E - bilten OŠ Fran Franković

Učenici 5.c razreda na satu Tjelesne i zdravstvene kulture prisjetili su se igara naših djedova, baka, mama, tata....&nbsp;

Pogledajte kako su se igrali naši stari....

Projekt u 2.a razredu zamišljen je kao intervju u kojem je gostovala nona naše učenice koja je s nama podijelila svoja školska sjećanja. Učenici i učenice su samostalno pripremili i postavljali pitanja svojoj gošći. Noni su se zahvalili svojim crtežima koje smo uvezali u slikovnicu i poklonili joj. Za kraj su je razveselili plesom i pjesmom.

Snimljen je intervju, pjesma i ples, a napravljen je i kolaž fotografija obogaćen glazbom.

Učenici 8.a razreda crtali su na satovima Likovne kulture kako zamišljaju školu i učionicu budućnosti. Najuspjelije crteže su prezentirali gostima tijekom projektnog dana. Druga aktivnost bila je istražiti moguću upotrebu umjetne inteligencije u školama budućnosti. Za istraživanje su koristili upravo umjetnu inteligenciju – alat Chat GPT. Rezultate istraživanja, odnosno prednosti i opasnosti koje bi mogla donijeti umjetna inteligencija u školama, učenici 8.a predstavili su gostima. Zaključak je da umjetna inteligencija, kao i bilo koja tehnologija, nije ni dobra ni loša. Jedino je ljudi mogu koristiti na dobar ili loš način.

Učenici 4.a proveli su razredni projekt pod nazivom Pričom i igrom u prošlost, kojim su se pridružili školskom projektu A kako je tebi (bilo) u školi. Osim aktivnosti provedenih unutar razreda, ostvarili su suradnju s predmetnom profesoricom Danielom Jugo Superina koja je s učenicima sedmih razreda osmislila edukativno predavanje u sklopu kojeg su učenici upoznali povijest školstva na Drenovi, a naučeno provjerili kvizom znanja. Na likovnoj radionici nastali su radovi koji su postavljeni na vrata učionica u sklopu završne školske izložbe. Središnju aktivnost obilježio je intervju s jednim članom uže ili šire obitelji o vremenu i načinu njihova školovanja. Te crtice iz prošlosti bile su polazište za pisanje pisanog sastava na temu „Školovanje mog/moje (mame, tate, djeda, bake i sl.)“. Sve su ilustrirali prigodnim likovnim radovima. Učenici su upoznali i igre koje su djeca nekad igrala. Neke su naučili igrati i dobro se zabavili. Sve je dokumentirano u Book Creatoru, koji možete <a href="https://read.bookcreator.com/t6EqinV7FP2R5tTNuULATC2qXH232BS7QE9RI4l79Uc/iFf6e2hpTleTNaZ3kg1Qfg">ovdje prolistati.</a>

Tijekom travnja u sva tri treća razreda održana je radionica „Priče iz školske Spomenice“. Uvodno su im osmaši i osmašice koji pohađaju dodatnu nastavu Povijesti održali kratko predavanje o prošlosti drenovskog školstva.

CAPTION At malesuada nisl felis sit amet dolor. Duis ultrices semper lorem nisl felis sit. At malesuada nisl felis sit amet dolor nisl felis.

Zanimljivosti iz Spomenice (1946. – 1987.) pretvorene su u dvanaest priča. Svaki je razred čitao i ilustrirao po četiri priče. Neki od naslova su: Lisica, Voda, Snijeg, Dan dječje radosti.

Priče i crteži činit će veliku slikovnicu koju ćemo izložiti u školskom predvorju.

Drenovske škole od vrata do vrata

Izložba je postavljena 3., 4. i 5. svibnja 2023. na vrata učionica, ureda i kabineta. Predstavlja svojevrsnu vremensku lentu važnijih zbivanja o školstvu Drenove od 1838. godine do danas. Sadrži 34 postaje s natpisima i crtežima koje su na radionicama izradili učenici četvrtih razreda. Uvodni plakat i prikaze Frana Frankovića izradila je Likovna grupa. Na temelju podataka s izložbe razredni odjeli predmetne nastave imali su na projektni dan završni kviz.

Učenici 4.b razreda sudjelovali su sa svojim razrednim projektom Škola nekada i škola danas i pridružili su se školskom projektu A kako je tebi bilo u školi. Prije projektnog dana 10. svibnja učenici su ostvarili suradnju s predmetnom profesoricom povijesti Danijelom Jugo-Superina koja je s učenicima viših razreda održala edukativno predavanje i kviz. Nakon toga uslijedile su pripreme za obilježavanje projektnoga dana pod nazivom A kako je tebi bilo u školi. Učenici su dobili zadatak da sa svojim roditeljima, bakama, djedovima… popričaju kako je u školi bilo nekada. Pisali su zanimljive poruke i crtali crteže kojima su prikazali i izgled škola nekada i danas. Na projektnome danu 10.05. učenici 4. razreda bili su podijeljeni u tri grupe, obilazili su planirane aktivnosti u susjednim učionicama. U goste su nam došli i mlađi učenici iz PRO-razreda. Nakon prezentacije povijesnog dijela školstva učenici su iznosili svoja mišljenja i zaključke. Uslijedilo je predstavljanje zanimljivosti škola nekada i škola danas. Na kraju bilo je predstavljanje usporedbe života i rada u Školi nekada i danas.

U sklopu projekta A kako je tebi bilo u školi učenici 7.b razreda osmislili su projekt Talijani na području Drenove. Izradili su digitalne radove koje možete pogledati u nastavku....

application/vnd.openxmlformats-officedocument.presentationml.slideshow

Talijani na području Drenove.ppsx

Utjecaj talijanskog jezika na Drenovu i okolicu.ppsx

Učenici 4.c razreda uključili su se u školski projekt istražujući kako su se školovali i živjeli djetinjstvo najstariji članovi njihovih obitelji. Svoja su saznanja razmijenili čitajući sastavak&nbsp; “Pričao mi je moj nono/nona”. U gostima nam je bila i Emina nona, Anita Božić r. Žorž. Podijelila je s nama svoja sjećanja i fotografije iz školskih dana 50-ih godina, u staroj drenovskoj školi. Sjećanjima svih nona i nonića, i u gradu i na selu zajedničke su igre kojih su se igrali u školi i&nbsp;&nbsp; nakon nje sa svojim vršnjacima. Upoznali smo tako I naučili igrati&nbsp; školice, gumi -gumi, tapkanje sličica, igre špigulama, preskakanje konjića, mlin i vožnju karetom. Ostavili smo mobitele, pametnu ploču, izašli iz učionice i uživali u&nbsp; igri i druženju.

Učenici 8.c razreda u projektu Škola budućnosti&nbsp; izrađivali su nacrte i&nbsp; iznosili svoja mišljenja i stavove kako bi trebala izgledati Škola budućnosti. U projektu je sudjelovalo 20 učenika koji su radili&nbsp; individualno ili u parovima. Svaki slikovni uradak učenika popraćen je tekstom.&nbsp; Projektna tema je realizirana i&nbsp; prezentirana&nbsp; u digitalnom alatu Book Creatoru, koji možete <a href="https://read.bookcreator.com/HV2ITmVEEvgS6eHjrZwgjtRrhD03/TdBAEcVwQFSk-IwsNaV1Dg">ovdje prolistati.</a>

Učenici i učenice sedmih razreda koji pohađaju dodatnu nastavu Povijesti osmislili su i proveli radionice u sva tri četvrta razreda.

Cilj radionica bio je stvoriti materijale koji će biti uključeni u izložbu „Drenovske škole od vrata do vrata“. Najprije su četvrtaši ponešto naučili o povijesti školstva na Drenovi pomoću kratkog predavanja i kviza. Zatim su pisali natpise i crtali.

Školstvo na Drenovi

Na kraju projektnog dana u svakoj smjeni u školskom holu održan je kviz. U kvizu se sudjelovala po dva predstavnika svih razrednih odjela predmetne nastave. Predstavnici su se pripremali pomoću izložbe „Drenovske škole od vrata do vrata“. Kviz su vodili Sara Teslak i Krešimir Jurković iz 8.c. Oba Kahoot kviza su se sastojala od 15 pitanja koja su propitala poznavanje prošlosti školstva na Drenovi.&nbsp; Pobjednice u konkurenciji šestih i osmih&nbsp; razreda bile su Marta Ljubić i Frana Križ iz 8.b, dok su od petaša i sedmaša najveće znanje i vještinu pokazali Renato Mataija i Fabio Fabijanić iz 5.a.&nbsp;&nbsp;

Demonstraacija pedagoških mjera u prošlosti

Učenici 3.b razreda pripremili su projekt Ocjenjivanje nekad i danas. Učenici su imali zadatak kroz razgovor sa starijim članovima svoje obitelji ili susjedima istražiti kako se ocjenjivalo nekad, je li ocjenjivanje bilo strože, je li školovanje općenito bilo lakše ili teže, kakav su pribor za pisanje i bilježnice koristili u školi. Još su se okušali u pisanju krasopisa metalnim perom i tušem. U svojem izlaganju, osim uvodnog dijela o ocjenjivanju, pokazali su svojim gostima i dva intervjua (video uratka) o školovanju u prošlosti. U intervjuima su razgovarali sa svojim nonama i susjedama. Uz to su napravili izložbu starih svjedodžaba i učeničkih knjižica, a na kraju su svojim gostima pripremili kratku radionicu u kojoj su se i oni okušali u pisanju svjedodžaba tušem i perom.

Učenici 3.c pripremili su tri teme za projektni dan pod nazivom A kako je tebi bilo u&nbsp; školi. Najprije su pripremili Malu izložbu starih bilježnica, spomenara, leksikona, časopisa i enciklopedija. Cilj je bio istražiti kako su učili i pisali njihovi roditelji, tete, bake, djedovi i učiteljice. Organizirana je radionica razgledavanja u kojoj su se učenici svake minute izmjenjivali i preselili na novo radno mjesto za istraživanje. Otkrili su da su proučavani rukopisi, slova i brojke u bilježnicama bili jako čitki i uredni. Kod spomenara i leksikona iz prošlosti, učenici su uočili zanimljive crteže junaka iz animiranih filmova koji su bili tada, ali i danas popularni.

Uslijedilo je predstavljanje dviju Igara iz prošlosti: Olimpijada i Školica ili Cip–cop. Učenici su odigrali igru Olimpijada uz pomoć elastične trake u učionici, a potom i igru Školice.&nbsp; 

Na kraju, uslijedilo je predstavljanje starog gramofona i slušanje gramofonske ploče. Cilj je bio pokazati učenicima kako su njihovi bake i djedovi u prošlosti slušali glazbu u slobodno vrijeme, dok još nije bilo pametnih mobitela ni interneta, jer se glazba slušala preko radija, televizije i gramofona. Uz veselu glazbu, učenici su zaplesali sa svojim učiteljicama.&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Učenici 2.c razreda radili su na projektu Igre nekad i sad. Bavili su se proučavanjem igara nekad i sad. Zaključili su da su njihovi djedovi, bake i roditelji više vremena provodili na otvorenom prostoru u prirodi. Temeljem istraživanja napravili su edukativni video u kojem objašnjavaju i poučavaju stare igre i brojalice.

"Drenjula se trese na njoj su drenjule bele i črjene"

Nositelji projekta: Danijela Jugo-Superina, prof. povijesti &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Marina Frlan Jugo, prof. hrvatskoga jezika &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Nera Malbaša Kovačić, prof. povijesti &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Marijana Senkić, učiteljica razredne nastave Urednica: Majda Dobovičnik, prof. hrvatskoga jezika Računalna obrada: Daria Baranašić, prof. matematike i informatike

Učenici 1.c razreda pripremili su projekt Slovo do slova, početnica - slovarica. Polazište je bila Početnica Frana Frankovića. Izrezivali su sličice iz novina i časopisa za svako slovo abecede, pisali riječi tušem i perom. Svako slovo prikazali znakovnim jezikom i tjelopisom.

U sklopu projekta A kako je tebi (bilo) u školi, učenici 6.c razreda imali su zadatak izraditi školske svjedodžbe iz 19., 20. i 21. stoljeća te osmisliti svjedodžbu s predmetima koje bi oni voljeli pohađati. Danas je školovanje pristupačno i besplatno svoj djeci. Međutim, stoljećima prije to nije bilo tako, što su učenici ostalim razrednim odjelima i izložili. Tijekom različitih razdoblja mijenjali su se i predmeti.

Nakon drugog svjetskog rata na području Hrvatske donesen je Zakon o sedmogodišnjem školovanju. Godine 1952. školovanje &nbsp;je prešlo u osmogodišnje. Nastavni predmeti su se mijenjali. Neki od njih su: Hrvatski ili srpski jezik, Povijest, Zemljopis, Prirodopis, Račun s geometrijom, Crtanje, Lijepo pisanje, Muzički odgoj, Tjelesno vježbanje. U Republici Hrvatskoj osmogodišnje školovanje je obvezno, a nastavne predmete nećemo nabrajati jer ih učite i njihove nazive znate jako dobro. 

U sklopu projekta A kako je tebi (bilo) u školi učenicima 5.a gostovali su njihovi roditelji i bake kako bi im pripovijedali o svojim školskim danima. Današnji petaši saznali koji su se sve predmeti učili tijekom pedesetak godina – u periodu od Drugog svjetskog rata pa sve do početka ovoga stoljeća. Učenike je zanimalo i kojim su se izvannastavnim aktivnostima prošle generacije mogle baviti, kako su provodili odmore i kakve su kazne bile u slučaju kršenja odredaba kućnoga reda, što je izazvalo najveće zanimanje učenika, kao i odnos nekadašnjih učitelja prema učenicima. Među gostima bila je i gospođa koja se školovala u dalekoj Kini pa smo saznali kako izgleda cjelodnevna nastava i koliko je zahtjevno školovanje u Hrvatskoj u odnosu na ono na Dalekom istoku.

Sve što su naučili od svojih gostiju, tijekom projektnog dana su učenici 5.a predstavili ostalim petašima i sedmašima. Najzanimljiviji su im bili nekadašnji odnosi između učenika, učitelja i roditelja koje su prikazali kratkom scenskom igrom. O tome kako je to izgledalo biti učenik u prošlim vremenima saznali su i iz snimljenog intervjua s jednom bakom.&nbsp;

5.a bavio se i matematikom: u četirima su grupama istraživali velike matematičare i matematičarke te učili o abakusu. Rad s abakusom predstavili su svojim gostima koji su se okušali u računanju pomoću tog drevnog matematičkog pomagala.&nbsp;

Učenici 3.a razreda pripremili su projekt Drenovski velikani. Istraživali su život, djelo i rad trojice drenovskih velikana koji su se borili za obrazovanje djece na Drenovi, za očuvanje hrvatskog identiteta i jezika. Drenovčani su im se odužili tako što ih nisu zaboravili… Rezultate svoga istraživanja učenici su saželi i naučili pričati drugima o Franu Frankoviću, Ivanu Cvetku i Ivi Grohovcu Riječaninu Na kraju su pripremili mali kviz da bi provjerili jesu li i drugi učenici zapamtili najvažnije o svojim zaslužnim mještanima.

Učenici su vrlo ozbiljno shvatili zadatak i odgovorno se ponašali u samostalnom izlaganju i vođenju radionice, ali isto tako su uvažavali sve učenike kojima su bili u gostima. Pri tom su se zabavljali i bili oduševljeni projektnim danom.

U sklopu projekta A kako je tebi (bilo) u školi, učenici 6.b razreda istraživali su kakvo je bilo školovanje njihovih baka i djedova i koliko se razlikovalo od njihovog današnjega. Nakon razgovora sa svojim bakama i djedovima i prikupljenog materijala (bilježnica, udžbenika, lektira, pohvalnica…) napravili su plakate, prezentacije ili snimili intervjue.

Od svega je nastao filmić Moja i tvoja škola.

e - bilten OŠ Fran Franković, Rijeka

Učenici 5.b razreda, pod vodstvom svoje razrednice prof. Lidije Prpić, u okviru projekta A kako je tebi bilo u školi, obilježili su aktivnostima u kojima su razvijali praktične vještine: šivanje i kuhanje. Vještine su to koje su se nekada poučavale u školama u okviru predmeta Domaćinstvo. Učenici su tijekom satova razrednika šivali i izrađivali predmete poput novčanika i torbica, a svoje su uratke vrlo ponosno pokazali ostalim učenicima naše škole pritom ih učeći kako da i sami zašiju dugmad. Slađi dio aktivnosti bio je vezan uz pečenje vafla u kojem su se učenici odlično snašli. Sami su pripremali tijesto prema receptu, pekli slatke vafle te ih potom ukrašavali preljevima. Na kraju smo se svi zasladili i poželjeli još koji puta održati sat Domaćinstva.

Učenici PRO mlađi pridružili su se školskom projektu A kako je tebi (bilo) u školi. Naš projekt nazvan „Vremenska kapsula“ zamišljen je na način da učenici napišu poruke za buduće generacije. Svih pet učenika napisalo je poruku koje smo spremili u našu vremensku kapsulu, a &nbsp;otvorit će je na današnji dan za 10 godina (10. svibnja 2033.) neki novi učenici u posebnom razrednom odjelu. U porukama su sadržane riječi motivacije, ohrabrenja i nade za njihovo školovanje.

Učenici PRO stariji u okviru projekta A kako je tebi (bilo) u školi, proučili su tradicionalne recepte našeg područja te sastavili tradicionalni meni. Kroz sat domaćinstva su pripremili sa svojim gostima palačinke, vafle i šarene keksiće, a kako pravi kuhari moraju imati kape i pregače i to su sami napravili.

Svim učenicima i učiteljima, koji su sudjelovali u projektu A kako je tebi (bilo) u školi, zahvaljujemo na uloženom trudu, radu i lijepo osmišljenim radionicama!

Povodom obilježavanja 170 godina školstva na Drenovi i 35 godina rada Osnovne škole Fran Franković, 2.b je u goste pozvao gospođu Branku Renier, učiteljicu u mirovini koja je pratila gradnju naše škole&nbsp; i u njoj radila od otvorenja 1987. godine pa do umirovljenja.

Ulaskom u učionicu za gospođu Branku je prestao postojati vanjski svijet. Ona je spontano opet postala učiteljica Branka. Na zanimljiv način nam je pričala o vremenu kada je bila djevojčica, učenica i učiteljica.

Učenici 7.c razreda uče njemački jezik kao prvi strani jezik. Projektni dan pripremali su uz podršku profesorice njemačkog jezika Tihane Kovačić Samaržija.&nbsp; Za projektni dan istraživali su o školskom sustavu u zemljama njemačkog govornog područja. Podijelili su se u 4 grupe te su dvije grupe pripremile power point prezentaciju o načinu obrazovanja u Njemačkoj, jedna grupa o Švicarskoj i jedna grupa o obrazovanju u Austriji. Učenici su vrlo rado surađivali i posebnost je bila u tome što su svoje radove prezentirali na njemačkom jeziku, između ostaloga i učenicima koji ne uče njemački jezik. Tom prigodom opisali su i svoj nedavni izlet u Austriju (Klagenfurt) i time su možda i potaknuli ostale da počnu učiti njemački jezik.

Učenici 7.a razreda u okviru projekta A kako je tebi (bilo) u školi proučavali su školske sustave u zemljama engleskog govornog područja, Australije, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. O tome su izradili plakate i prezentacije, koje su prezentirali svojim gostima. Nakon odslušanih prezentacija, njihovi gosti su sudjelovali u pripremljenom kvizu.

Učenici 1.a i 1.b razreda proveli su istraživanje o željama današnje djece i kakve su želje u djetinjstvu imali njihovi roditelji, djedovi i bake. Došli su do interesantnih odgovora. Djedovi i bake su najčešće željeli dobiti knjige, čokoladu, odjeću, domaće životinje, bicikl ili nogometnu loptu. Roditelji su kao mali željeli otići na more ili na neko putovanje, željeli su imati svoju sobu, kućne ljubimce i primjerice kalkulator. Današnji učenici prije svega žele dobiti mobitele, igračke i popularne karte za igranje, no ima i želja poput ljubavi, zdravlja za cijelu obitelj i velikih želja za dobivanjem kućnih ljubimaca. Iz prikupljenih odgovora saznalo se da nisu sve želje ostvarive i da se želje današnjih učenika ipak razlikuju od želja njihovih roditelja, djedova i baka.&nbsp; Temeljem ovog istraživanja rodila se ideja za slikovnicu Željomat. Učiteljica je osmislila tekst, a učenici su bili vrijedni ilustratori koji su tekstu podarili dušu. Osmislili su kako bi taj Željomat izgledao i napravili ga u pravoj veličini. Vrijedne ruke radile su na nastavi i u produženom boravku.

<a href="https://read.bookcreator.com/CqPBafigeHXN1b5WNz8Vp3YrX503/36r1gkEwTgq8qSO6g4iGHw">Ovdje možete prolistati slikovnicu Željomat</a>

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.