Zavičajni govor

Parchment

<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cakavsko_narje%C4%8Dje">Čakavsko narječje</a>&nbsp;hrvatskoga jezika: <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Buzetski_dijalekt">Buzetski dijalekt</a> <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Sjeverno%C4%8Dakavski_dijalekt">Sjevernočakavski dijalekt</a> <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Srednjo%C4%8Dakavski_dijalekt">Srednjočakavski dijalekt</a> <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Jugozapadni_istarski_dijalekt">Jugozapadni istarski dijalekt</a> <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Ju%C5%BEno%C4%8Dakavski_dijalekt">Južnočakavski dijalekt</a> <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Lastovski_dijalekt">Lastovski dijalekt</a>

U mom zavičaju njeguje se zavičajni govor kroz različite kulturne manifestacije.Jedna od njih su i Vinkovačke jeseni na kojima se u sklopu programa može čuti kako su pričali naši predci

Oj Vinkovci alaj ste na glasu, Vinkovačke jeseni vas krasu

PRVA RIČ ŠTO SAM JU ČUO Prva rič što sam ju čuo od matere naučio bila je rvatska. U Slavoniji zemlji rođenoj, voljenoj divane uvik od kako pamte samo rvatski.

I divane I psuju I pivaju I plaču A momci tepaju Maze se cure Divane snaše Brundaju babe Didaci mudruju Sve na vom Jeziku našem Starom Dragom R vatskom Vanja Radauš

ISTRAŽILI SMO ZAVIČAJNI GOVOR NAŠEG KRAJA - SLAVONIJA

Čakavsko narječje&nbsp;(čakavština, čakavica, čokovski, čekavski - jedno od triju glavnih narječja od kojih je satkan&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_jezik">hrvatski jezik</a>, uz&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Kajkavsko_narje%C4%8Dje">kajkavsko</a>&nbsp;i&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0tokavsko_narje%C4%8Dje">štokavs</a>ko. Naziv potječe od odnosno-upitne zamjenice ča, koja je nastala od arhaične zamjenice čь (ь je oznaka za poluglas). Kasnije se polugas vokalizirao i prešao u a te je nastalo ča (a javljaju se i druge kombinacije če, ca, ce, ća, će...).

Štokavsko narječje&nbsp;(štokavština, štokavica), jedno od triju narječja&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_jezik">hrvatskoga jezika</a>, uz&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cakavsko_narje%C4%8Dje">čakavsko</a>&nbsp;i&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Kajkavsko_narje%C4%8Dje">kajkavsko</a>. Štokavsko je narječje također temelj standardnima jezicima&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Srpski_jezik">Srba</a>,&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%A1nja%C4%8Dki_jezik">Bošnjaka</a>&nbsp;i&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Crnogorski_jezik">Crnogoraca</a>.

Kajkavsko narječje&nbsp;(kajkavština, kajkavica) jedno je od triju glavnih narječja&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_jezik">hrvatskoga jezika</a>, uz&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cakavsko_narje%C4%8Dje">čakavsko</a>&nbsp;i&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0tokavsko_narje%C4%8Dje">štokavsko</a>. Naziv potječe od odnosno-upitne zamjenice&nbsp;kaj, koja je nastala od arhaičnih zamjenica&nbsp;kъ&nbsp;i&nbsp;jь&nbsp;(ъ&nbsp;i&nbsp;ь&nbsp;oznake su za poluglase). Kasnije se drugi poluglas izgubio, a prvi prešao u&nbsp;a&nbsp;te je nastalo&nbsp;kaj&nbsp;(a javljaju se i druge kombinacije&nbsp;kej,&nbsp;ke,&nbsp;ka...).

Istražili smo riječi ak = ko alaj = uzvik kojim se nešto ističe b = bi budža = okićen štap s kvrgom na vrhu čako, ćaća = otac čiča = starija osoba ćela = htjela ćera, ćerka = kći dašta = nego što dede = daj delije = naočiti muškarci dika = draga džaba = besplatno đuvegija = mladoženja el ćmo = hoćemo li kapija = široka dvorišna vrata lagav = bačva kru = kruh nana = mama pendžer = prozor rakja = rakija struga = potrgana ograda šenca = pšenica zvan = pozvan

<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Kajkavsko_narje%C4%8Dje">Kajkavsko narječje</a>&nbsp;hrvatskoga jezika&nbsp; sastoji se od sljedećih dijalekata: <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Zagorsko-me%C4%91imurski_dijalekt">Zagorsko-međimurski dijalekt</a> <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Kri%C5%BEeva%C4%8Dko-podravski_dijalekt">Križevačko-podravski dijalekt</a> <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Turopoljsko-posavski_dijalekt">Turopoljsko-posavski dijalekt</a> <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Donjosutlanski_dijalekt">Donjosutlanski dijalekt</a> <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Prigorski_dijalekt">Prigorski dijalekt</a> <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Goranski_dijalekt">Goranski dijalekt</a>

<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0tokavsko_narje%C4%8Dje">Štokavsko narječje</a>&nbsp;hrvatskoga jezika&nbsp;- dijalekti i govori kojima se služe Hrvati ovoga narječja su; <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Slavonski_dijalekt">Slavonski dijalekt</a> <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Isto%C4%8Dnobosanski_dijalekt">Istočnobosanski dijalekt</a> <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Zapadni_dijalekt">Zapadni dijalekt</a> <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Novo%C5%A1tokavski_jekavski_dijalekt">Novoštokavski jekavski dijalekt</a>

Sami smo pokušali pisati zavičajnim govorom

Pročitali smo pjesmu Vanja Radauš - Prva rič što sam ju čuo

Naša Dorotea izradila je svoju knjigu o narječjima. Pogledajte

pomidore - rajčica šugaman - ručnik klet - kuća za odmor kantun - ugao balota - lopta pijat - tanjur fažol - grah kukumar - krastavac kapula - luk zelje - kupus makarone - tjestnenina avlija - dvorište nana - mama cviće - cvijeće

Narječje&nbsp;je&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Jezik">jezična</a>&nbsp;grana kojom govore stanovnici određenog&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Zemljopis">zemljopisnog</a>&nbsp;područja.

U&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_jezik">hrvatskom jeziku</a>&nbsp;postoje tri narječja: <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cakavsko_narje%C4%8Dje">čakavsko</a> <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Kajkavsko_narje%C4%8Dje">kajkavsko</a> <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0tokavsko_narje%C4%8Dje">štokavsko</a>

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.