Priče iz dubine

Iva Miloloža

Priče iz dubine

Iva Miloloža
PRIČE IZ DUBINE
2. samostalna izložba
1. listopada 2019. KGZ Podsused

Urednica izdanja:
Sanja Miloloža

Organizacija izložbe za KGZ:
Sandra Berak
Videozapis:
Daniel Miščin
Kustosica izložbe i autorica teksta:
Magdalena Getaldić
Glazba (skladbe, klavir):
Marko Jašek
Vokal:
Ema Puček (Imper)
Ulomke Priča iz davnine
Ivane Brlić-Mažuranić čita:
Katja Petrović
Dizajn i prijelom kataloga:
Ana Hruškar Varović
Lektura kataloga:
Rosanda Tometić

Mrežna prilagodba:
Sanja Miloloža

Josipova jezična galerija
Zagreb, 2021.

Iva Miloloža, PRIČE IZ DUBINE

Priče iz dubine naslov je izložbe autorice Ive Milolože, koja spaja više simboličkih tematika i priča. Pisati ove retke a ne biti subjektivan, gotovo je nemoguće, i to iz više razloga.

Jedan je očita konotacija na Ivanu Brlić-Mažuranić, čije Priče iz davnine i njezine likove Iva svojim talentom oživljava u predivnim imaginativnim crtežima. Ona spontanom i zaigranom linijom nesputanih, bajkovitih, sanjarski zanesenih likova ostvaruje san vjerojatno svakoga djeteta. Ona mašti daje lik i pretvara ju u vizualnu stvarnost. Pristajemo li biti iskreni prema sebi, priznat ćemo da nikako ne možemo biti izuzeti iz toga Ivina "prevođenja" bajke u lik, iz davnine u dubinu. Svi smo u djetinjstvu čitali te bajke i, nehotice, sebi oblikovali glavne likove Ivaninih priča. No Iva svojom maštom i cvatom neporeciva talenta tu preobrazbu radi mnogo bolje od nas. Time ona otkriva svoj svijet. No u tom otkrivanju Ivanini likovi i Ivini radovi nisu jedini subjekt. Ako smo dovoljno hrabri za iskrenost prema samima sebi, priznajmo: u Ivinim se likovima radi i o nama samima. Iva nas tim likovima zapravo vraća našem djetinjstvu, a što smo stariji, biva nam jasnije da ono za nas nije prošlo. Kad Ivinim kreativnim talentom iskrsne pred nama poznata povorka predvođena divom Regočem i vilom Kosjenkom, s Potjehom, ribarom Palunkom, Morskim kraljem, Kraljicom svih pčela, sa Zorom-djevojkom, Svarožićem i drugima, shvaćamo da im je Iva ne

samo udahnula novi život nego je time i nježno dotaknula neutihlo dijete u nama. Iva to čini nehotice, ali potpuno suvereno. Ivini likovi lako zapodijevaju igru s dječjom maštom jer su živi i vedrih boja, razigrani i puni života, poleta i osmijeha. Koristeći se likovnim sredstvima, Iva je postigla maniru odmjerenosti, oblikujući likove stilizacijom i redukcijom: prikazala je njihovu duboku psihologizaciju.
Time je suptilno prešla granicu, ušla u svijet bajki te nam odškrinula vrata u tajanstveni, drevni svijet koji je izmaštan i spisateljski i likovno, a nama se čini jednako stvaran. Ivin je talent udahnuo novi život protagonistima njezinih slika. Radost tih Ivinih likova kao da ima otvoren put prema djetinjstvima nekih novih klinaca, prema njihovim nutrinama, pa i podsvjesnoj imaginaciji na rubovima sna.

Drugi je razlog divna obiteljska priča, koja povezuje Ivin talent s bajkama Ivane Brlić-Mažuranić i s ljubavlju Ivine majke Sanje. Sanja pak, pišući kao profesorica hrvatskoga jezika udžbenike gramatike, osvaja ne samo stručnim znanjem nego i sposobnošću da uz pomoć Ivaninih likova djeca na jednostavan i vizualno atraktivan, ilustrativan način nauče nerijetko i ne baš jednostavne gramatičke i jezične vježbe. Uz Ivine likove kojima su ilustrirani jezični udžbenici, zadatci djeci postaju bližima, a takve knjige, kao njihovi suputnici, postaju dio njihova odrastanja, olakšavajući im učenje. Kad su u pitanju stroga pravila pravopisa i gramatike, simpatični oslikani likovi šapću odgovore. Baš kao što to čine pravi prijatelji.

Treći razlog treba tražiti malo dublje, a Iva ga, kao što je to svojstveno umijeću likovnosti, skriva duboko ispod vela ovih vedrih lepršavih stvorenjaca. U moralne i simboličke priče koje nam donosi Ivana Brlić-Mažuranić, u složenim strukturama mitske osnove i simbolike, Iva duboko kriptira svoju nutrinu, subjektivnost u kojoj se isprepliću ne samo djetinje želje nego i suptilni prostori njezine duboke, intimne osjećajnosti. Ta duboka osjećajnost isto je što i život. Ona je zapravo sama bit života, Ivine Priče iz dubine na tragu Ivaninih Priča iz davnine.

Magdalena Getaldić