Mrežna edicija Društva profesora hrvatskoga jezika Obljetnice
uz 500. obljetnicu objavljivanja Marulićeve Judite, prvoga djela autorske hrvatske književnosti
uz 500. obljetnicu objavljivanja Marulićeve Judite, prvoga djela autorske hrvatske književnosti
Srećko Listeš
Marul
i njegova Godina
i njegova Godina
Nikola Petković
Sven Adam Ewin
Sanja Miloloža
Društvo profesora hrvatskoga jezika
o 500. obljetnici tiskanja Judite
Marka Marulića
Za izdavača:
Branimir Romac,
predsjednik DPHJ-a
o 500. obljetnici tiskanja Judite
Marka Marulića
Za izdavača:
Branimir Romac,
predsjednik DPHJ-a
Glavna urednica
mrežne edicije Obljetnice:
Sanja Miloloža
Film JUDITA 500
Gradska knjižnica Marka Marulića, Split
mrežne edicije Obljetnice:
Sanja Miloloža
Film JUDITA 500
Gradska knjižnica Marka Marulića, Split
Fotografije::
Srećko Listeš
Sanja Miloloža
mrežna arhiva DPHJ-a
Srećko Listeš
Sanja Miloloža
mrežna arhiva DPHJ-a
Mrežna prilagodba, lektura i korektura:
Sanja Miloloža
U Zagrebu
13. kolovoza 2021.
Sanja Miloloža
U Zagrebu
13. kolovoza 2021.
Srećko Listeš, Nikola Petković, Sven Adam Ewin, Sanja Miloloža
Mrežna edicija OBLJETNICE
Marul i njegova Godina
500. obljetnica objavljivanja prvoga autorskog djela hrvatske književnosti JUDITE
Marka Marulića Splićanina
Marka Marulića Splićanina
Uredila i mrežno prilagodila Sanja Miloloža
Zagreb, 13. kolovoza 2021.
Zagreb, 13. kolovoza 2021.
Loading...
S a d r ž a jLoading...
Predgovor mrežnomu izdanju Marul i njegova Godinadr. sc. Srećko Listeš,
Marulove nemeze
prof. dr. sc. Nikola Petković,
O muškim glavama i ženskim čarima: Judita i Karolina Riječka
Sven Adam Ewin,
Stihovi za Marula i dva veesa
Sanja Miloloža, prof.,
E, moj šjor Marule (pismo Marku Maruliću)
Bilješke o autorima
Loading...
5Loading...
7Loading...
15Loading...
38Loading...
51Loading...
61Loading...
Predgovor Marulu i njegovoj GodiniLoading...
Piše Sanja Miloloža, prof., glavna urednica portala DPHJ-aOd rujna 2020. godine, kad je kolega Branimir Romac postao njegovim predsjednikom, Društvo profesora hrvatskoga jezika promišlja o Juditinoj godini. Prvo je bio utemeljen Inicijativni odbor za proglašenje Juditine godine u sastavu Anđelka Rihtarić, prof., Marina Marijačić, prof., Sanja Miloloža, prof. i Branimir Romac, mag. educ., predsjednik Društva.
Glavna inicijatorica bila je kolegica Rihtarić koja je s mnogo žara poticala sastanke i progovarala o važnosti obilježavanja te obljetnice, a u suradnji sa svojom prijateljicom Marinom Marijačić, koja je u tom trenutku bila tajnica Društva, organizirala je zadarski sastanak Odbora kako bi se dogovorile bitne smjernice za rad i potvrdu Hrvatskoga sabora za proglašenjem Juditine godine, odnosno Godine Marka Marulića. Ključnu ulogu u tom političkom dijelu priče odigrala je iznimno suradljiva ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak-Stamać koja je svojim utjecajem u razgovorima s ključnim ljudima iz Vlade uspjela prenijeti taj prijedlog te omogućiti odgovornim djelatnicima uvid u važnost toga proglašenja.
Dana 9. travnja 2021. Godina Marka Marulića jednoglasno je proglašena, i to unatoč činjenici da Ministarstvo kulture i medija RH, koje je 2021. početkom godine potaknulo proglašenje Godine čitanja, nije dalo pozitivno mišljenje o zasebnoj Godini Marka Marulića. Svekolika kulturna javnost bila je tim činom nemalo iznenađena, već i s obzirom na činjenicu da bi godina čitanja trebala biti SVAKA, a pola tisućljeća prve hrvatske umjetničke knjige samo je jednom i nikad više.
U Društvu profesora hrvatskoga jezika u međuvremenu su se dogodile promjene u sastavu Maloga vijeća, kolegice Rihtarić i Marijačić istupile su iz DPHJ-a, ali planirane aktivnosti u vezi s Godinom Marka Marulića, za koje je, među ostalim, kolegica Marijačić uspjela pribaviti i financijsku potporu, Društvo će realizirati i preko svojega mrežnog portala u sklopu mrežne edicije Obljetnice, izdavanjem stripa o Marulovoj Juditi, ali ponajprije velikim nagradnim natječajem za sve škole u Republici Hrvatskoj.
Ova mrežna knjiga rezultat je suradnje dr. sc. Srećka Listeša, prof. dr. sc. Nikole Petkovića, anonimnoga pjesnika Svena Adama Ewina i glavne urednice portala Društva profesora hrvatskoga jezika Sanje Miloloža. Ovim se mrežnim djelom želi ostaviti trag i pronijeti ideja važnosti recepcije Marulića i u 21. stoljeću te dostojno obilježiti povijesni dan prije 500 godina u Veneciji kad je prvi put iz tiska izišla Judita!
Loading...
5Kada se budete s njom pitomo razgovarati, daržu da ju ćete pohvaliti ne manje ner veli pop Eliaki(m) ki od Jerosoli(m)e dojde sa svimi leviti u Betul(i)ju vidit (j)u, čuvši sarca sminost, dila hrabrost i čudnovatu svetinju života nje. S toga joj da hvale izvarsne, časti dostojne, uzviše(n)je visoko i poljubljen'je čisto, duhovno, pobožno, nijedno(m) troho(m) nedostojna poželin'ja ockvarnjeno, kako se sveti(m) pristoji i sluga(m) božji(m) podoba. I vi poni dvorno ju primite, dobrovoljno nastanite, i ku vazda hvalite dilo(m), tu pohvalite i ustmi jer je naučna hvaljena biti, navlastito od svetoga reda vašega popovskoga. Nju primite, a meni zapovite: zapovide(m) vašim služba ma vazda je pripravna da izvarši ča budete veliti, koliko joj bude uzmožno. Mir i milost gospodina našega Isukarsta budi vazda s vami. Amen.
Od rojen'ja Isukarstova u puti godišće parvo nako(n) tisuća i pet sat, na dvadeset i dva dni miseca aprila. U Splitu gradu.
Od rojen'ja Isukarstova u puti godišće parvo nako(n) tisuća i pet sat, na dvadeset i dva dni miseca aprila. U Splitu gradu.
Marko Marulić
dr. sc. Srećko Listeš
Autorovi stavovi ne moraju nužno biti i stavovi Društva profesora hrvatskoga jezika
Marulove nemeze
Uz 500. obljetnicu tiskanja Judite Marka Marulića
Fotografija djela Josipa Botterija iz Muzeja grada Splita s izložbe Judita 500
(S. Miloloža)
(S. Miloloža)
Marulove nemeze
O kanonu, Godini Marka Marulića i Marulovoj premetaljci
Stavovi izneseni u ovomu tekstu su autorovi i nisu nužno stavovi Društva profesora hrvatskoga jezika.
I.
Pitanje književnoga kanona otvara stalne rane: tko je, kako i u čije ime neko djelo proglasio kanonskim, uvrstio ga među klasike bez obzira što će ga publika često odbijati čitati. Ona ima svoje potrebe i njima prilagođava popise djela koje više i radije čita. Dizajneri hrvatskih školskih programa i kurikula odavno se muče s tim što ponuditi u školskim popisima za čitanje, u odlomcima ili cjelovito. Problem izaziva i kolebanje s razumijevanjem značenja riječi pa tako riječ suvremen znači i ono što se događa u vrijeme našega života, a znači i ići u korak s današnjicom, biti moderan. U određenim kontekstima riječ suvremen znači i inventivan, (post)moderan, domišljat i sl. Na temelju ovih značenja valja odgonetnuti što ta riječ zapravo može značiti u kontekstu književnih kretanja. Možemo li reći da je Eshilov Prometej suvremeno djelo i govori li ono i o današnjemu čovjeku? Koliko je svevremenost važna za književno djelo i definiranje kanona?
Riječju kanon obično označujemo ono što je pouzdano ustanovljeno, postalo tradicionalnim ili općeprihvaćenim, obrascem dobroga, korisnoga ili značajnoga. Književne su kanone najprije određivali rijetki dobro obrazovani pojedinci, a kako je vrijeme donijelo šire mogućnosti i potrebe za obrazovanjem i razvijanjem osobne i zajedničke kulture, skupine su književnih esteta odabrale ono što se čini važnim za naobrazbu svih osoba koji pohađaju škole.
Barbarske je srednjovjekovne zajednice ujedinila Katolička Crkva uspostavljanjem feudalnih odnosa u društveno-političkim i kulturnim aspektima. Tako je ostvarila utjecaj na razvoj društvenih odnosa putom zahtjeva da se sve podredi zakonima njezinih ustanova i uđe u sastav dogmatskih odnosa. Tako je izgrađeno europsko kulturno jedinstvo. Izgradnjom jedinstvenoga teološkoga sustava na temeljima povezivanja kršćanskih dogma s antičkim (aristotelovskim) filozofskim naukom, stvorena je škola kulture koju su prošli svi barbarski narodi tijekom stoljeća europske izgradnje. Problem je nastao na pitanju odnosa razuma i vjere.
I.
Pitanje književnoga kanona otvara stalne rane: tko je, kako i u čije ime neko djelo proglasio kanonskim, uvrstio ga među klasike bez obzira što će ga publika često odbijati čitati. Ona ima svoje potrebe i njima prilagođava popise djela koje više i radije čita. Dizajneri hrvatskih školskih programa i kurikula odavno se muče s tim što ponuditi u školskim popisima za čitanje, u odlomcima ili cjelovito. Problem izaziva i kolebanje s razumijevanjem značenja riječi pa tako riječ suvremen znači i ono što se događa u vrijeme našega života, a znači i ići u korak s današnjicom, biti moderan. U određenim kontekstima riječ suvremen znači i inventivan, (post)moderan, domišljat i sl. Na temelju ovih značenja valja odgonetnuti što ta riječ zapravo može značiti u kontekstu književnih kretanja. Možemo li reći da je Eshilov Prometej suvremeno djelo i govori li ono i o današnjemu čovjeku? Koliko je svevremenost važna za književno djelo i definiranje kanona?
Riječju kanon obično označujemo ono što je pouzdano ustanovljeno, postalo tradicionalnim ili općeprihvaćenim, obrascem dobroga, korisnoga ili značajnoga. Književne su kanone najprije određivali rijetki dobro obrazovani pojedinci, a kako je vrijeme donijelo šire mogućnosti i potrebe za obrazovanjem i razvijanjem osobne i zajedničke kulture, skupine su književnih esteta odabrale ono što se čini važnim za naobrazbu svih osoba koji pohađaju škole.
Barbarske je srednjovjekovne zajednice ujedinila Katolička Crkva uspostavljanjem feudalnih odnosa u društveno-političkim i kulturnim aspektima. Tako je ostvarila utjecaj na razvoj društvenih odnosa putom zahtjeva da se sve podredi zakonima njezinih ustanova i uđe u sastav dogmatskih odnosa. Tako je izgrađeno europsko kulturno jedinstvo. Izgradnjom jedinstvenoga teološkoga sustava na temeljima povezivanja kršćanskih dogma s antičkim (aristotelovskim) filozofskim naukom, stvorena je škola kulture koju su prošli svi barbarski narodi tijekom stoljeća europske izgradnje. Problem je nastao na pitanju odnosa razuma i vjere.
9
Pomogao je Toma Akvinac učenjem da vjerske istine nisu protiv razuma, već samo iznad njega. I na ovo je bilo mnoštvo disonantnih tonova, sve do današnjih dana. Razum je, pak, temeljni pokretač u duševnom životu svakoga čovjeka.
Ovdje uskače i David Hume koji smatra kako manjina ima monopol nad mišlju i vlada većinom koja raspolaže silom! Hume zaključuje da svaka vlast mora počivati na nadzoru misli. Njegov paradoks počiva na proizvodnji pristanka pa se to može primijeniti na sve sustave, totalitarne i demokratske. Stoga je održiva i Chomskyjeva ideja da čovjeka danas oblikuju masovni mediji i sustav obrazovanja, a ne sustav obrazovanja čovjeka kao što je to bio slučaj nekada.
Tiskani tekst je najbolji dokaz premošćivanja jaza između govornoga i pisanoga jezika. Otkrićem abecede izgrađena je osnova za razvoj filozofije, znanosti i umjetnosti jer je abeceda dovela pisca u povlašteni položaj u odnosu na govornika zbog neusporedivo veće mogućnosti širenja znanja i uspostavljanja pojmovnoga diskursa. Što učiniti da se širenje pisane poruke ne zaustavi ili ne fragmentira tako da postane necjelovita i besmislena?
II.
Nacionalna strategija poticanja čitanja od 2017. do 2022. počinje vizijom: Hrvatsko društvo razumije ulogu čitanja u razvoju pojedinca i društva te specifičnosti čitanja u određenoj životnoj dobi, u skladu s tim konkretno djeluje i prihvaća odgovornost za poticanje čitanja i sâmo čitanje.
Dokument je stručno napisan, proglašena je i Godina čitanja, ali, svejedno prevladava stav da mladi ne čitaju knjige i da se mogu usredotočiti samo na naslove, podnaslove i sažetke. Utjecaj tehnologije sveprisutan je u životima mladih ljudi koji se školuju, mnogi za zanimanja koja još ne postoje. Poimanje zbilje, informiranja, obrazovanja, morala, privatnosti i uljudbe, osobito na društvenim mrežama, izloženi su kritici, osobito roditelja i drugih starijih ljudi. Jesu li te kritike zaslužene? Mislim da nisu.
Godinama slušamo mantru kako škola treba biti ugodno mjesto. Jasno je da mora kad učenici pohađaju bezbrojne aktivnosti izvan škole, a u školi se obveze trebaju dovoljno smanjiti kako bi mnogi imali nekada nedostižne visoke procjene ocjena. Rezultat školske ugode je da naši učenici imaju najmanji broj sati nastave tijekom nastavne godine, a pozitivna ocjena na maturi iz Hrvatskoga jezika i Matematike se može zaslužiti (!) nekada nezamislivo niskim postotkom riješenosti. Tomu valja dodati i mogućnost predaje praznoga papira na koji je valjalo napisati tzv. esej, što je ove godine iskoristilo 14 % pristupnika.
Zagovornici čitanja tzv. suvremene književnosti sve su glasniji jer je klasična književnost, osobito hrvatska, zahtjevna za čitanje i razumijevanje. Ovakvo je nepovjerenje prema svojoj kulturi i njezinu naslijeđu samorazarajuće.
Ovdje uskače i David Hume koji smatra kako manjina ima monopol nad mišlju i vlada većinom koja raspolaže silom! Hume zaključuje da svaka vlast mora počivati na nadzoru misli. Njegov paradoks počiva na proizvodnji pristanka pa se to može primijeniti na sve sustave, totalitarne i demokratske. Stoga je održiva i Chomskyjeva ideja da čovjeka danas oblikuju masovni mediji i sustav obrazovanja, a ne sustav obrazovanja čovjeka kao što je to bio slučaj nekada.
Tiskani tekst je najbolji dokaz premošćivanja jaza između govornoga i pisanoga jezika. Otkrićem abecede izgrađena je osnova za razvoj filozofije, znanosti i umjetnosti jer je abeceda dovela pisca u povlašteni položaj u odnosu na govornika zbog neusporedivo veće mogućnosti širenja znanja i uspostavljanja pojmovnoga diskursa. Što učiniti da se širenje pisane poruke ne zaustavi ili ne fragmentira tako da postane necjelovita i besmislena?
II.
Nacionalna strategija poticanja čitanja od 2017. do 2022. počinje vizijom: Hrvatsko društvo razumije ulogu čitanja u razvoju pojedinca i društva te specifičnosti čitanja u određenoj životnoj dobi, u skladu s tim konkretno djeluje i prihvaća odgovornost za poticanje čitanja i sâmo čitanje.
Dokument je stručno napisan, proglašena je i Godina čitanja, ali, svejedno prevladava stav da mladi ne čitaju knjige i da se mogu usredotočiti samo na naslove, podnaslove i sažetke. Utjecaj tehnologije sveprisutan je u životima mladih ljudi koji se školuju, mnogi za zanimanja koja još ne postoje. Poimanje zbilje, informiranja, obrazovanja, morala, privatnosti i uljudbe, osobito na društvenim mrežama, izloženi su kritici, osobito roditelja i drugih starijih ljudi. Jesu li te kritike zaslužene? Mislim da nisu.
Godinama slušamo mantru kako škola treba biti ugodno mjesto. Jasno je da mora kad učenici pohađaju bezbrojne aktivnosti izvan škole, a u školi se obveze trebaju dovoljno smanjiti kako bi mnogi imali nekada nedostižne visoke procjene ocjena. Rezultat školske ugode je da naši učenici imaju najmanji broj sati nastave tijekom nastavne godine, a pozitivna ocjena na maturi iz Hrvatskoga jezika i Matematike se može zaslužiti (!) nekada nezamislivo niskim postotkom riješenosti. Tomu valja dodati i mogućnost predaje praznoga papira na koji je valjalo napisati tzv. esej, što je ove godine iskoristilo 14 % pristupnika.
Zagovornici čitanja tzv. suvremene književnosti sve su glasniji jer je klasična književnost, osobito hrvatska, zahtjevna za čitanje i razumijevanje. Ovakvo je nepovjerenje prema svojoj kulturi i njezinu naslijeđu samorazarajuće.
10