Loading...
Mrežna edicija Društva profesora hrvatskoga jezika ObljetniceLoading...
Loading...
Navik on živi ki zgine poštenoLoading...
400. obljetnica rođenja Petra Zrinskog i 350. obljetnica pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 30. travnja 2021.
Loading...
Loading...
Loading...
Ur. Sanja MiloložaLoading...
Loading...
Društvo profesora hrvatskoga jezika
o 400. godini rođenja Petra Zrinskoga i 350. godini od pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu
Za izdavača:
Branimir Romac,
predsjednik DPHJ-a
Glavna urednica
mrežne edicije Obljetnice:
Sanja Miloloža
Fotografije i videozapisi:
arhiva DPHJ-a,
mrežne fotografije i zapisi
s otvorenim pristupom
Mrežna prilagodba i korektura:
Sanja Miloloža
U Zagrebu 30. travnja 2021.
o 400. godini rođenja Petra Zrinskoga i 350. godini od pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu
Za izdavača:
Branimir Romac,
predsjednik DPHJ-a
Glavna urednica
mrežne edicije Obljetnice:
Sanja Miloloža
Fotografije i videozapisi:
arhiva DPHJ-a,
mrežne fotografije i zapisi
s otvorenim pristupom
Mrežna prilagodba i korektura:
Sanja Miloloža
U Zagrebu 30. travnja 2021.
Krležina reč
I videl sam v megli, v megli sem videl:
Zerinski grof črez meglu kak slepec gre v Beč.
A nazaj ga nebu, a nazaj ga nebu
nigdar več.
Zerinski grof črez meglu kak slepec gre v Beč.
A nazaj ga nebu, a nazaj ga nebu
nigdar več.
Mrežna edicija OBLJETNICE
Navik on živi ki zgine pošteno
400. obljetnica rođenja Petra Zrinskog i 350. obljetnica pogibije
Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 30. travnja 2021.
Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 30. travnja 2021.
Uredila i mrežno prilagodila Sanja Miloloža
Zagreb, 30. travnja 2021.
Zagreb, 30. travnja 2021.
S a d r ž a j
Obljetnica pogibije hrvatskih plemića Zrinskog
i Frankopana u Bečkom Novom Mjestu: državni spomendan
Petar IV. Zrinski
Fran Krsto Frankopan
Ana Katarina Zrinski
Književnost ozaljskoga kruga
Film o restauraciji slike "Zrinski i Frankopan u tamnici"
Antologijsko pismo Moje drago zercze
Putovima Frankopana
Igre Frankopana (videoigra)
i Frankopana u Bečkom Novom Mjestu: državni spomendan
Petar IV. Zrinski
Fran Krsto Frankopan
Ana Katarina Zrinski
Književnost ozaljskoga kruga
Film o restauraciji slike "Zrinski i Frankopan u tamnici"
Antologijsko pismo Moje drago zercze
Putovima Frankopana
Igre Frankopana (videoigra)
Oton Iveković, Oproštaj
Hrvatski narod ima u svojoj povijesti mnogo mučenika koji su poginuli u borbi za slobodu Hrvatske…
Zrinski i Frankopani oličenje su junaštva, borbenosti, spremnosti na žrtvu u obrani domovine Hrvatske, pa odatle taj kult kojem nema ravna u našoj povijesti.
Iz govora dr. Ljudevita Jonkea, predsjednika Matice hrvatske, prigodom otkrivenja spomen-ploče i poprsja u zagrebačkoj katedrali o tristotoj obljetnici tragične pogibelji Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana,
30. travnja 1971.
30. travnja 1971.
Dan pogibije Petra Zrinskog
i Frana Krste Frankopana 30. IV. 1671.
i Frana Krste Frankopana 30. IV. 1671.
Dopunama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj iz studenoga 2011., 30. travnja obilježava se kao Dan pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Spomendan posvećen Zrinskim i Frankopanima, simbolima žrtve za slobodu i pravdu hrvatskoga naroda i hrvatske domovine obilježava se uz geslo Navik on živi ki zgine pošteno.
Dana 30. travnja 1671. godine u Bečkom Novom Mjestu pogubljeni su vođe protuhabsburške urote Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan. Povod za urotu bio je Vašvarski mir što ga je 1664. godine sklopio kralj Leopold I. s nepovoljnim uvjetima za vlastite zemlje. Hrvatska i Ugarska nisu priznale taj dogovor i nadale su se da će uz pomoć bečkog dvora osloboditi svoja područja od turske vlasti. Kako im je Beč onemogućio da se zakonito izbore za svoja prava, nije im preostalo drugo nego da se hrvatske i ugarske vođe udruže i svoja prava ostvare pobunom. Bečki dvor, istodobno provodi apsolutističku i centralističku politiku ne poštujući staleška prava hrvatskoga i mađarskog plemstva.
Saznavši za urotu, zahvaljujući izdaji iz urotničkih redova, kralj Leopold I. pod izgovorom pomirenja doveo je hrvatske velikaše 1670. godine u Beč. Odmah ih je stavio u kućni pritvor, a zatim prebacio iz Beča u tamnicu u Bečko Novo Mjesto. Nakon jednogodišnje i nezakonite istrage, jer je hrvatskim velikašima mogao suditi samo Sabor, osuđeni su na smrt odsijecanjem glave i desne ruke zbog uvrede kralja i izdaje zemlje. Kao posebna „milost“, osuđenicima je oproštena kazna odsijecanja ruku.
Prije smaknuća su, kao i njihove obitelji, lišeni plemstva, a njihova je imanja zaplijenila država. Bečki dvor ne samo da je ugušio zrinsko-frankopanski pokret, nego je i uništio dvije najstarije i najslavnije obitelji koje su pet stoljeća, sve do polovice 17. stoljeća, imale istaknutu ulogu u hrvatskoj povijesti.
U vezi sa njihovom smrću neki je mletački poslanik zapisao: „Ovo je nesretni konac dvaju toli uglednih ljudi, osobito Zrinski bijaše veoma slavljen i cijenjen, jer 60 potkraljeva ili banova slavnih dade Hrvatskoj njegova porodica.“
Njihovi posmrtni ostaci iz Bečkog Novog Mjesta preneseni su i pokopani 1919. godine u zagrebačkoj katedrali.
(preuzeto s mrežne stranice Hrvatskoga sabora)
Dana 30. travnja 1671. godine u Bečkom Novom Mjestu pogubljeni su vođe protuhabsburške urote Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan. Povod za urotu bio je Vašvarski mir što ga je 1664. godine sklopio kralj Leopold I. s nepovoljnim uvjetima za vlastite zemlje. Hrvatska i Ugarska nisu priznale taj dogovor i nadale su se da će uz pomoć bečkog dvora osloboditi svoja područja od turske vlasti. Kako im je Beč onemogućio da se zakonito izbore za svoja prava, nije im preostalo drugo nego da se hrvatske i ugarske vođe udruže i svoja prava ostvare pobunom. Bečki dvor, istodobno provodi apsolutističku i centralističku politiku ne poštujući staleška prava hrvatskoga i mađarskog plemstva.
Saznavši za urotu, zahvaljujući izdaji iz urotničkih redova, kralj Leopold I. pod izgovorom pomirenja doveo je hrvatske velikaše 1670. godine u Beč. Odmah ih je stavio u kućni pritvor, a zatim prebacio iz Beča u tamnicu u Bečko Novo Mjesto. Nakon jednogodišnje i nezakonite istrage, jer je hrvatskim velikašima mogao suditi samo Sabor, osuđeni su na smrt odsijecanjem glave i desne ruke zbog uvrede kralja i izdaje zemlje. Kao posebna „milost“, osuđenicima je oproštena kazna odsijecanja ruku.
Prije smaknuća su, kao i njihove obitelji, lišeni plemstva, a njihova je imanja zaplijenila država. Bečki dvor ne samo da je ugušio zrinsko-frankopanski pokret, nego je i uništio dvije najstarije i najslavnije obitelji koje su pet stoljeća, sve do polovice 17. stoljeća, imale istaknutu ulogu u hrvatskoj povijesti.
U vezi sa njihovom smrću neki je mletački poslanik zapisao: „Ovo je nesretni konac dvaju toli uglednih ljudi, osobito Zrinski bijaše veoma slavljen i cijenjen, jer 60 potkraljeva ili banova slavnih dade Hrvatskoj njegova porodica.“
Njihovi posmrtni ostaci iz Bečkog Novog Mjesta preneseni su i pokopani 1919. godine u zagrebačkoj katedrali.
(preuzeto s mrežne stranice Hrvatskoga sabora)