Mala zbirka marijanskih stihova, skladbi, promišljanja s ilustracijama Eve Vukine i Sanje Miloloža. Dodan stručni rad S. Milolože u .pdf fromatu. Glavna urednica: S. Miloloža

Majčilište

Klapa Bistrica      čuvaj nas mati

Uvod u MAJČILIŠTE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . PRVI DIO Kako se u Hrvatskoj piše, pjeva i svira Gospi?. . . . Vladimir Nazor, Stihovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Anka Petričević, Majci velikog zavjeta. . . . . . . . . . . Viktor Vida, Večer navještenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . Rajmund Kupareo, Balada o Gospinim pčelama . . Zlatan Stipišić Gibonni, Hosana . . . . . . . . . . . . . . . . . Hrvatski pjesnici Gospi Sinjskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . (Damir Šarac, Vječna sinjska muza) Pet marijanskih pjesama Majci Božjoj Bistričkoj. . . .

05 07 08 09 10 12 14 17 22

DRUGI DIO Neodvojivost Božića i Velike Gospe . . . . . . . . . . . Pentatonix, Mary, did You Know? . . . . . . . . . . . . . Sanja Miloloža, Gospeće. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sanja Miloloža, Sutra Velika Gospa. . . . . . . . . . . Sanja Miloloža, Majčilište . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

28 29 31 32 34

Klapa Sinj - Gospe Sinjska, Majko Rame

klapa sinj, gospe sinjska, majko rame

PET MARIJANSKIH PJESAMA MAJCI BOŽJOJ BISTRIČKOJ

Svetište Majke Božje Bistričke je najpoznatije i najposjećenije svetište u Hrvatskoj. Brojne ploče- zahvalnice i zavjetni darovi što se nalaze u svetištu svjedoče o Blaženoj Djevici Mariji kao zdravlju bolesnih, utočištu grješnika, utjesi žalosnih i pomoćnici kršćana. U Mariju Bistricu hodočasti se od 1684. godine.&nbsp;Svake godine okupi se oko 1.000.000 vjernika na&nbsp;pedesetak stalnih hodočašća koja traju od Bijele&nbsp;nedjelje, početkom travnja, do Zahvalnice krajem&nbsp;listopada, prenosi portal&nbsp;<a href="https://www.svetiste-mbb.hr/stranica/hodocasca">Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke</a>. Najvažnija imaju svoje tradicionalne nazive:&nbsp;Duhovsko, zavjetno grada Varaždina, zavjetno&nbsp;grada Zagreba, Margaretsko, Aninsko,&nbsp;Preobraženja Gospodinova, Velikogospojinsko,&nbsp;Bartolovsko, Male Gospe i Zahvalnica. U Bistricu vodi pet hodočasničkih smjerova, a&nbsp;gostoljubivi stanovnici Marije Bistrice brinu se o&nbsp;udobnosti i sigurnosti svih hodočasnika. Vjerske&nbsp;svetkovine – proštenja – odraz su tradicionalnih&nbsp;običaja Hrvatskoga zagorja. Pjesme koje hodočasnici u radosti pjevaju ulazeći u svetište Majke Božje Bistričke, pa i kroz suze radosnice kad odlaze, poznate su gotovo svim hodočasnicima. (preuzeto s HKM-a)

Da bi dijete voljelo majku, Treba da ona s njim plače, da je bole njegove boli. O draga Majko moja, na ovoj zemlji tuđinskoj Koliko si suza prolila da bi me k sebi privukla!… Kad promišljam tvoj život u svetom Evanđelju, Usuđujem se u te gledati, prići k tebi I nije mi teško vjerovati da sam tvoje dijete Jer te gledam smrtnu i trpnu kao i ja…

sv. Mala Terezija, najmlađa crkvena naučiteljica i treća žena u povijesti Crkve s tim časnim naslovom (ulomak iz poetskog djela Marijo, zašto te ljubim)

Hosana, Luka Srca - Track 14 - Hosana u visini!

vis hosana, hosana tekst: Zlatan Stipišić Gibonni glazba: Rajko Dujmić gosti: mješoviti zbor HRT-a

[Official Video] Mary, Did You Know? - Pentatonix

Matija Pl. Ivšić: Pjesma Majci Božjoj Bistričkoj

Pod Tvojim usnama, Majko, grmovi bijelih ruža lete u nebo. Grmovi bijelih ruža, labudovi dugovrati s vjenčićima krinovih cvjetova, s osmjesima svjetalaca kristalnih raspjevanih mirisa zvijezda utkanih u svitanje.

Umij nas okriljem, Duhovna, Blagoslov ištemo --- Mliječne ruže razasute s Tvojih svetih prsi vraćaju se, Mati, u kljunovima kristalnih golubica i donose se kao vjesnici sretna majčinstva da ih opet prospeš po grudima dolazećih i da ih blagosloviš... ... pod Tvojim usnama grmovi bijelih ruža lete u nebo.

i katkad me sve tako steže u srcu, duši, plućima misleć da više ne mogu živjeti s tugom u žilama. Majčice, izliječi me cijelu jer vihorne moje su rane, Utječem Tvojem se srcu da vida mi upalne dane Milosnoj, modroj i sjajnoj Duši se Tvojoj utječem I u Dijete se Tvoje Sveto uzdam da milosti stječem za vrijeme u dolini suza. Blizu mi, Majčice, budi, ljekovita zvijezdo naša, privini me na svoje grudi, zagrli me svetom snagom i obasjaj mi svetilište u srcu, duši i plućima da slave svoje majčilište.

Gospe Sinjska Usliši Nas ～ Dražen Žanko

DRAŽEN ŽANKO, GOSPE SINJSKA, USLIŠI NAS

Majko naša, pospi staze s bezbroj cvjetova i upali zvijezde s neba poput krijesova. Božje ime nek se slavi, slavi do vijeka i nek nas svuda prati vječna ljubav Njegova. Hosana u visini, hosana u visini... Hosana, hosana u visini! Hosana, hosana u visini! Slava Ocu u visini i na Zemlji mir svim ljudima dobre volje milost podaj Ti. Božje ime nek se slavi, slavi do vijeka i nek nas svuda prati vječna ljubav Njegova. Hosana u visini! Hosana u visini!

Sanja Miloloža MAJČILIŠTE: Mala mrežna zbirka stihova, skladbi, pjesama i promišljanja za Majku od Milosti JOSIPOVA JEZIČNA GALERIJA Uredila: Sanja Miloloža Ilustracije: Eva Vukina Sanja Miloloža Naslovnica: Sanja Miloloža Glazba: mrežni izvori Hrvatska katolička mreža Kvartet Gubec, VIS Hosana (1998.) Dražen Žanko Klapa Sinj Klapa sv. Juraj Matija pl. Ivšić Vera Svoboda Klapa Bistrica FA Ivan Goran Kovačić Pentatonix Lektura, korektura i mrežna prilagodba: Sanja Miloloža Josipova jezična galerija Zagreb, kolovoza 2021.

Majčilište STRUČNI RAD.pdf

Evo odlomka iz jedne Kneževićeve pjesme: "Uresu sinjski i Majko čudesa, Kraljice neba i sviju nebesa, Primi trud ovi, koji dug moj novi poklanja tebi." Osim "Gospina pjesnika", i brojni su drugi stvaraoci "Sinjskoj majci" posvetili književne tvorbe. Odnosi se to i na dvojicu velikih pisaca duboko prisutnih u memoriji sinjskoga kraja: fra&nbsp;Filipa Grabovca&nbsp;(1697. – 1749.) i fra&nbsp;Andriju Kačića Miošića&nbsp;(1704. – 1760.). U "Cvitu razgovora", zacijelo jednom od najznačajnijih djela hrvatskoga prosvjetiteljstva, u pjesmi "Rat treći aliti što govore mali" Grabovac ističe da je Isus, nakon što ga je Gospa molila da "grišnicima" Sinjanima oprosti njihove grijehe, uslišao Majčinu usrdnu molitvu i pomogao im u pobjedi nad Turcima. Slično apostrofira i Grabovčev subrat Kačić Miošić. U djelu koje je narod prozvao "pismaricom" i tako mu odredio značenje i ulogu i u životu i u književnosti, u "trećoj pjesmi od Sinja" kazuje se o Sinjanima koji su pobijedili "sarašćera Mustaj-pašu" i njegovih "sto iljada vojske". I dok Grabovac u obrani Sinja odlučnu i presudnu ulogu pripisuje čudotvornoj prilici Djevice Marije, Kačić je tonom "suzdržaniji" u isticanju njezine uloge, premda na kraju – sukladno svojoj pjevačkoj kulturi – "hiperbolizira" značenje samog događaja i Gospinu ulogu u njemu. Kačić pjeva: "Obrani ga Marija Divica, Kojano je sinjska pomoćnica. Koliko ih pod grad dolazaše, Toliko ih mrtvih ostajaše". Prof. Bošković navodi i kako u širenju pobožnosti Gospi Sinjskoj posebno mjesto pripada fra&nbsp;Ivanu Markoviću&nbsp;(1839. – 1910.) koji je knjigom "Sinj i njegovo slavlje", napisanoj u povodu obilježavanja dvjestote godišnjice doseljenja kršćanskoga puka s Gospinom slikom iz ramskoga kraja 1687. godine, "sinjskoj zaštitnici" podigao trajan spomenik.

Bog nam će sve dati kad godir ti uželiš. Tebi, slavnoj Divi priporučam sebe, ti me krip i živi s tim ki obra tebe; komu se sad klanjam podvijajuć ramen i glavu priklanjam vazda slaveć, amen. Od uzvišen'ja Gospina, Marko Marulić

Parchment

https://api.bookcreator.com/users/v2/Ka32djvc0AZdj58Tn40kaCsAKJF3/books/esvA0rZMRhKl6iyeawq1zg/assets/uxvF3vGQRiaPtWb7OzmPjw.jpg?width=480&height=484

Mary, did you know? Toliko mi je draga ta pjesma i ne mogu a da ju ne pjevam danas. Dođe mi tako i samo bih pjevala. Vidi lude, reko bi netko, ostala bez djeteta, a pjeva. Ali ljudi moji, baš mi se danas pjeva. Mary, did you know? Jer kako ne povezati Božić s Gospećem? Gospeće, baš tako sam nazvala pjesmu koju sam napisala na Gospu 94. A onda se dosjetih da Gospeće možda uopće nisam smislila ja nego Iva koja mi je tada bila pod srcem. Koja je sada u nebu sa svojom božanskom majkom.

Sanja Miloloža, Beba Iva (2021.)

Mala mrežna zbirka stihova, skladbi, pjesama i promišljanja za

Vera Svoboda Majko Božja, Bistrička

VERA SVOBODA, MAJKO BOŽJA BISTRIČKA, MOLI ZA NAS

Kako se u Hrvatskoj piše, pjeva i svira Gospi? Kakve su te umjetničke spone između Isusuove majke koja je postala i Kraljicom Hrvata i ljubljenoga joj hrvatskoga naroda? Ovaj kratki izbor nužno je obilježen osobnošću urednice izdanja.

https://api.bookcreator.com/users/v2/Ka32djvc0AZdj58Tn40kaCsAKJF3/books/esvA0rZMRhKl6iyeawq1zg/assets/OZAX7PGoS4aH9Ij2YocjhQ.jpg?width=773&height=540

Balada O Gospinim Pčelama

Evo nas, Marijo naša, pred Tvojim predivnim likom, Tvoj se tu sabire narod, sa vjerom starih Hrvata; želimo pozdraviti Tebe pobjednim djedova klikom, Na ovo što došli su tlo s kamenih čvrstih Karpata! Evo nas s ponosom drevnih, evo nas s buktinjom vjere, S lancima, ranama, krvlju – iz svih smo vjekova došli, Na dar Ti nosimo srce, svu ljubav svoju bez mjere; Kroz oganj, vihor, oluja, kroz plamen smrti smo prošli. I mi smo stupali s Tobom do vrha Golgote svoje, I Sina Tvoga smo kalež gorčine samrtne pili; Još uvijek prebolni mač je sred duše naše i Tvoje.. I skupa s Kristom smo i mi na križu raspeti bili! Pred Tobom vjernosti SAVEZ sad ćemo obavit sveti… Nek oganj djedovske vatre po Tebi plamti nam jače; Pred mučeničkom nam krvlju nek zloduh uzmakne kleti. Jer još u vapaju našem sva povijest, Majko, nam plače. Sačuvaj baštinu ovu – domaju milu nam, krasnu, Na koju dodoše naši djedovi s čvrstih Karpata… Jer Tvoj smo odani narod… I daj nam budućnost časnu! Ti, SRCE POVIJESTI NASE kraljice vjernih Hrvata!

Rastuća večer, što se iz srca razlistava kao palma. Pod tim zračnim lukom Djevica je plahovito stala, međ prstima joj dršću tri grančice. Ona, koja bdije, zvati će se majka. O slatki umor večeri, klonuće u čistoj modrini, gdje blago velikih očiju Snatri. Predvečerje Jone i lelujanja alga u plićacima, a potom noć Pascala, koji sluša rječitu tišinu kao Božji ljudi, kad, odloživ motiku i mrežu, ugađaju, Oče, tvojim znamenjima i jedu kruh samoće i kvase ga suzama.

Dane je Gabrijel brojio, bacajući šljunak u svježinu zdenca, što je kao u vjenčanju mjeseca i vode hladnom tamom težio vedrini visokoga neba. (Vrebam te iza stabla, zmijo, kako sikćeš rub Arkanđelova plašta.) Obrisi stvari bili su one noći kao osvijetljeni zelenim fenjerom, kako znadu biti u djetinjstvu na proštenjima od mirisa karbida i ruža, jer tako se dijete zanosi i čudi. A tebe nek ponese vjera, moj brate, kad se budiš u ovaj svijet tužnih sanja, jer je bol bunar sjetne sreće.

Fra&nbsp;Stanko Petrov&nbsp;(1887. – 1963.) doista se može smatrati jednim od najznačajnijih "Gospinih pjesnika". Ne samo da je tiskao najveći broj pjesama posvećenih sinjskoj zaštitnici, nego je cijeli svoj život posvetio njezinoj slavi. Petrov je pokrenuo i "Gospu Sinjsku", list posvećen Majci Božjoj u kojem su tijekom dugogodišnjeg izlaženja tiskani brojni prilozi, i samoga "Gospina pjevača" i "Marijina trubadura", i brojnih imena, istina različita stupnja književne uvjerljivosti. Iako je napisao samo jednu pjesmu, ona je doživjela nesvakidašnju recepciju – postala je himnom. Riječ je o stihovima himne Gospe Sinjske koje je napisao fra&nbsp;Ante Jadrijević, jedan je od istaknutijih sinjskih franjevaca, poznavatelj klasičnih i stranih jezika te vrsni znalac biblijskog nauka. Evo nekoliko stihova iz Jadrijevićeve himne: "O Gospe Sinjska Djevo sveta Divno te divno proslavi Bog. Slave te glasi svega svijeta, Majka si mila Ti puka svog. Na tebi blista sav neba kras, O Gospe Sinjska budi nam spas!" DUBOKA NADAHNUĆA Opsežnije djelo o sinjskoj zaštitnici ostavio je i fra&nbsp;Ante Cikojević, svećenik, profesor i provincijal Provincije Presvetog Otkupitelja. Riječ je o epskom spjevu "Cetinska ruža", a u promicanju Gospine slave posebno se isticao i fra&nbsp;Josip Kosor. Značajan broj pjesama sinjskoj čudotvorki napisala je ruska pjesnikinja, vjernica i obraćenica Katarina Arcjuk (Kata Arcink). Sličnih pjesničkih tvorbi u glasniku "Gospa Sinjska", ali i drugdje, istina u različitim kontekstima, još je znatan broj:&nbsp;Ivan Aralica,&nbsp;Mirko Božić,&nbsp;Vladimir Tadić,&nbsp;Anka Petričević,&nbsp;Marko Grčić&nbsp;i drugi.

Majčice, izliječi mi srce raspeto boli silnom... doživjela Ti si trenutak i raspeto srce za sinom. Majčice, izliječi mi dušu nad ponornom suzom raspetu... doživjela Ti si trenutak te groze neznane svijetu kad raspeše Ljubav samu, jedinca Tvog, živoga Boga, kad raspeše čisto Dobro zavedenici od Zloga! Majčice, izliječi mi pluća da disati konačno mogu, doživjela Ti si trenutak uzdignuta milomu Bogu da vidiš Sina svog opet! A ja ovdje živujem sama bez djeteta modrooka i katkad me prekriva tama

DANAK SVAKI BOŽJOJ MAJCI - pjesme Majci Božjoj

FA IVAN GORAN KOVAČIĆ, DANAK SVAKI MAJCI BOŽJOJ

Tako je bila Marija lijepa Da su se za njom jagmile pčele, Pa kad bi časkom prestala s poslom, Na njene ruke one bi sjele. Jer te su ruke nosile Krista, Iz njih je slatko jeo i pio. Pčele su znale da je med njihov Djetetu Božjem posebno mio. Bile su tužne što žive malo I što im krila ne traju duže. One bi htjele barem još jednom Isusu ljubav s medom da pruže. Zato ih Gospa vječnima stvori: u svijeći ljubav gori im bijela. Jer, što su svijeće tu na oltaru Rojevi nego usnulih pčela?

Ovo je mala zbirka različitih stihova hrvatskih pjesnika i pjesnikinja o Majci Božjoj, ali i zvučnih zapisa koji su glasovima svojih pjevača i glazbenim milozvučjem odali počast Kraljici Mira, Majci nad Majkama. (Sadržaj prvoga dijela zbirke preuzet je s različitih mrežnih stranica, ponajprije Hrvatske katoličke mreže, ali i ostalih dostupnih i otvorenih izvora.) Ovo je također zbirka promišljanja, refleksija, stihova i molitava posvećena Majci nad Majkama, Majci Božjoj, nastala iz srca i duše majke čija je dvadesetpetogodišnja kći umrla od rijetke neizlječive bolesti. Zbirka Majčilište želi biti poticaj za vlastita promišljanja čitatelja o ljekovitosti majčinske ljubavi, a veće takve od ljubavi Isusove majke koja je postala Majkom Crkve i svim vjernicima, nema. Nastanak knjižice potaknuo je stručni skup u organizaciji Društva profesora hrvatskoga jezika i sinjskoga ogranka Matice hrvatske naslovljen Majka od Milosti u Sinju 2. rujna 2021.

O Gospe Sinjska - Klapa Sv. Juraj HRM (OFFICIAL VIDEO)

KLAPA SV. JURAJ, O, GOSPE SINJSKA

Autor teksta: Damir Šarac (Vječna sinjska muza, preuzeto iz Slobodne Dalmacije 15. 8. 2020.)

Pobožnost Gospi Sinjskoj kroz stoljeća ušla je u mnoge pore života dalmatinskog čovjeka, pa je bilo za očekivati da će se ovaj fenomen naći u književnosti, a posebice pjesništvu. Tim se segmentom bavio prof. dr.&nbsp;Ivan Bošković&nbsp;s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Splitu, koji ističe da je ovo štovanje davno preraslo okvire cetinske i sinjske sredine, a ogleda se u činjenici da "kameno gnijezdo Cetine" na dan njezina Uznesenja pohodi veliko mnoštvo Božjega puka. – Uz izvorno duhovne poticaje i sadržaje, pohođenje Gospina svetišta i prošteništa mnogima je i prigoda za susrete i poznanstva, što mističnome i "nadnaravnom" doživljaju Gospina blagdana daje atmosferu narodnog slavlja pamtljiva i vjerski i svjetovno. Nije stoga nimalo čudno da je Gospa opjevana u brojnim pjesmama, molitvama, zazivima i litanijama, a njezin su lik i djelo u umjetnosti ovjekovječili brojni stvaraoci, među kojima je i znatan broj pisaca i pjesnika – ističe prof. dr. Bošković. O 'URESU SINJSKOM' Prvi u nizu pjesnika koji su Gospu Sinjsku ugradili u svoje stihove je fra&nbsp;Petar Knežević&nbsp;(1702. – 1768.). Nazivan s pravom još i "Gospinim pjesnikom", ovaj je sinjski svećenik zaštitnici i "čudotvorki sinjskoj" posvetio sedam pjesama, od kojih je šest objavljeno u njegovoj zbirci iz 1765. godine "Pisme duhovne razlike" tiskane u Mlecima, a jedna je pjesma ostala u rukopisu. Iako su Kneževićeve pjesme, navodi prof. Bošković, bliske i slične tvorbama pučke pjesničke vene, karakterizira ih i lirska toplina kojom pjesnik i odani Gospin štovatelj izražava ne samo svoje, nego i osjećaje brojnih vjernika, koje je "sinjska majka" zadužila svojim nesebičnim darovima i milošću. One su i izraz (za)hvale za sve čime ga je zadužila. Sinjani su, reći će, povlaštenici njezine milosti i čudotvorstva.

Sanja Miloloža

Sutra Velika Gospa. Sretala sam Ju, Gospu, ove godine nekako često, i na Velikom Rujnu, i u Imotskome na proslavi Gospe od anđela, i u Sinju - ovaj put tek televizijski prateći tristotu Alku, i u Međugorju gledajući fotografije drage prijateljice koja je onamo otišla s obitelji. Sretala sam Ju, Gospu, kao odrasla osoba (iako nekako u meni čuči dijete što bi stalno željelo pobjeđivati strahote odraslosti i krinke koje s njima dolaze), pa i u obiteljskim pričama - onu našu zagrebačku, Majku Božju od Kamenitih vrata (koja je mojoj baki, tvrdi obitelj, pomogla da nakon godina neplodnosti izrodi šestero djece), u blizini mi Župa Blažene Djevice Marije Žalosne, a onda i stenjevačka marijanska crkva, okružuje me Gospa sa svih strana... Ipak, nikako mi ne izlazi iz glave slika koju doživjeh kao petogodišnje dijete kad sam među oblacima, ili baš od oblaka, ugledala umilni lik žene koju je krasio neopisiv mir. Ne, nemojte me pogrešno shvatiti, ne umišljam da sam doista vidjela Majku Božju. Iako smo u ovom podneblju i kulturi uronjeni u marijanskost, mnogi od vas, pozivajući se na intelektualnost i ratio (koji je samo ljudski, o samo ljudski), i ne vjerujete da Ona postoji i danas. I to je vaše ljudsko pravo. Kao i moje pravo da u Nju vjerujem. Htjedoh, naime, reći: ja se samo prisjećam ushićenja i radosti kojom sam kao petogodišnjakinja svojoj teti govorila kako sam vidjela na nebu neku lijepu tetu kako mi se blago smiješi. Dijete! Tko zna što se malom djetetu može motati glavom. Zanimljivo je, ipak, ta se moja teta kojoj sam povjerila svoju Tetu od Oblaka zove Marija, a i moje je krsno ime Marija... drage su mi, nekako, sve Marije koje znam. Sve to pišem želeći podijeliti s vama osjećaj koji me obuzima dok razmišljam o Tomislavu Salopeku. Ne mogu si pomoći, ne izlazi mi iz glave. Toliko želim da ga je negdje, u nekoj dimenziji boljega svijeta, ona moja Gospa od Oblaka primila u zagrljaj. I tješila kao najbrižnija majka svoje dijete željno utjehe i ljubavi. A ljubavi, upravo nam ljubavi najviše nedostaje u ovom našem groznom svijetu slobode čovječje...

Klapa Bistrica - Romarska

"Zdravo! Ti puna radosti. Ljudima jednom stajat ćeš pred očima, Ko mira znak, ko izvor utjehe. Imat ćeš mjesec pod nogama. Mlado Sunce će tebi sijati u naručju. A jutarnje će zvijezde Nad tvojom glavom pjevati. I bit ćeš vez, Što zemlje dno i neba vrh U jedno spaja. I bit ćeš most, Od molitava tkan, Od suza mit, i u luk svit, Nad jazima i crnim vodama, Što čovjeka će dijeliti Od Boga. - Nek je Gospodu Slava! Nek volja njegova se vrši." Vladimir Nazor

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.