Loading...
Loading...
Loading...
Projekt povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta - 27. siječnjaLoading...
Žuta vrpca -eTwinning projekt
Loading...
Loading...
Loading...
Učenici 6. a i 6. c razreda OŠ J. A. Ćolnića
Učenici 6. a i 6. c razreda zajedno s učiteljicom Ivanom Bilać ove su godine različitim aktivnostima u sklopu eTwinning projekta "Žuta vrpca" obilježili Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta koji se obilježava 27. siječnja.
Uvodna riječ
Planirane su aktivnosti provedene na nešto drugačiji način od onoga koji je bio zamišljen zbog epidemiološke situacije i činjenice da je nastava bila organizirana online.
Dječja prava
Uvodna aktivnost
Uvodna aktivnost
Učenici su se prisjetili dječjih prava o kojima smo govorili na nastavi. Zadatak je bio da svatko navede četiri dječja prava koja oni smatraju najvažnijima.
Prava djece:
-pravo na obrazovanje
-pravo na sreću, ljubav, igru
-pravo na zaštitu od nasilja
-pravo na govor
L. Ljepotić, 6. a
-pravo na obrazovanje
-pravo na sreću, ljubav, igru
-pravo na zaštitu od nasilja
-pravo na govor
L. Ljepotić, 6. a
Najvažnija prava su: pravo na obrazovanje, pravo na zdravstvenu skrb, pravo na slobodu i pravo na igru. To su po mome mišljenju najvažnija dječja i ljudska prava.
P. Novoselić, 6. a
P. Novoselić, 6. a
Najvažnija prava:
- pravo na zaštitu od nasilja, pravo na smještaj, pravo na obrazovanje i pravo na prehranu.
I. Krsnik, 6.c
- pravo na zaštitu od nasilja, pravo na smještaj, pravo na obrazovanje i pravo na prehranu.
I. Krsnik, 6.c
Najvažnija dječja prava:
1 .pravo na obrazovanje
2. pravo na igru
3.pravo na zdravstvenu brigu
4. pravo na slobodu
P. Valentin, 6. a
1 .pravo na obrazovanje
2. pravo na igru
3.pravo na zdravstvenu brigu
4. pravo na slobodu
P. Valentin, 6. a
"Kratki život Anne Frank"
Nakon što su učenici pogledali dokumentarni film o Anni Frank, zapisali su svoje dojmove.
O Anni i njezinoj obitelji saznajem da su bili Židovi. Kada su na vlast došli nacisti, Annin otac je odlučio preseliti obitelj u Nizozemsku jer tamo ima priliku osnovati tvrtku. Anna je rođena u Frankfurtu, u Njemačkoj. Morala je pobjeći s obitelji u Amsterdam jer je u Njemačkoj postalo sve teže živjeti zbog antisemita i različitih zakona i mjera protiv Židova, koji su sve više postajali nepoželjni u Njemačkoj. Njezino djetinjstvo je bilo jako teško. Annino i moje djetinjstvo se razlikuje po tome što su njoj bila uskraćena mnoga prava djeteta – pravo na školovanje, djetinjstvo, slobodu… Anninoj obitelji u skrivanju pomažu: Miep Gies, Bep Voskuijil, Victor Kugler i Jo Kleiman.
Dvije godine i trideset pet dana su se morali skrivati u tajnom skrovištu. Obitelj van Pelsen živjela je s njima, a kasnije im se pridružio i Fritz Pfeffer – obiteljski prijatelj. Anna krati svoje dane pišući dnevnik, čitajući knjige i prepisujući svoje zapise iz dnevnika na zasebne papire. Imala je prijateljice, ali su ih odveli u logor jer su bile Židovke. Nakon toga se posvetila pisanju svoga dnevnika kojeg je smatrala najboljim prijateljem i nazvala ga Kitty. Jednoga dana željela je postati spisateljica. Bila je jako hrabra jer je provela svoje djetinjstvo u potkrovlju, nije smjela ići nigdje i nije imala prijatelje nakon što su ih odveli u logor. Za to je potrebna hrabrost kako bi se nosila sa svim tragičnim situacijama koje su obilježile njezino djetinjstvo i život.
A. Duvnjak, 6.c
Dvije godine i trideset pet dana su se morali skrivati u tajnom skrovištu. Obitelj van Pelsen živjela je s njima, a kasnije im se pridružio i Fritz Pfeffer – obiteljski prijatelj. Anna krati svoje dane pišući dnevnik, čitajući knjige i prepisujući svoje zapise iz dnevnika na zasebne papire. Imala je prijateljice, ali su ih odveli u logor jer su bile Židovke. Nakon toga se posvetila pisanju svoga dnevnika kojeg je smatrala najboljim prijateljem i nazvala ga Kitty. Jednoga dana željela je postati spisateljica. Bila je jako hrabra jer je provela svoje djetinjstvo u potkrovlju, nije smjela ići nigdje i nije imala prijatelje nakon što su ih odveli u logor. Za to je potrebna hrabrost kako bi se nosila sa svim tragičnim situacijama koje su obilježile njezino djetinjstvo i život.
A. Duvnjak, 6.c
Saznajem da su Anna i njezina obitelj židovi. Živjela je s ocem, majkom i sestrom.
Rođena je 1929.godine u Frankfurtu.
Morala je pobjeći u Nizozemsku, pred nacistima, zato što je bila židovka.
Njezino djetinjstvo je bilo teško jer je živjela u strahu da će završiti u logoru smrti.
Annino djetinjstvo se razlikuje od mog, zato što je u Anninom djetinjstvu bilo rata, odrastala je u strahu i skrivajući se. Zadnjih godinu dana ima i sličnosti, moji prijatelji I ja “skrivamo se” od opasnog virusa, kretanja su nam ograničena, ne idemo u školu, ne treniramo, ne smijemo se družiti.
Anninoj obitelji pomažu očevi prijatelji: Miep Gies, Bep Voskuijl, Victor Kugler, Jo Kleiman. Donosili su im hranu i odjeću u potkrovlje, gdje su se skrivali.
Anni i svim židovima uskraćena su prava na život i slobodu.
L. Mikić, 6. c
Rođena je 1929.godine u Frankfurtu.
Morala je pobjeći u Nizozemsku, pred nacistima, zato što je bila židovka.
Njezino djetinjstvo je bilo teško jer je živjela u strahu da će završiti u logoru smrti.
Annino djetinjstvo se razlikuje od mog, zato što je u Anninom djetinjstvu bilo rata, odrastala je u strahu i skrivajući se. Zadnjih godinu dana ima i sličnosti, moji prijatelji I ja “skrivamo se” od opasnog virusa, kretanja su nam ograničena, ne idemo u školu, ne treniramo, ne smijemo se družiti.
Anninoj obitelji pomažu očevi prijatelji: Miep Gies, Bep Voskuijl, Victor Kugler, Jo Kleiman. Donosili su im hranu i odjeću u potkrovlje, gdje su se skrivali.
Anni i svim židovima uskraćena su prava na život i slobodu.
L. Mikić, 6. c
Anne je rođena u Frankfurtu na Majni 12. lipnja 1929., a većinu života provela je u Amsterdamu u koji je njena obitelj prebjegla nakon što su židovi postali nepoželjni u Njemačkoj dolaskom nacista. Njezino djetinjstvo bilo je tužno. Uskraćena su joj prava na slobodu, život, obrazovanje, igru... Anni i njezinim roditeljima su pomagali: Miep Gies, Bep Voskujil, Victor Kugler i Jo Kleiman.
Anne je u skrovištu bila oko 2 godine. Imala je prijatelja Petera s kojim je ponekad kratila vrijeme, no češće je bila uz svoj dnevnik. Anna je govorila kako joj je san postati spisateljica i novinarka. U skrovištu (kući) ih je bilo osmero. Anna je u sebi imala veliku nadu i nije se predavala.
L. Ljepotić, 6.a
Anne je u skrovištu bila oko 2 godine. Imala je prijatelja Petera s kojim je ponekad kratila vrijeme, no češće je bila uz svoj dnevnik. Anna je govorila kako joj je san postati spisateljica i novinarka. U skrovištu (kući) ih je bilo osmero. Anna je u sebi imala veliku nadu i nije se predavala.
L. Ljepotić, 6.a
O priznanju "Pravednik među narodima"
Pravednik među narodima je odlikovanje koje dodjeljuje Izrael kako bi odlikovao pripadnike drugih naroda koji su spašavali Židove od istrjebljenja tijekom holokausta riskirajući pri tome vlastite živote. Ovo odlikovanje je najviše izraelsko državno priznanje za nežidove, njime je odlikovano više od 23 tisuće osoba diljem svijeta. Ovim odlikovanjem su odlikovane 104 osobe iz Hrvatske. Na medalji koju dodjeljuje izraelska vlada i Memorijalni muzej Yad Vashem iz Jeruzalema napisano je: "Onaj tko spasi jednog čovjeka, spasio je čitav svijet".
