Svjetski dan voda _Terenska nastava

e Twinning projekt Živimo održivo

Fizikalno- kemijska analiza vode rijeke Kupe i riječce Petrinjčice

Srednja škola Petrinja,
Izborna Ekologija, 2.a i 2.b

TERENSKA NASTAVA

Važnost rijeka našeg vodnog bogatstva

Samo oko tri posto vode na našoj planeti čine slatke vode čije značenje za život je daleko značajnije od sveprisutnih slanih voda. Od toga se samo oko 1,2 posto može koristiti kao voda za piće...

Međunarodni dan rijeka obilježava se 14. ožujka svake godine. To je dan posvećen spašavanju, slavljenu i podizanju svijesti o važnosti rijeka.

Hrvatska je blagoslovljena velikim prirodnim bogatstvima, među kojima je i bogatstvo rijeka koje nam osiguravaju pitku vodu.

Uzorkovanje vode - Teo Drinčić (2.a) i Dominik Radenić (2.b)

Prvi važan korak pri analizi vode jest uzimanje uzoraka.
Uzorak vode za kemijsku analizu puni se u čiste PVC boce od 1000 mL namijenjene za uzorkovanje, Boce se obavezno isperu 2-3 puta vodom koju ćemo uzorkovati

Temperatura vode

Enna Strižak

Temperatura vode predstavlja jednu od bitnih fizikalnih karakteristika površinskih voda. Direktno utječe na sve fizikalno - kemijske i biološke procese u riječnom sustavu. Povećavanjem temperature molekule imaju sve veću energiju te se u prosjeku sve brže gibaju i sve više udaljavaju jedna od druge. Hladnija voda, koja je manje gustoće diže se na površinu i smrzava, dok led ostaje na površini kao kora, a toplija voda na dnu omogućuju život u njoj.

Prozirnost vode

Lana Sladić (2a) , Teo Drinčić (2a)

Prozirnost vode je svojstvo fluida koje opisuje prisutnost suspendiranih tvari u otopini. Mjerenja prozirnosti iznimno su važna u nadzoru kakvoće pitke vode, otpadnih voda i industrijskih voda. Prozirnost vode mjeri se Secchijevim diskom, turbidimetrom i nefelometrom. Prozirnost se mijenja ako u vodi ima onečišćenja od komunalnog otpada, kiše. Prozirnost je bitan pokazatelj trenutnog stanja vode i biološke važnosti vode. Neke vode imaju planktona pa nisu bistre.

Otopljeni kisik

Petra Pavičić (2a) i Olga Vukelić (2b)

Otopljeni kisik je mjera količine plinovitog kisika koja se nalazi u vodi.
Važan je za mnoge oblike života, uključujući ribe, beskičmenjake, bakterije i biljke jer ti organizmi koriste kisik za disanje. Ribe i rakovi dobivaju kisik za disanje putem škrga, dok biljni svijet i fitoplanktoni trebaju otopljeni kisik za disanje kada nema svjetla za fotosintezu.
Otopljeni kisik dospijeva u vodu: izravnom apsorpcijom iz atmosfere, brzim djelovanjem vjetra, valova, struja ili mehaničkim prozračivanjem, fotosintezom vodenog bilja kao nusproizvod procesa.
Čimbenici koji pridonose koncentraciji otopljenog kisika u vodi: Atmosferski tlak(viši), temperatura (niža), dubina vode (plića), salinitet (niži), bioaktivnost (niža)

Električna vodljivost

Ena Šubarić (2a) i Lea Matanović-Cavrić (2b)

Indirektna mjera za ukupnu količinu otopljenih tvari u vodi. Ovisi o količini soli i ostalim nečistoćama u vodi. Na primjer elektična vodljivost destilirane vode je gotovo minimizirana zbog činjenice da je takva voda pročišćena od raznih aditiva koji su tamo nužni za dobru električnu vodljivost. Odlični strujni vodič je morska voda, gdje je koncentracija soli vrlo visoka. Električna vodljivost ovisi o temperaturi vode. Što je temperatura veća, to je veća električna vodljivost vode.