Životinje

Sisavci: Sisavci&nbsp;(Mammalia) su jedan od razreda unutar velike skupine životinja s&nbsp;kralježnicom, a u tradicionalnoj sistematici su razvrstani u razred. U najuočljivije osobine sisavaca spadaju&nbsp;krzno&nbsp;i hranjenje podmlatka mlijekom -&nbsp;sisanje. Na svijetu danas postoji 5.500 različitih&nbsp;recentnih vrsta, koje se po nekim podjelama svrstavaju u 3&nbsp;podrazreda:&nbsp;prasisavci&nbsp;(Prototheria),&nbsp;tobolčari&nbsp;(Metatheria) i&nbsp;placentalni sisavci&nbsp;(Eutheria) u koju, zoološki promatrano, spada i čovjek.

Prve životinje: U&nbsp;znanosti&nbsp;je zastupljeno mišljenje da su se prve životinje pojavile u pretkambriju, prije oko 700 milijuna godina, dok neki znanstvenici smatraju da se nastanak prve životinjske stanice dogodio prije oko milijardu godina. Velike morfološke razlike između današnjih grupa su se pojavile još u kambriju, ili u ediakariju. Tada su vjerojatno bile prisutne sljedeće skupine životinja:&nbsp;spužve,&nbsp;žarnjaci,&nbsp;mekušci, člankoviti&nbsp;crvi&nbsp;(anelide) i&nbsp;člankonošci.

Paučnjaci: Paučnjaci&nbsp;(Arachnida) su&nbsp;vrstama&nbsp;najbrojniji&nbsp;razred&nbsp;(oko 75.500 opisanih vrsta) potkoljena&nbsp;kliještara. Najrasprostranjenije i najčešće vrste ove skupine pripadaju&nbsp;redu&nbsp;grinja, a unutar njega, najbrojniji su&nbsp;krpelji.

Ptice: Ptice&nbsp;(lat.&nbsp;aves) su&nbsp;razred&nbsp;dvonožnih, toplokrvnih&nbsp;kralježnjaka&nbsp;koji polažu&nbsp;jaja. Ptice su tijekom&nbsp;jure&nbsp;evoluirale od&nbsp;dinosaura&nbsp;podreda&nbsp;Theropoda, a najranija poznata ptica iz kasne jure je&nbsp;Archaeopteryx. Veličinom variraju od sitnih&nbsp;kolibrića&nbsp;do krupnih&nbsp;nojeva. Postoji između 9 i 10 tisuća poznatih&nbsp;vrsta&nbsp;ptica i najraznovrsniji su razred među&nbsp;kopnenim kralježnjacima&nbsp;(Teropoda).

Kukci: Kukci&nbsp;(lat.&nbsp;Insecta) su&nbsp;vrstama&nbsp;najbrojniji razred velike grupe&nbsp;člankonožaca&nbsp;(Arthropoda)&nbsp;obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno. Većina ih živi na kopnu, a dobro naseljavaju i kopnene vode, dok ih svega par vrsta živi u moru. Opisano ih je, iz svih krajeva svijeta, više od 1&nbsp;000&nbsp;000 vrsta, prema nekima i 1&nbsp;200&nbsp;000 vrsta. Istraživanja probnih površina u&nbsp;tropskim kišnim šumama&nbsp;navode na mogući broj od 5 - 30 milijuna vrsta kukaca. Ova vrstama najbrojnija skupina&nbsp;životinja&nbsp;uopće, istovremeno je i najslabije istražena. Gotovo svako pravilo kod kukaca ima svoje izuzetke, pa se brojne tvrdnje odnose na većinu predstavnika ovoga&nbsp;razreda.

Rakovi: Rakovi&nbsp;(lat.&nbsp;Crustacea) su razred&nbsp;člankonožaca, većinom morskih i slatkovodnih životinja, samo manji broj vrsta živi na kopnu. Različite su veličine, od mikroskopski sitnih (promjera oko 0,1&nbsp;mm) do golemih, npr. japanskoj golemoj rakovici (Macrocheira kaempferi)&nbsp;su noge dulje od 1,5 m. Predstavljaju skupinu od preko 67.000 poznatih i opisanih vrsta životinja.

Ribe: Ribe&nbsp;(lat.&nbsp;Pisces) su&nbsp;hladnokrvne&nbsp;životinje iz skupine&nbsp;kralježnjaka&nbsp;koje žive gotovo isključivo u&nbsp;vodi&nbsp;i dišu uz pomoć&nbsp;škrga. Naročito dobro osjetilo koje je razvijeno kod riba jest osjetilo bočne linije. Oko polovina svih kralježnjaka su ribe, a najstariji poznati&nbsp;fosili&nbsp;su stari 450 milijuna godina. Procvat su doživjele u&nbsp;geološkom&nbsp;razdoblju&nbsp;devonu, koji se zbog toga naziva&nbsp;doba riba. Dijele se na&nbsp;besčeljuste&nbsp;i&nbsp;čeljustouste, koje se zatim opet dijele na&nbsp;hrskavičnjače&nbsp;(Chondrichthyes) (u koje se između ostalih ubrajaju&nbsp;morski psi&nbsp;i&nbsp;ražovke), i&nbsp;koštunjače&nbsp;(Osteichthyes) koje obuhvaćaju sve ostale ribe. Skupina koštunjača daleko je najbrojnija&nbsp;vrsta. Nekada su postojale i ribe oklopnjače (Placodermi) i bodljikavi morski psi (Acanthodii), ali su izumrli. Danas na svijetu postoji oko 28.000 vrsta riba.

Postoje: Sisavci&nbsp;(Mammalia): 5.501 vrsta otkrivena; procjena: 5.600 vrsta Ptice: 10.064 vrsta; procjena: 10.500 vrsta Gmazovi: 9.547 vrsta; procjena: 12.000 vrsta Vodozemci: 6.771 vrsta; procjena: 15.000 vrsta Ribe: 32.400 vrsta; procjena: 45.000 vrsta Rakovi&nbsp;47.000 vrsta; Procjena 150.000 vrsta Mekušci: 85.000 vrsta: procjena: 2.000.000 vrsta Paučnjaci&nbsp;(Arachnida): 102.248 vrsta; procjena: 600.000 vrsta Kukci&nbsp;(Insecta) 1.000.000 vrsta; procjena 5.000.000 vrsta

Vodozemci: Vodozemci&nbsp;(Amphibia) čine&nbsp;razred&nbsp;slatkovodnih i kopnenih&nbsp;kralježnjaka. Njihovo znanstveno ime je izvedeno od&nbsp;grčkog&nbsp;"amphi bios" (dvostruki život), što je u obliku "dvoživke" određeno vrijeme bilo korišteno u&nbsp;hrvatskom&nbsp;kao naziv za ovaj razred. To ime se zasniva na činjenici da većina vodozemaca stadij&nbsp;larve&nbsp;proživljava u vodi, a nakon&nbsp;metamorfoze&nbsp;mogu živjeti na kopnu. Mnoge vrste prvenstveno su&nbsp;noćne životinje&nbsp;kako bi se zaštitile od mogućih grabežljivaca i smanjile gubitak vode preko kože.

Gmazovi: Gmazovi&nbsp;(Reptilia) ili&nbsp;reptili&nbsp;(od&nbsp;lat.&nbsp;reptilis&nbsp;- onaj koji gmiže) su jedan&nbsp;razred&nbsp;kralježnjaka. Kao&nbsp;filogenetički&nbsp;takson&nbsp;ili kao zatvorena razvojna grupa, trebali bi sadržavati i&nbsp;ptice. Ovdje se obrađuje svrstavanje u gmazove prema klasičnoj podjeli koja ne odgovara prirodnom grupiranju, jer oni nisu svi potomci zadnjih zajedničkih predaka. Gmazovi su kralježnjaci koji ni u jednom stadiju svog života nisu vezani za vodu. Oni su prvi pravi kopneni kralježnjaci. Ova skupina je dobila naziv gmazovi zbog nogu koje su im postavljene sa strane pa gmižu.

Životinje su&nbsp;živa bića&nbsp;koja svoju&nbsp;energiju&nbsp;ne dobivaju&nbsp;fotosintezom, nego se hrane drugim životinjskim ili biljnim&nbsp;organizmima, a za&nbsp;disanje&nbsp;trebaju&nbsp;kisik. Izdišu&nbsp;ugljikov dioksid&nbsp;koji je potreban biljkama da bi proizvele kisik. Većina životinja je pokretna i ima&nbsp;oscillate. Kao i čovjek, mogu biti muškog ili ženskog spola. Sve životinje se kreću. Kreću se da bi mogle naći hranjive tvari, jedinku suprotnog spola za&nbsp;razmnožavanje&nbsp;i da bi mogle pobjeći od neprijatelja. Gotovo sve životinje imaju neki oblik&nbsp;spolnog razmnožavanja. Pojedine stanice i organi specijalizirani su za razmnožavanje. Mnoge životinje također imaju sposobnost&nbsp;nespolnog razmnožavanja. To se može dogoditi putem&nbsp;partenogeneze, kojom su plodna jaja proizvedena bez parenja.

Najdraža životinja mi je tigar.Tigar&nbsp;(lat.&nbsp;Panthera tigris) je najveća vrsta&nbsp;mačaka&nbsp;na svijetu. Živi u azijskim džunglama, u jugoistočnom&nbsp;Sibiru&nbsp;i&nbsp;jugoistočnoj Aziji.

Mekušci: Mekušci&nbsp;(Mollusca) su&nbsp;koljeno&nbsp;životinje s velikim brojem vrsta i oblika iz skupine&nbsp;beskralješnjaka&nbsp;koje se dijeli na devet&nbsp;razreda, od kojih je osam&nbsp;recentnih&nbsp;i jedan&nbsp;izumrli&nbsp;razred. Tijelo im je meko, nesegmentirano. Na temelju suvremenih istraživanja&nbsp;DNK, danas se mekušci i neke druge skupine životinja svrstavaju u&nbsp;natkoljeno&nbsp;Lophotrochozoa. Danas na zemlji živi oko 50.000 vrsta mekušaca, a u&nbsp;fosilnom&nbsp;obliku poznati su još iz razdoblja&nbsp;pretkambrija.

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.