-Mv8Sta39h85j62SGc/books/YrI-fyfSQH-EIxDKlcMu8g/assets/l0q4WNF7TVqSkZWkYskExQ.jpg?width=481&height=482

Mali stanovnici Zagreba često su se igrali sa tradicionalnim igračkama koje su se najviše izrađivale u Hrvatskom zagorju ili prigorskim selima nadomak Zagreba. Stanovnici pojedinih sela bavili su se isključivo izradom dječjih igračaka za prodaju diljem Hrvatske, ali i izvan njenih granica. Igračke su se prodavale na sajmovima i proštenjima. Tradicionalne drvene igračke nalaze se na listi nematerijalnih kulturnih dobara UNESCO-a.

https://assets.api.bookcreator.com/templates/LftBowmea5eYuag5HtOu/assets/-MRzCYVxwkuVpCJT0Hpc.jpg?width=1080&height=810

Učenici: Gabriel Kaleb Iva Koporčić Noa Roko Andabaka Laura Mikojević Katja Obrenović Fran Bardač Mentor: Nera Batina, prof.

Veljača je tradicionalno vrijeme karnevala ili poklada. Riječ "poklade" nastala je od starohrvatskog glagola "klasti" ("prerušavati se"). Pokladni utorak u starom se Zagrebu nazivao i "fašenk". U&nbsp;Zagrebu i okolici&nbsp;javne se pokladne priredbe priređuju od 17. stoljeća. Na pokladni utorak priprema se zelje, kuhaju se žganci, govedina, peče purica ili guska, a sladi se krafnama.

https://api.bookcreator.com/users/v2/BId4VQKaDMKGNzDHWGXDKpOOq-Mv8Sta39h85j62SGc/books/YrI-fyfSQH-EIxDKlcMu8g/assets/5zJyJflQRR23irGLZFvOJQ.jpg?width=624&height=920

Šestinska  ili prigorska narodna nošnja nastala je u 19. stoljeću, a nosila se osim u Šestinama i u Gračanima, Remetama, Markuševcu pa sve do Granešine. Narodna nošnja se radi od domaćeg tkanog platna.

Uz dodatak licitarskog kvasca, zamijesi se tijesto od brašna i vode u kojoj je otopljen šećer. Tijesto se potom razvalja i oblikuje limenim licitarskim kalupima za izrezivanje. Oblikovano tijesto slaže se u lim za pečenje, te se peče u pećnici.

Za sitne licitare, po dva se kolačića međusobno lijepe gustom smjesom brašna i vode, umetnuvši uzicu za vješanje među njih. Slijedi tunkanje, tj. umakanje licitara u tekući pripravak obične želatine obojene jestivom bojom u prahu, nakon čega se licitari vješaju kako bi se osušili. Slijedi ukrašavanje licitara (cifranje), za što se koristi jestiva smjesa. Smjesom se napuni papirnati tuljac ili šprica za ukrašavanje torti i licitar se ukrašava bijelim viticama, šarenim cvjetićima, zelenom „travicom“...

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.