Školski projekt o hrvatskoj kulturnoj baštini

U potrazi za baštinom

III. PORTFELJ IZBOR NAJBOLJEG RJEŠENJA PROBLEMA Izabrali smo 5. rješenje - školski projekt &nbsp;„U POTRAZI ZA BAŠTINOM“. U ovom rješenju pronašli smo mnogo jakih strana: - sudjeluje veći broj učenika i učitelja, - učitelji povezuju teme unutar svog predmeta, - veliko je&nbsp;bogatstvo sadržaja - istovremeno istražujemo i učimo praktične vještine, - odlazak na terensku nastavu,&nbsp; - suradnja s kulturnim ustanovama - uključuju se učenici različitih sposobnosti i interesa, - učimo se raditi timski, - projekt se može prezentirati široj zajednici, - učenici se osjećaju poduzetno jer su aktivni u čuvanju baštine - postaju društveno korisni i odgovorni građani. Pronašli smo i slabe strane: - možda se neće željeti svi uključiti, - tema baštine je opširna i pitanje je hoćemo li uspjeti sve napraviti, - projekt treba dobro isplanirati - trebat ćemo pomoć odraslih, - financijski izdaci terenske nastave.

I. PORTFELJ IZBOR PROBLEMA U nižim razredima o baštini smo učili u nastavi prirode i društva. Bili smo članovi skupine Mladih čuvara baštine koja je izrađivala hrvatski tradicijski nakit i čipku. Sudjelujući na radionicama i posjećujući izložbe i muzeje naučili smo nešto o tome. Tema baštine se obrađuje u nastavnim predmetima u višim razredima, a uči se i o glagoljici, starom hrvatskom pismu.

OSTVARENI REZULTATI: &nbsp; Europska godina kulturne baštine: Ministarstvo kulture uvrstilo nas je u međunarodni projekt i dodijelilo nam oznaku za izradu sunčane čipke. &nbsp;

Riječi učenika - sudionika projekta Puno smo napravili i naučili a još puno toga planiramo napraviti. Otkrivali smo nove mogućnosti i bili sve zainteresiraniji za kreativan rad i baštinu. Zahvaljujemo našoj ravnateljici Stanki Pupić jer nas je podržala i sudjelovala u projektu, svim učenicima i učiteljima koji su se uključili u projekt i svima koji su nas podržali! Ono što mislimo da je najvažnije a naučili smo kroz projekt&nbsp;je da smo svi odgovorni za čuvanje kulturne baštine i prenošenje drugima spoznaje o njezinoj vrijednosti!

Na sajmu INOVA pokazali smo umijeće izrade tradicijskog nakita.

Učili smo osnove izrade paške čipke i tehniku izrade križića.

U videu su predstavile projekt "U potrazi za baštinom". 

Nacionalna i sveučilišna knjižnica: Mjesec hrvatske knjige

ODLUČILI SMO NAPRAVITI PROJEKT. Čuli smo da rad na projektu zahtijeva istraživanje i poznavanje zakona. Naučili smo da se projekt Građanin sastoji iz sedam koraka koje trebamo svladati kako bismo pronašli rješenje. I. PORTFELJ 1. IZBOR PROBLEMA 2. ISTRAŽIVANJE PROBLEMA II. PORTFELJ 3. OBLIKOVANJE MOGUĆIH RJEŠENJA III. PORTFELJ 4. IZBOR NAJBOLJEG RJEŠENJA IV. PORTFELJ 5. RAZVOJ PLANA AKCIJE 6. PREDSTAVLJANJE PLANA AKCIJE ŠIROJ ZAJEDNICI 7. JAVNO PREDSTAVLJANJE PONUĐENOG RJEŠENJA PROBLEMA

Četvrti razredi istražili su legendu o doseljenju Hrvata.

Naši prijatelji iz viših razreda sudjelovali su u projektu gdje se spominjala baština i to nam se svidjelo. 2018. godina proglašena je Europskom godinom kulturne baštine. O baštini se puno govorilo u medijima, osobito o potrebi njezina očuvanja. Tema se obrađuje u nekoliko nastavnih predmeta. Sve nas je to potaknulo da počnemo razmišljati o njezinom populariziranju i očuvanju, osobito jer smo u tome već imali uspjeha kao Mladi čuvari baštine. Postavili smo problem: NA KOJI BISMO NAČIN NAJBOLJE POPULARIZIRALI BAŠTINU U NAŠOJ ŠKOLI I LOKALNOJ ZAJEDNICI?

SUDIONICI - PREDMETNA NASTAVA: Nataša Mrkonjić: Nacionalni kviz za poticanje čitanja s temom o baštini (2018.) Ljiljana Buklijaš Durbić, Jasna Petrić Mioč, Danijela Grgurev i Maja Lakić: Terenska nastava: Aleja glagoljaša i Hum (2018.) Sanja Nekić: UNESCO-va Reprezentativna lista s hrvatskom nematerijalnom baštinom (2018.) Ljiljana Bukljiaš Durbić: HJ: Najljepše priče iz klasične starine (2018.) Ante Kujundžić: HJ: posjet Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (2018.) Maja Ivković: EJ (2018.-2019.): Nordijski mitovi (plakati - tekst) Jasna Petrić Mioč: LK (2018.-2019.): Grčki i nordijski mitovi (plakati - likovni rad); LIK 2021. (natjecanje iz likovne kulture); UZ "Trnovčica": Smotra UZ Grada Zagreba 2019., Državna smotra UZ RH 2020. Nada Perica: UZ "Trnovčica": Grupa mladih tehničara (2019.-2020.) Veronika Skrivanek: Informatika (2020./2021.): edukacija učenika za izradu digitaliziranih kvizova (Teams) Danijela Grgurev: UZ "Trnovčica": Karitativna skupina: 18. smotra UZ Grada Zagreba 2021. Katarina Bandalo: SR (2021., 5. b r.): Završetak projekta U potrazi za baštinom (Kahoot o nematerijalnoj baštini RH)

Pripreme za Smotru učeničkih zadruga grada Zagreba

Kako izabrati najbolje rješenje? Trebat ćemo pomoć odraslih jer zadatak je zahtjevan.

OŠ Antuna Branka Šimića Krotovica 15 10 040 Zagreb Šk.god. 2020./2021.

Obradovalo nas je kada smo saznali da naša ravnateljica Stanka Pupić pjeva u klapi i rodom je iz sinjske krajine jer se ti običaji i tradicije nalaze na UNESCO-voj listi nematerijalne baštine. Pitali smo je kako izgleda pjevanje u klapi.

Sara, Dunja, Maja i Ema proučile su povijest čipkarstva u Hrvatskoj. Pročitajte nekoliko zanimljivosti o čipkarstvu: Propisi protiv raskoši propisivali su dozvolu za nošenje čipke samo u najvišim društvenim slojevima, kraljevskim obiteljima i visokom plemstvu. U početku su čipku pretežno nosili muškarci. Dvije osnovne tehnike izrade čipke su šivanje iglom (čipka na iglu) i preplitanje niti pomoću batića (čipka na batiće). Vrijeme nastanka prve čipke je renesansa (15./16. st.),razdoblje znanstvenih dostignuća, tehničkih inovacija i inovacija na području umjetničkog stvaralaštva i proizvodnje tekstila.&nbsp; U Hrvatskoj su tri glavna centra izrade čipke: Lepoglava u Hrvatskom zagorju sa čipkom na batiće, a na Jadranu grad Pag sa čipkom na iglu i grad Hvar sa čipkom od agave. Ostali centri čipkarstva su Primošten na Jadranu (čipka na iglu), Sveta Marija u Međimurju (čipka na batiće) i sela Brodskog posavlja u Slavoniji (sunčana čipka). U Hrvatskoj su seoske žene preuzele vještinu izrade čipke. Žene su čipku prodavale i tako prehranjivale obitelj. Zahvaljujući tome do danas se sačuvala vještina izrade čipke na našim prostorima. Prema legendi u Lepoglavi se svakom tek rođenom ženskom djetetu darivao drveni batić, kako bi jednog dana bila vješta čipkarica. Lupkanjem batića za vrijeme izrade čipke u Lepoglavi su se u prošlosti uspavljivala djeca. Poslušajte <a href="https://www.youtube.com/watch?v=nWGHBal5l0E">zvuk batića</a> pa prosudite. Akademski kipar Tomislav Kršnjavi ovjekovječio je lik paške čipkarice u <a href="https://www.google.com/url?sa=i&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.otok-pag.hr%2Ftours%2Fpaska-cipka%2FPG-TR-129&amp;psig=AOvVaw1JjyEvyzDp4Z9XaHEMIHqU&amp;ust=1616136586274000&amp;source=images&amp;cd=vfe&amp;ved=0CAIQjRxqFwoTCMiVl4ugue8CFQAAAAAdAAAAABAD">brončanoj skulpturi</a> postavljenoj u Pagu 2010. godine.

PREDMETNA NASTAVA: Mjesec hrvatske knjige bio je posvećen hrvatskoj baštini i glagoljici pa smo sudjelovali u Nacionalnom kvizu za poticanje čitanja posvećenom baštini. Šesti razredi posjetili su Aleju glagoljaša i Hum, napravili plakate, učili o glagoljici na satu povijesti i posjetili Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti. Učili su o UNESCO-voj Reprezentativnoj listi s hrvatskom nematerijalnom baštinom i napravili plakate na satu geografije. Napravili smo intervju s ravnateljicom o klapskom pjevanju i saznali zanimljive pojedinosti.&nbsp; Sedmi razredi čitali su Najljepše priče klasične starine i razgovarali o grčkim bogovima čija imena nose mnoga nebeska tijela i toponimi. Na nastavi engleskog jezika istraživali su nordijske mitove a na satu likovne kulture napravili plakate sa crtežima grčkih i nordijskih bogova i junaka. Sedmi i osmi razredi sudjelovali su na natjecanju iz likovne kulture (LIK). Tema je bila hrvatska etnografska i folklorna baština a izrađivali su portrete i autoportrete tehnikom kolagrafije.

RAZREDNA NASTAVA: Godina čitanja: učenici nižih razreda slušaju i čitaju hrvatske narodne bajke i priče i uče ih dramatizirati.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Prvi razredi crtali su hrvatsku tradicijsku čipku. Drugi razredi crtali su i slikali licitare (upotrijebili su tehniku tempere). Treći razredi čitali su knjigu pripovijetki Šestinski kišobran, posjetili eko selo i naučili izradu licitara. Četvrti razredi upoznali su legendu o doseljenju Hrvata o petero braće i dvije sestre, napravili lentu vremena iz hrvatske povijesti i plakate o hrvatskim kraljevima. Naučili su da u svakoj legendi ima barem malo istine. Pročitali su lektiru Priče iz davnine i slavenske bogove usporedili su s grčkim bogovima. Potražili su toponime s imenima bogova. Napravili su istraživački rad o hrvatskoj kulturnoj baštini i pronašli da se najviše kulturnih dobara u Hrvatskoj nalazi u Hrvatskom zagorju. Na UNESCO-vim listama svjetske baštine najviše je kulturnih dobara u Dalmaciji. Istražili su također o hrvatskoj tradicijskoj čipki i naučili izradu sunčane čipke. &nbsp;

Edukativni listić o hrvatskoj nematerijalnoj baštini na UNESCO-voj listi

Hrvatska nematerijalna baština u <a href="https://mm.tt/1821813874?t=Wt5d4w3his">umnoj mapi</a>.

Uočili smo sličnosti između grčkih i slavenskih bogova: Bog groma: slavenski Perun je grčki Zeus. Boginja ljepote: slavenska Lada je grčka Afrodita. Boginja časti, junaštva i pobijede: slavenska Slava je grčka Nika. Bog voda: slavenski Vodan je grčki Posejdon. Boginja mladosti i proljeća: slavenska Vesna je grčka Perzefona. Zaštitnica braka: slavenska Vida je grčka Hera. Boginja zime i smrti: slavenska Morana.

Plakati o grčkim i nordijskim bogovima izrađeni su tehnikom flomastera na satovima likovne kulture.

Oslikavali smo platnene vrećice ili ih ukrašavali vezom.

Zaključili smo da se&nbsp;puno ideja&nbsp;može povezati i da se drugo, treće i četvrto rješenje&nbsp;mogu&nbsp;dobro uklopiti u projekt&nbsp;U potrazi za baštinom.&nbsp;&nbsp; Istražujući spoznali smo da se ono čime se bavimo najviše odnosi na nematerijalnu kulturnu baštinu kojoj pripadaju usmena&nbsp;književnost,&nbsp;folklorno stvaralaštvo i&nbsp;tradicijska umijeća i obrti (prema UNESCO-voj 2. Konvenciji o zaštiti nematerijalne baštine i Zakonu o zaštiti kulturne baštine RH).&nbsp; Potkrepu smo pronašli u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima u članku 27.&nbsp;i&nbsp;&nbsp;31. članku Konvencije o pravima djeteta&nbsp;gdje se govori da&nbsp;svaki čovjek i dijete imaju pravo na sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom životu.&nbsp;Slično piše u&nbsp;Ustavu Republike Hrvatske u članku 69.&nbsp;koji govori o tome kako&nbsp;država potiče i pomaže razvitak znanosti, kulture i umjetnosti, štiti znanstvena, kulturna i umjetnička dobra. U&nbsp;kurikulumu Građanskog odgoja i obrazovanja&nbsp;u&nbsp;domeni&nbsp;koja se odnosi na&nbsp;društvenu&nbsp;zajednicu u&nbsp;točkama C.2.3. i C.2.4.&nbsp;govori se kako&nbsp;učenik&nbsp;promiče kvalitetu života&nbsp;u školi, razvoj školske kulture i demokratizaciju škole.&nbsp;

Čitajući i istražujući saznali smo da odrasli i djeca imaju pravo na kulturu i da je to pravo zapisano u zakonima: Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, Konvenciji o pravima djeteta, Ustavu Republike Hrvatske i Kurikulumu Građanskog odgoja i obrazovanja. Naučili smo da postoje zakoni koji štite kulturnu baštinu: UNESCO-va 2. Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine (za najvrjedniju svjetsku baštinu) i Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Republike Hrvatske. Zapamtili smo da je naziv UNESCO akronim svjetske organizacije United&nbsp;Nations&nbsp;Educational,&nbsp;Scientific and&nbsp;Cultural&nbsp;Organization. Njezin hrvatski naziv je Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu.

Drugi razredi crtali su i slikali licitare.

Zajedno s učenicama pripremila i uredila Tatjana Horvat Mlade čuvarice baštine i prezentatorice: Dunja Franković, Sara Horvat, Kaja Eršek, Sara Jokić i Mia Perlić OŠ Antuna Branka Šimića Šk.god. 2020./2021.

Nekoliko misli za kraj Cilj projekta je povezivanje praktičnih vještina s teoretskim spoznajama o baštini koje učenici stječu kroz nastavni plan i različite izvannastavne aktivnosti. Interes učenika za praktičan rad prepoznat je kao motivacija za učenje o baštini. Vrlo rado sudjeluju u radu učeničke zadruge te tako razvijaju poduzetnički duh, kreativnost i inovativnost. Svatko za sebe može pronaći nešto u čemu je dobar. Većina djece više voli praktičan rad ali pri tome ih se neformalnim metodama učenja može zainteresirati za istraživanje i čitanje. Osobito vole vidjeti svoj rad na izložbenim prostorima i sajmovima i prodavati vlastite proizvode. Tako se postiže višestruka korist jer se djeca odgajaju kroz rad i upoznaju njegovu vrijednost. Različite aktivnosti u projektu imaju za cilj zainteresirati učenike za hrvatsku baštinu i njezino očuvanje. Na onome što su nam preci ostavili u nasljeđe gradimo osjećaj vrijednosti i pripadnosti svome narodu. Djeca baveći se baštinom, osim istraživanja, vježbanja praktičnih vještina i razvoja kreativnosti, uče koristiti digitalne sadržaje i vještine.

U Muzeju za umjetnost i obrt u Noći muzeja pronašli smo lepoglavsku čipku. Bio je to poticaj za istraživanje.

Treći razredi naučili su izradu licitara.

Pregledali smo mrežne stranice Ministarstva kulture na kojima je pisalo: „kulturna baština, materijalna i nematerijalna, zajedničko je bogatstvo čovječanstva u svojoj raznolikosti i posebnosti, čine je pokretna i nepokretna kulturna dobra i nematerijalni oblici kulturne baštine i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti.“&nbsp;

Pronašli smo da su mnoga hrvatska kulturna dobra na UNESCO-vim listama zaštićene svjetske baštine. Prisjetili smo se da smo o tome učili u nastavi prirode i društva, a u višim razredima o tome se uči na nastavi geografije i povijesti. Zaključili smo da ono čime se najviše bavimo pripada nematerijalnoj kulturnoj baštini.

Hrvatska baština nalazi se na na UNESCO-vim listama svjetske baštine.

Prvi i treći razredi su crtali hrvatsku tradicijsku čipku.

Likovni radovi s etnografskom temom u tehnici kolagrafije za natjecanje iz likovne kulture (LIK). Tema je bila portret i autoportret, a također i portret grada.

UČENIČKA ZADRUGA "TRNOVČICA": Mladi čuvari baštine: Prvi razredi učili su vezenje tehnikom križića. Drugi i treći razredi crtali su i izrađivali tradicijski nakit, crtali hrvatska kulturna dobra i motive narodnih nošnji. Četvrti razredi naučili su izradu sunčane čipke, upoznali osnove izrade paške čipke i oslikavali platnene vrećice s tradicijskim motivima. Na sajmu INOVA predstavili smo izradu tradicijskog nakita i nagrađeni smo zlatnom medaljom i diplomom. Likovna i Umjetničke grupa Učenici su istražili legende i kulturnu baštinu grada Zagreba. S učiteljicom likovne kulture izradili su slike/puzzle. Pomogla im je Skupina mladih tehničara. Radove smo predstavili na Smotri učeničkih zadruga grada Zagreba 2019.g. Državna Smotra učeničkih zadruga RH: U videu „Priča o zagrebačkom kralušu“ predstavili smo rad zadruge i Mladih čuvara baštine (2020.). &nbsp; 18. smotra učeničkih zadruga Grada Zagreba (eTwinning): U videu "Sveta obitelj" predstavili smo rad zadruge i Karitativnu skupinu (2021.g., heklane figurice i vezena slika Svete obitelji).

O hrvatskoj baštini možete učiti rješavanjem<a href="https://forms.office.com/r/EJfyK2xuYR"> kviza</a> općeg znanja.

Na poveznicama možete riješiti kvizove: <a href="https://kahoot.it/challenge/06147885?challenge-id=50b0ea68-9b1f-4679-8977-7a26caf7e7fe_1684417349134">Sinjska alka</a>, <a href="https://kahoot.it/challenge/06758454?challenge-id=50b0ea68-9b1f-4679-8977-7a26caf7e7fe_1684417604579">Umijeće izrade hrvatskih tradicijskih igračaka</a>, <a href="https://kahoot.it/challenge/08586145?challenge-id=50b0ea68-9b1f-4679-8977-7a26caf7e7fe_1684416054220">Medičarski obrt</a> i <a href="https://kahoot.it/challenge/02974233?challenge-id=50b0ea68-9b1f-4679-8977-7a26caf7e7fe_1684416675495">Čipka</a>.

IV. PORTFELJ RAZVOJ PLANA AKCIJE Osmislili smo plan kojim ćemo ostvariti naš cilj: Upoznati ravnateljicu s našim projektom. Pozvati učitelje da se priključe projektu. Predložiti teme iz nastavnog plana i programa koje se odnose na baštinu. Istraživati temu po predmetima i razredima. Napraviti izložbu predmeta i fotografija. Urediti etno kutak škole s „bakinom škrinjom“ za čuvanje predmeta iz prošlosti. U školi organizirati Dan baštine. Surađivati s kulturnim ustanovama. Izraditi edukativne materijale za promoviranje baštine.

Knjižnica: Učenici su prema uzrastima slušali bajke i priče, napravili plakat o glagoljici, izrađivali straničnike, sudjelovali na radionicama čipke i nakita i istraživali. U ožujku 2020. sudjelovali smo na Svjetskom danu pripovijedanja koji se u Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu odvija pod nazivom Pričofest. Pripovijedanje uživo bilo je organizirano u Mjesecu hrvatske knjige, 15. listopada. Učenik 6. razreda pripovijedao je hrvatsku narodnu bajku Mala vila.

SUDIONICI - RAZREDNA NASTAVA: Nela Roso: Mladi čuvari baštine (2018.-2020.) Branka Bilić Prcić, pok.: Mladi čuvari baštine (2020.) Snježana Kegel: Mladi čuvari baštine, INOVA (2018.); PID: Doseljenje Hrvata; HJ: Priče iz davnine; radionica izrade narodnog veza tehnikom križića (2018.-2019.) Štefica Pozaić: Mladi čuvari baštine (2019.-2020.); PID: istraživački rad o baštini na UNESCO-ovim listama; radionica paške čipke Danijela Sever Koren, Štefica Pozaić: Terenska nastava: posjet eko selu (izrada licitara); HJ: Šestinski kišobran (2019.) Branka Markić, Lidija Petrović, Ksenija Barić: LK: licitar (2020.) Marija Božek (boravak): crteži čipke (2019.-2020.) Jasna Dumić: Mladi čuvari baštine (2018.-2019.) Godina čitanja (2021.): Danijela Sever Koren: Kraljević žabac (braća Grimm); Zlatna jabuka (hrvatska narodna bajka); Trnoružica (braća Grimm) Dubravka Čubrić: Kraljeva kći (hrvatska narodna bajka) Danica Mandrak Brunović: Djevojka žabica (hrvatska narodna bajka)

Srednjovjekovna kultura - poliptih Blaža Jurjeva

Puzzle s temom kulturne baštine grada Zagreba.

Osim kulturne njegujemo i duhovnu baštinu. 18. smotra učeničkih zadruga Grada Zagreba bila je organizirana kao eTwinning projekt. Na <a href="https://twinspace.etwinning.net/170864/pages/page/1574204">poveznici</a> možete pogledati video kojim smo se predstavili u natjecateljskom dijelu i ostale radove naših učenika.

RAVNATELJICA: Stanka Pupić: Klapsko pjevanje (2021.) KNJIŽNICA (Tatjana Horvat): Istraživački rad (2018. - 2021.): različiti uzrasti, s knjižničarkom ili u nastavi Predstavljanje projekta: 5.b, 8.a i 8.b (2021.) Pomoć učenicama pri izradi edukativnih materijala (2020.-2021.): 5.b (Kahoot) i 8.a. (umna mapa) Svjetski dan pripovijedanja: Pričofest (2020.) Radionice sunčane čipke (2019.-2020.) Mladi čuvari baštine: 3.c (2019.-2020); 2.b, 2.d, 4.b i 4.c (2020.-2021.); 5.b i 5.c (2019.-2021.) Godina čitanja (2021.): bajke i priče Suradnica pri snimanju videa za Županijsku (Državnu) smotru projekata GOO (2021.): učiteljica njemačkog jezika Melita Karlovčan Radović

Upitali smo se što je baština i odgovor smo pronašli u Rječniku hrvatskoga jezika.

Važan dio projekta je čitanje narodnih bajki. Dramatizacijom učenici vježbaju kreativan doživljaj bajki i vlastitu interpretaciju. Bajke se moderniziraju ili preoblikuju kako bi se potaknuo razvoj dječje mašte. Mogu se koristiti i kao odgojno sredstvo jer je uočeno da imaju dobar učinak na razvoj dječje psihe (osobito narodne bajke).&nbsp;Albert Einstein je rekao: "Želite li da vam dijete bude inteligentno čitajte mu bajke, a ako želite da bude jako inteligentno, čitajte mu još bajki." Smatrao je da su bajke važne u kvalitetnom razvoju kreativnog razmišljanja. 2021. godina je proglašena Godinom čitanja i dio aktivnosti u knjižnici je posvećen bajkama. Poseban naglasak je na hrvatskim narodnim bajkama u kojima je skupljeno višestoljetno iskustvo našega naroda. Hvala svima koji su prepoznali vrijednost hrvatske baštine i sudjelovali u projektu ili ga podržali! Tatjana Horvat, voditeljica projekta

Vježbali smo javni nastup, uredili portfelje i snimili video. Na Županijskoj smotri za Građanski odgoj i obrazovanje zajedno s Dunjom i Sarom iz petog razreda predstavile su nas Sara i Kaja iz osmog razreda.

PREDSTAVLJANJE PLANA AKCIJE ŠIROJ ZAJEDNICI U planu nam je predstaviti projekt Učiteljskom vijeću,&nbsp;predstavnicima lokalne zajednice i medijima: lokalnim novinama, na radiju i televiziji. Projekt smo stavili na mrežne stranice naše knjižnice. Potaknuti smo da se uključimo u eTwinning projekt o tradicijskom pjevanju. Radeći na projektu naučili smo: - da je baština vrijedna istraživanja i čuvanja, - koristiti internet i digitalne materijale i tehnologije u njezinom istraživanju i promoviranju, - da je hrvatska baština jedna od najbogatijih u svijetu, - da se mogu povezati istraživački i praktičan rad,&nbsp; - izradu čipke i križića, - da nas rad rukama motivira za učenje, - da je baština trajna vrijednost i predstavlja višestoljetnu povijest i kulturu našega naroda.

Istražujući saznali smo da se UNESCO-va Reprezentativna lista nematerijalne baštine stalno povećava i na njoj se sada nalazi 17 hrvatskih kulturnih dobara.

U četvrtom razredu naučili smo izradu sunčane čipke.

ISTRAŽIVANJE PROBLEMA Podijelili smo se u skupine i započeli istraživanje. Zaključili smo da nas čeka puno posla i morat ćemo potražiti pomoć odraslih. Pronašli smo nekoliko područja istraživanja: škola, internet, kulturne ustanove i zakoni. Krenuli smo od školske knjižnice gdje smo pregledali enciklopedije, rječnike i knjige o baštini; u <a href="https://sites.google.com/view/virtualnaknjinicaoabimia/knji%C5%BEnica/ba%C5%A1tina">virtualnoj knjižnici škole</a> također smo potražili podatke o temi.

O čipki se pišu pjesme... Lepoglavska čipka Klip, klap, klip, klap kaj to klapa, kaj to klipi vu tu črnu noć? Pri strine Magde svetlo gori. Kaj to strina Magda dela? Čipku? Klip, klap, klip, klap. Bateki tenku, finu čipku delaju. Bo penez, boju z auti došli, boju dobre platili oni koji penez imaju. Nek' znaju kak je dugo strina svetlila dok je čipku redila. Slađana Stupar, 8.r., OŠ Lepoglava

Predstavili smo projekt na Školskoj smotri za Građanski odgoj i obrazovanje. 

Virtualna Županijska smotra (ujedno i Državna smotra) za Građanski odgoj i obrazovanje 29. ožujka protekla je u veselom raspoloženju a prezentatorice su pohvaljene za lijepo odrađeno predstavljanje projekta.

Radionice i izložbe sunčane čipke i hrvatskog tradicijskog nakita u nižim razredima

Školsko natjecanje iz likovne kulture LIK 2021.

Pozvani smo na državnu smotru učeničkih zadruga gdje smo predstavili rad zadruge i proizvode: slike, slike/puzzle, sunčanu čipku i zagrebačke kraluše (ogrlice). Snimljeni video pod nazivom "Priča o zagrebačkom kralušu" može se pogledati na stranicama Hrvatske udruge učeničkih zadruga.

Posjeti kulturnim ustanovama: Etnografski muzej i NS Dubrava

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=19215 EUROPSKA GODINA KULTURNE BAŠTINE 2018. Cilj je Europske godine kulturne baštine: • potaknuti ljude na istraživanje bogate i raznovrsne kulturne baštine Europe; • slaviti, razumijevati i štititi njezinu jedinstvenu vrijednost; • promišljati o mjestu koje kulturna baština zauzima u našim životima; Europska kulturna baština omogućuje nam da bolje razumijemo prošlost te da na taj način ujedno stvaramo čvrsto&nbsp;polazište za zajedničku budućnost. Stavljanjem kulturne baštine u fokus tijekom 2018. godine naglasit ćemo: • kako kulturna baština gradi snažnija društva; • kako stvara radna mjesta i prosperitet; • njezinu važnost za naše odnose s ostatkom svijeta; • što možemo poduzeti kako bi kulturnu baštinu zaštitili.

Pristupi su imali jake i slabe strane: 1. Jake strane su u tome što je uključen veći broj učenika a jedan predmet bi obuhvatio sve što je povezano s baštinom. Slabe strane su što takvog predmeta nema u školama, možda neće biti zainteresiranih i trebat ćemo pomoć odraslih. 2. Sviđa nam se jer volimo praktičan rad više nego istraživanje i naučit ćemo nešto novo. Problem je u tome što sudjeluje manji broj djece i edukaciju trebamo platiti. 3. Volimo izrađivati predmete povezane s baštinom, razvijamo kreativnost i inovativnost. Slaba strana je u tome što možemo izraditi malu količinu proizvoda, sudjeluje mali broj učenika i ograničeni smo na praktičan rad. 4. Pristup nam je zanimljiv jer ćemo izrađivati kvizove i druge ispitne materijale, vježbati digitalne vještine i naučiti nove tehnologije a istovremeno istraživati baštinu. Uštedjet ćemo novac i vrijeme a izrađene materijale je lako podijeliti velikom broju učenika. Slabe strane su u tome što ćemo trebati pomoć odraslih jer je tema opširna i nemamo dovoljno znanja o digitalnim tehnologijama.

Učenici 4. i 5. razreda oslikavali su platnene vrećice tradicijskim motivima.

Dunja i Sara pripadaju novoj generaciji Mladih čuvara baštine.

Plakati s hrvatskom kulturnom baštinom na UNESCO-voj listi

II.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;PORTFELJ &nbsp; Podijelili smo se u skupine i pronašli nekoliko mogućih rješenja problema. 1.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;BAŠTINA KAO IZBORNI PREDMET 2.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;POZVATI EDUKATORICU 3.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;IZRADA SUVENIRA 4.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;IZRADA EDUKATIVNIH MATERIJALA KOJE BI STAVILI NA INTERNET: KVIZOVI, IGRICE, UMNE MAPE

S njome su razgovarale Sara i Dunja. Što znači ime Prvi komin Snježanin? Prvi se zove zato što smo prvi s tim nazivom, komin je kućno ognjište a Snježana je ime domaćice koja vodi klapu. Koliko dugo pjevate u klapi? Pjevam od 14.03.2004.&nbsp;godine, skoro 17 godina. Zašto ste se odlučili za klapsko pjevanje? Zato što se volim družiti i upoznavati nove ljude. Koliko često nastupate i kako se oblačite za nastupe? Nosim tradicijske nošnje s Korčule - crvene bluze i crne suknje a oko vrata nosimo korčulanski čvor. Imamo oko 20 nastupa godišnje. Gdje ste sve nastupali? U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, Muzeju Mimara i Zagrebačkoj katedrali u Zagrebu, zatim u Dubrovniku, Ogulinu i Kistanju a izvan Hrvatske u Nizozemskoj i Italiji. Koji glas u klapi pjevate? Pjevam sopran, tj. prvi glas. Jeste li se natjecali? Jesmo, i osvojili smo prvo mjesto u Tuheljskim toplicama. Koje su Vam najdraže pjesme? Najdraže pjesme su mi O Marijo Majko i Kada je none djevojčica bila. Hvala Vam što ste odvojili vrijeme za razgovor! Na poveznicama poslušajte Prvi Komin Snježanin: <a href="https://www.youtube.com/watch?v=ljRPVfgwH18">Golubice bila</a> i <a href="https://www.youtube.com/watch?v=vGej3ZXdKao">Sanjaj me</a>.

Učenici 1. a razreda čitali su Grimmovu bajku Kraljević žabac i hrvatsku narodnu bajku Zlatna jabuka. Glumili su u vlastitim igrokazima koristeći lutke koje su sami izradili. Sve radove možete pogledati na <a href="http://os-absimic-zg.skole.hr/skola/knjiznica?news_hk=5262&amp;news_id=759&amp;mshow=1129#mod_news">poveznici</a>.

Izradili su lentu vremena iz hrvatske povijeti.