Stoji grad - Vukovar

Franjevački samostan i Crkva sv. Filipa i Jakova

Izvor: http://filipjakov-vu.com/o-nama/samostan-i-crkva-sv-filipa-i-jakova/, pristupljeno 12. 11. 2021.

Paper stack border

<a href="https://www.telegram.hr/wp-content/uploads/2015/11/profimedia-0015114628.jpg">https://www.telegram.hr/wp-content/uploads/2015/11/profimedia-0015114628.jpg</a>, pristupljeno 12. 11. 2021.

Povijesna barokna jezgra grada Vukovara daje gradu prepoznatljivu vizuru. Središte Starog Vukovara prepoznatljivo je po kućama s baroknim lukovima građenim u tipičnom stilu baroka. Nekoć su to bile obrtničke radionice i trgovine koje su rječito govorile o ekonomskoj moći bogatijeg sloja vukovarskog građanstva. Istodobno s prepoznatljivom baroknom izgradnjom Starog Vukovara tijekom 18. st., razvija se i prostor Novog Vukovara. Tako zaokružena barokna cjelina do danas je ostala dominantan stilski sloj povijesnog Vukovara, s brojnim arhitektonskim spomenicima velike likovne i ambijentalne vrijednosti. Nakon velikog stradanja, barokna jezgra grada je obnovljena.

Izvor: http://turizamvukovar.hr/istrazite/kulturna-bastina/, pristupljeno 14. 11. 2021.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Dvorac_Eltz_u_Vukovaru, pristupljeno 12. 11. 2021.

VUKOVARSKI VODOTORANJ - SIMBOL STRADANJA I OTPORA GRADA, ALI I POBJEDE

Izvor: https://otvoreno.hr/top/zavrsila-je-obnova-vukovarskog-vodotornja-veceras-je-svecano-otvorenje/331729, pristupljeno 12. 11. 2021.

https://www.radionica-arhitekture.hr/dvorac-eltz, pristupljeno 12. 11. 2021.

Vlastelinski dvor obitelji Eltz u Vukovaru jedna je od najmonumentalnijih feudalnih arhitektonskih cjelina u Slavoniji. Objedinjuje zgradu dvora koja je služila kao rezidencija grofovske obitelji, četiri barokne kurije u kojima je bila smještena uprava velikoga feudalnog imanja, gospodarske zgrade, crkvu sv. Roka, te Oranžeriju, koja je danas galerija, i perivoj koji se pruža od dvora otvoren prema Dunavu. Konačni izgled dobiva početkom 20. stoljeća. Danas je u dvorcu smješten Gradski muzej Vukovar sa Zavičajnom zbirkom, Zbirkom Bauer i Zbirkom Muzej Vukovara u progonstvu koju čine donacije hrvatskih i europskih umjetnika. Kompleks dvorca Eltz gotovo je potpuno uništen u Domovinskom ratu te je obnovljen sredstvima&nbsp;Vlade Republike Hrvatske kroz projekt “Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol“.

Izvor: https://vukovarnadlanu.com/en/znamenitost/becarski-kriz/, pristupljeno 12. 11. 2021.

Knjiga priča samo o djeliću stradanja grada Vukovara i njegove kulturne baštine. Ali priča i o ljubavi i želji Vukovaraca da ga ponovo izgrade i time vrate svoj identitet, identitet grada i domovine Hrvatske. Ovu su knjigu stvarali Mladi geografi u znak zahvale i pijeteta prema svim žrtvama i stradanju grada Vukovara. Neka im je vječna hvala i slava. Voditeljica: Dubravka Vajdić Kolarić

Mladi geografi: Sara Višak, 8. a Ena Tarle, 8. b Luka Matica, 8. b Stela Granđa, 8. d Mirena Nevjestić, 5. c Diva Sabljo, 5. d

OŠ "ĐURO ESTER" KOPRIVNICA studeni 2021.

Izvor: https://www.mcdrvu.hr/portfolio_page/sredisnji-kriz-na-uscu-vuke-u-dunav/, pristupljeno 14. 12. 2021.

Izvor: https://vukovarnadlanu.com/znamenitost/stari-vodotoranj/, pristupljeno 14. 11. 2021.

Stari vodotoranj izgrađen je 1913. godine na mjestu nekadašnje tržnice. Inžinjeri J.Funtak i Karlovsky izveli su gradnju. Ispod njega nalazi se bušeni zdenac i podzemna vodosprema. Stradao je u Domovinskom ratu kao i cijeli grad. Danas obnovljen, stari vodotoranj zauzima mjesto na glavnom gradskom trgu ispred hotela Dunav i Gradske uprave.

Izvor: http://vucedol.hr/hr/, pristupljeno 12. 11. 2021.

Izvor: http://vucedol.hr/hr/, pristupljeno 11. 11. 2021.

Muzej vučedolske kulture osnovan je Uredbom Vlade Republike Hrvatske 2013. godine kao nacionalni muzej. Rezultat je to dugogodišnjeg nastojanja da se Vučedol zbog svojega značaja svrsta u prvi red arheoloških parkova i upiše u arheološku kartu ovoga dijela Europe. Muzej se nalazi podno platoa Vinograd Streim, dijela višeslojnog naselja koje je živjelo više ili manje intenzivno od neolitika do srednjega vijeka. Muzej je javna institucija kojoj je prikupljanje, zaštita, očuvanje i prezentacija arheološke baštine jedan od temelja očuvanja i razvitka kulturnog i nacionalnog identiteta Republike Hrvatske.

http://filipjakov-vu.com/o-nama/stovanje-ranjenog-isusa-iz-vukovara/, pristupljeno 12. 11. 2021.

Izvor: https://filipjakov-vu.com/, pristupljeno 12. 11. 2021.

Pečujski biskup Nesselrod dao je 1723. godine dopuštenje Franjevcima da se u Vukovaru može podići crkva i samostan. Tada započinje i izgradnja monumentalnog franjevačkog kompleksa, najstarije i najmarkantnije građevine baroknog Vukovara. Vrijedni su franjevci skupljali kroz stoljeća razno umjetničko blago i stvorili jednu od najvrjednijih starih knjižnica u Hrvatskoj. Umjetničke slike baroknih i novijih majstora resile su oltare, zidove crkve i samostanske prostorije. Tijekom Domovinskog rata crkva je potpuno devastirana i opljačkana, a franjevci prognani. Kompleks je danas obnovljen i registriran kao spomenik kulture A kategorije.

RODNA KUĆA NOBELOVCA LAVOSLAVA RUŽIČKE

Izvor:https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Rodna_ku%C4%87a_Lavoslava_Ru%C5%BEi%C4%8Dke_01.jpg, pristupljeno 12. 11. 2021.

Arheološki lokalitet Vučedol smješten je uz obalu Dunava, 5 kilometara nizvodno od Vukovara, i jedan je od najznačajnijih lokaliteta eneolitika. Posebnim ga čini što je dao naziv jednoj eneolitičkoj kulturi – Vučedolska kultura. Život na Vučedolu odvijao se na tri naseobinska platoa što su u luku okruživala Gradac koji je izgledom imao značenje akropole. To je bilo naselje zemljoradnika, stočara, lovaca i prerađivača bakra. Najpoznatija keramička posuda je Vučedolska golubica, kultna posuda u obliku ptice, bogato urešena, a pronađena je 1938. na lokalitetu Gradac. Vučedolskoj kulturi pripada i Vučedolski Orion koji se smatra najstarijim europskim kalendarom.

Siniša Glavašević: Priča o gradu Odustajem od svih traženja pravde, istine, odustajem od pokušaja da ideale podredim vlastitom životu, odustajem od svega što sam još jučer smatrao nužnim za nekakav dobar početak, ili dobar kraj. Vjerojatno bih odustao i od sebe sama, ali ne mogu. Jer, tko će ostati ako se svi odreknemo sebe i pobjegnemo u svoj strah? Kome ostaviti grad? Tko će mi ga čuvati dok mene ne bude, dok se budem tražio po smetlištima ljudskih duša, dok budem onako sam bez sebe glavinjao, ranjiv i umoran, u vrućici, dok moje oči budu rasle pred osobnim porazom? Tko će čuvati moj grad, moje prijatelje, tko će Vukovar iznijeti iz mraka? Nema leđa jačih od mojih i vaših, i zato, ako vam nije teško, ako je u vama ostalo još mladenačkog šaputanja, pridružite se. Netko je dirao moje parkove, klupe na kojima su još urezana vaša imena, sjenu u kojoj ste istodobno i dali, i primili prvi poljubac - netko je jednostavno sve ukrao jer, kako objasniti da ni Sjene nema? Nema izloga u kojem ste se divili vlastitim radostima, nema kina u kojem ste gledali najtužniji film, vaša je prošlost jednostavno razorena i sada nemate ništa. Morate iznova graditi. Prvo, svoju prošlost, tražiti svoje korijenje, zatim, svoju sadašnjost, a onda, ako vam ostane snage, uložite je u budućnost. I nemojte biti sami u budućnosti. A grad, za nj ne brinite, on je sve vrijeme bio u vama. Samo skriven. Da ga krvnik ne nađe. Grad - to ste vi.

http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-57-2005-12-06.pdf

ZGRADA DILIŽANSNE POŠTE Zgrada je izgrađena u drugoj polovici 18. st. Ističe se elegancijom duge kolonade stupova. U zgradi je bio Gradski muzej Vukovar. Nakon preseljenja zavičajnih zbirki u dvorac Eltz, do 1990. u zgradi su djelovale Zbirka Bauer i Galerija umjetnina. U Domovinskom ratu zgrada je pretrpjela velika oštećenja. Danas je obnovljena i ponovno nas očarava nekadašnjom ljepotom.

Izvor: https://www.vecernji.hr/vijesti/grad-vise-ne-postoji-ono-sto-je-od-njega-ostalo-to-je-hirosima-1342936, pristupljeno 12. 11. 2021.

Rodna kuća prvog hrvatskog nobelovaca Lavoslava Ružičke bila je potpuno uništena. Rodio se u obrtničkoj obitelji u Vukovaru 13. rujna 1887. godine, a Nobelovu nagradu za kemiju dobio je 1939. godine. Bio je i počasni građanin Vukovara. Obnovom, kući je nadograđena višenamjenska dvorana te je danas mjesto različitih javnih kulturnih, znanstvenih i edukacijskih sadržaja. U dvorištu je postavljena bista Lavoslava Ružičke. Njegov rad i djelo možemo upoznati putem holograma koji je ovdje postavljen. 

http://turizamvukovar.hr/istrazite/kulturna-bastina/, pristupljeno 12. 11. 2021.

Vukovarski&nbsp;vodotoranj&nbsp;izgrađen je&nbsp;1968.&nbsp;godine, kao zamjena za dotadašnji vodotoranj u središtu grada koji nije bio dovoljnog kapaciteta za sve veće potrebe grada koji se širio. Visok je 50 metara, a izgrađen je na ulazu u vukovarsko gradsko naselje&nbsp;Mitnicu.&nbsp;Na vrhu bio je restoran-vidikovac. Godine&nbsp;1991.&nbsp;vodotoranj su teško oštetile srpske snage. Bio je pogođen s više od 600 neprijateljskih projektila i postao je simbol stradanja i otpora. Tijekom opsade grada branitelji su uporno na vodotoranj dizali&nbsp;hrvatsku zastavu. Obnovljeni vodotoranj svečano je otvoren&nbsp;30. listopada 2020.&nbsp;godine. Objekt Vodotornja sadrži memorijalne stube, memorijalnu sobu i&nbsp;vidikovac. U prizemlju pokraj Vodotornja nalazi se&nbsp;amfiteatar&nbsp;sa 100 sjedećih mjesta,&nbsp;dječje igralište i kafić, a izvršeni su i hortikulturalni zahvati oko prostora Vodotornja. Dana&nbsp;10. ožujka 2021.&nbsp;godine Vodotoranj je službeno postao članom Međunarodnog saveza velikih tornjeva.

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Vukovarski_vodotoranj, pristupljeno 12. 11. 21.

Izvor: https://www.cosy.sbg.ac.at/~zzspri/travels/99_Vukovar/Vukovo99.html, pristupljeno 12. 11. 2021.

Najstarije i najveće vukovarsko ulično raspelo dalo je naziv cijelom dijelu Starog grada – Kod bećarskog križa. Raspelo je podignuto 1805. godine kao prvi kameni javni križ u gradu (stariji, iz 18.st., bili su drveni). Neobično ime po kojem se cijeli taj dio grada naziva „Kod bećarskog križa“, po tradiciji je vezan uz nekadašnju obližnju mušku šegrtsku školu. Navodno su se na tom mjestu, kod Kristovog raspela, okupljali učenici te škole, lokalni bećari pa otuda i potiče naziv Bećarski križ. Ovo najpoznatije kameno raspelo stradalo je tijekom Domovinskog rata, da bi ga potom okupacijske vlasti potpuno srušile. Bećarski križ prvi je puta obnovljen 2009.&nbsp;Bećarski križ važan je dio kulturne baštine, tradicije i radosti Vukovaraca jer je posebno vezan uz mladost starije populacije te je dio prepoznatljivog vukovarskog identiteta koji s ponosom čuvamo.

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.