Hrvatska u drugoj polovici 19. stoljeća
i
Svijet u doba europske dominacije u 19. stoljeću
Ponavljanje
i
Svijet u doba europske dominacije u 19. stoljeću
Ponavljanje
Loading...
Dragi sedmaši i sedmašice, sat je ponavljanja. Ponoviti ćemo sve sadržaje koje smo obradili kroz Hrvatsku u drugoj polovici 19. stoljeća i Svijet na vrhuncu moći u 19. stoljeću.
Sretno!
Loading...
ZADATAK 1- OBVEZANU sljedećim pitanjima treba izdvojiti jedan točan odgovor.
Upiši u bilježnicu kao odgovor slovo ispred točnog odgovora.
Loading...
1. Na slici je prikazan:a) David Livingston
b) Ivan Mažuranić
c) Dragutin Lerman
d) Khuen Hedervary
Loading...
Loading...
Loading...
ZADATAK 2 - OBVEZANSpoji parove. Upiši broj i uz njega odgovarajuće slovo.
Dva su slova zdesna viška.
1. Henry Morton Stanley a) Karlovac
2. Dragutin Lerman b) Požega
3. Abraham Loncoln c) pronašao dr. Livingstona
4. braća Seljan d) etiopijski kralj Menelek II.
e) Canada
f) Australija
Loading...
ZADATAK 3 OBVEZANKARIKATURA 1
Koga karikatura predstavlja?
Što karikatura poručuje?
Loading...
KARIKATURA 2 Koga karikatura predstavlja? Što karikatura poručuje?
Loading...
Loading...
ZADATAK - OBVEZAN
Povjesničar Josip Horvat zapisao je o Eugenu Kvaterniku:„Njegov je život san na javi u kojem sanja o uskrsu stare slave hrvatske države. On vjeruje da je
odabranik koji će Hrvatsku učiniti slobodnom. Toj svojoj misiji spreman je žrtvovati sve: obiteljsku
sreću, egzistenciju, život.”
Odgovori:
1. Tko je autor teksta?
2. O kome tekst govori?
3. Što možeš zaključiti o osobi koja je opisana u tekstu?
Povjesničar Josip Horvat zapisao je o Eugenu Kvaterniku:„Njegov je život san na javi u kojem sanja o uskrsu stare slave hrvatske države. On vjeruje da je
odabranik koji će Hrvatsku učiniti slobodnom. Toj svojoj misiji spreman je žrtvovati sve: obiteljsku
sreću, egzistenciju, život.”
Odgovori:
1. Tko je autor teksta?
2. O kome tekst govori?
3. Što možeš zaključiti o osobi koja je opisana u tekstu?
ZADATAK - OBVEZAN
Pročitaj.
Bitka kod Antietama (1862.) najkrvavija je jednodnevna bitka u američkoj povijesti: poginulo je oko
23 000 vojnika. Najčešće je se prikazuje kao neodlučenu, ali se u nekim tumačenjima navodi da je to
bila pobjeda Unije jer se vojska Konfederacije nakon nje povukla prema jugu.
„Iako je s vojnog stajališta Bitka kod Antietama bila neodlučena, njezine su posljedice bile velike.
Velika Britanija i Francuska, koje su htjele priznati Konfederaciju, odgodile su svoju odluku te Jug
nikada nije dobio diplomatsko priznanje i gospodarsku potporu Europe koja mu je očajnički trebala.
Antietam je Lincolnu poslužio i kao povod da izda privremeni Proglas o emancipaciji (oslobođenju),
kojim se od 1. siječnja 1863. svi robovi u državama koje su se pobunile protiv Unije proglašavaju slobodnima.
S praktične je strane Proglas imao malen učinak, ali pokazao je da je jedan od ciljeva Unije
bilo i ukidanje ropstva.”
Odgovori na pitanja.
1. O čemu tekst govori?
2. Kako se ishod bitke kod Antitietama tumači?
3. Koje su bile posljedice te bitke?
4.Što je Lincoln objavio nakon te bitke?
5. Što je taj Proglas pokazao?
Pročitaj.
Bitka kod Antietama (1862.) najkrvavija je jednodnevna bitka u američkoj povijesti: poginulo je oko
23 000 vojnika. Najčešće je se prikazuje kao neodlučenu, ali se u nekim tumačenjima navodi da je to
bila pobjeda Unije jer se vojska Konfederacije nakon nje povukla prema jugu.
„Iako je s vojnog stajališta Bitka kod Antietama bila neodlučena, njezine su posljedice bile velike.
Velika Britanija i Francuska, koje su htjele priznati Konfederaciju, odgodile su svoju odluku te Jug
nikada nije dobio diplomatsko priznanje i gospodarsku potporu Europe koja mu je očajnički trebala.
Antietam je Lincolnu poslužio i kao povod da izda privremeni Proglas o emancipaciji (oslobođenju),
kojim se od 1. siječnja 1863. svi robovi u državama koje su se pobunile protiv Unije proglašavaju slobodnima.
S praktične je strane Proglas imao malen učinak, ali pokazao je da je jedan od ciljeva Unije
bilo i ukidanje ropstva.”
Odgovori na pitanja.
1. O čemu tekst govori?
2. Kako se ishod bitke kod Antitietama tumači?
3. Koje su bile posljedice te bitke?
4.Što je Lincoln objavio nakon te bitke?
5. Što je taj Proglas pokazao?
ZADATAK - OBVEZAN
Pročitaj.
Josip Horvat ukratko objašnjava uzroke neprihvaćanja politike novoga kursa u Banskoj Hrvatskoj.
„Ljude je hvatao strah pred politikom koja je protiv vladara i monarhije. (...) Riječka rezolucija, u trenutku kad je objavljena, nije bila nimalo popularna u Hrvatskoj. Malograđanin, navikao desetljećima da sluša psovke upućene Mađarima, zbunjen je, ništa ne razumije. Za politiku novoga kursa bila je jedino mlada napredna
generacija i omladina.”
Odgovori.
1. Što je uzrokovalo neprihvaćanje politike novoga kursa?
2. Zašto ju je stanovnicima Dalmacije bilo mnogo lakše prihvatiti?
Pročitaj.
Josip Horvat ukratko objašnjava uzroke neprihvaćanja politike novoga kursa u Banskoj Hrvatskoj.
„Ljude je hvatao strah pred politikom koja je protiv vladara i monarhije. (...) Riječka rezolucija, u trenutku kad je objavljena, nije bila nimalo popularna u Hrvatskoj. Malograđanin, navikao desetljećima da sluša psovke upućene Mađarima, zbunjen je, ništa ne razumije. Za politiku novoga kursa bila je jedino mlada napredna
generacija i omladina.”
Odgovori.
1. Što je uzrokovalo neprihvaćanje politike novoga kursa?
2. Zašto ju je stanovnicima Dalmacije bilo mnogo lakše prihvatiti?
Ante Trumbić
Frano Supilo
Frano Supilo
ZADATAK - OBVEZAN
Pročitaj.
O iseljavanju iz Hrvatske u prekomorske krajeve svjedoči dr. Ante Tresić Pavičić. On je i sam putovao prekooceanskim brodom u Ameriku i opisao svoje dojmove u knjizi Preko Atlantika do Pacifika:
„Zvonce zove na objed najprije putnike trećega, pa drugoga i prvoga razreda. Među putnicima trećega razreda čujem govoriti i hrvatski. Ima ih do desetak, a nema parobroda koji ne bi ponio preko oceana kojega Hrvata. Većinom su iz Gorskoga kotara, a ima ih iz Primorja te jedan iz Like. Ja ih pitam za razlog seobe. Suvišan upit! Nevolja! Nema odakle platiti poreza, djeca i starci kod kuće gladuju. Od nikuda prihoda, ni zarade."
Odgovori.
1. Tko je autor izvora?
2. O čemu izvor govori?
3. Zašto su Hrvati napuštali domovinu?
Pročitaj.
O iseljavanju iz Hrvatske u prekomorske krajeve svjedoči dr. Ante Tresić Pavičić. On je i sam putovao prekooceanskim brodom u Ameriku i opisao svoje dojmove u knjizi Preko Atlantika do Pacifika:
„Zvonce zove na objed najprije putnike trećega, pa drugoga i prvoga razreda. Među putnicima trećega razreda čujem govoriti i hrvatski. Ima ih do desetak, a nema parobroda koji ne bi ponio preko oceana kojega Hrvata. Većinom su iz Gorskoga kotara, a ima ih iz Primorja te jedan iz Like. Ja ih pitam za razlog seobe. Suvišan upit! Nevolja! Nema odakle platiti poreza, djeca i starci kod kuće gladuju. Od nikuda prihoda, ni zarade."
Odgovori.
1. Tko je autor izvora?
2. O čemu izvor govori?
3. Zašto su Hrvati napuštali domovinu?
ZADATAK - OBVEZAN
Pročitaj.
Iz Geronimova opisa djetinjstva doznajemo mnogo o svakidašnjem životu Apaša, o njihovim običajima, navikama, vjeri…
„Već kao djeca pomagali smo roditeljima u radu na polju. Zemlju smo obrađivali drvenim motikama.
(…) Polja nikad nismo ograđivali. Nakon žetve urod se skladištio u špiljama ili na sličnim skrovitim mjestima kako bi se sačuvao za zimske mjesece. (…) Nismo držali stoku, niti bilo kakve druge domaće životinje, osim pasa i ponija. Duhan nismo uzgajali, nego bismo ga pronašli u
divljini i potom stavljali sušiti.
Apaši nisu imali zatvore poput bijelih ljudi. Umjesto da svoje kriminalce pošaljemo u zatvor, mi bismo ih jednostavno izbacili iz plemena. (…) Međutim, život
odmetnika nije bio nimalo lak."
Odgovori.
1. Što misliš, je li život Apaša bio težak? Obrazloži odgovor.
Pročitaj.
Iz Geronimova opisa djetinjstva doznajemo mnogo o svakidašnjem životu Apaša, o njihovim običajima, navikama, vjeri…
„Već kao djeca pomagali smo roditeljima u radu na polju. Zemlju smo obrađivali drvenim motikama.
(…) Polja nikad nismo ograđivali. Nakon žetve urod se skladištio u špiljama ili na sličnim skrovitim mjestima kako bi se sačuvao za zimske mjesece. (…) Nismo držali stoku, niti bilo kakve druge domaće životinje, osim pasa i ponija. Duhan nismo uzgajali, nego bismo ga pronašli u
divljini i potom stavljali sušiti.
Apaši nisu imali zatvore poput bijelih ljudi. Umjesto da svoje kriminalce pošaljemo u zatvor, mi bismo ih jednostavno izbacili iz plemena. (…) Međutim, život
odmetnika nije bio nimalo lak."
Odgovori.
1. Što misliš, je li život Apaša bio težak? Obrazloži odgovor.
