Divna Šušić, Hrvatski u zrcalu struke

stRuka
Mrežna biblioteka DPHJ-a
Divna Šušić, prof.
HRVATSKI U ZRCALU STRUKE

URL: https://bit.ly/HUZS_stRuka

Nakladnik:
Društvo profesora hrvatskoga jezika
Za nakladnika:
Branimir Romac, predsjednik DPHJ-a

Glavna urednica:
Sanja Miloloža, prof.
Recenzija:
dr. sc. Tea-Tereza Vidović Schreiber

Fotografija:
Privatna arhiva D. Šušić
Likovno, grafičko i mrežno oblikovanje:
Sanja Miloloža

Lektura i korektura:
Sanja Bosak, prof.

ISBN – 978-953-8452-00-0

Zagreb, svibnja 2022.

Sadržaj

Sanja Miloloža, Divna stRuka . . . . . . . . . .

stRUKOM (o) književnicima

Antun Gustav Matoš. . . . . . . . . . . . . . . . . .

Josip Pupačić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Dragutin Tadijanović . . . . . . . . . . . . . . . . .

Šime Vučetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Vesna Parun. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Marela Marija Mimica . . . . . . . . . . . . . .

Kroatističke staze i puti

Razmišljanja
uz početak školske godine . . . . . . . . . . . . .

PROJEKT Razmijenimo knjigu . . . . . . . . . . .

Novinarsko stvaralaštvo . . . . . . . . . . . . . .

Školski list – zrcalo identiteta škole . . . .

Hrvatski jezik u Europskoj uniji . . . . . . . .

Reforma je u nama . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Samovrjednovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Radionica za roditelje. . . . . . . . . . . . . . . . .

Na kraju, a može i na početku

dr. sc. Tea-Tereza Vidović Schreiber,
Onaj tko hoće učiti, svugdje nađe školu .

Bilješka o autorici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

06

10

14

31

35

38

40

46

51

56

58

66

68

74

78

86

88

Divna stRuka

Kad sam pročitala tekstove kolegice Divne Šušić, prof., učiteljice izvrsne savjetnice, koje je prikupljala kao dokaze svojega rada u kroatističkoj i prosvjetnoj struci, znala sam da bi Društvo profesora hrvatskoga jezika trebalo omogućiti predstavljanje onim kolegicama i kolegama koji nemaju književnostvaralačkih ambicija, ali se ističu u struci svojim analitičkim pristupom, teorijskim promišljanjima i kreativnim radom u razredu te na različitim stručnim vijećima ili povjerenstvima kojima se potiče napredak struke. Upravo stoga pokrećemo novu mrežnu ediciju pod naslovom stRuka u kojoj ćemo predstavljati učitelje i profesore izvrsne savjetnike, savjetnike i mentore kako bismo širili kvalitetne stručne uvide u struku i razrednu praksu, a također i poticali kolege koji još nisu napredovali u struci – da napreduju.

Kolegica Divna Šušić jedna je od još uvijek relativno malobrojnih učiteljica izvrsnih savjetnica hrvatskoga jezika (čini se da ih je više u srednjim školama nego u osnovnima), što zbog ritma napredovanja i novih uvjeta propisanima dorađenim i izmijenjenim Pravilnikom o napredovanju, i to

Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima NN 68/2019

Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima NN 60/2020

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima NN 32/2021,

što zbog činjenice da se u području hrvatskoga jezika, za razliku od nekih drugih prosvjetnih struka, iz nekog razloga teže napreduje, a ne bi trebalo tako biti.

Stoga, na radost i poticaj dajemo vam na proučavanje stručne tekstove kolegice Divne Šušić, prof., učiteljice izvrsne savjetnice, objedinjene u e-knjizi Hrvatski u zrcalu struke koje objavljujemo na 51. obljetnicu smrti Josipa Pupačića, velikoga književnika i velikoga stručnjaka. Tako mrežnoj ediciji DPHJ vam predstavlja: Profesori pišu kojom predstavljamo književnoumjetnički rad kolegica i kolega profesora hrvatskoga jezika, članova Društva, supostavljamo ediciju stRuka kojom ćemo promicati napredovanje učitelja i nastavnika profesora hrvatskoga jezika ističući njihov analitički, teorijski i praktični rad, s učenicima ili samostalan istraživački, ali uvijek utemeljen na propisanome Predmetnom kurikulu za Hrvatski jezik što donosi slobodoumna samorefleksivnoga prosvjetara koji svojim učenicima želi uvijek najbolje, bez obzira na to koliko ga takav pristup koštao energije, truda i vremena.

Što u čast našoj kolegici čije ime prepoznajemo u svojoj struci, što zbog svoje snažne želje za poticanjem napredovanja u struci što više kolegica i kolega, mogu na kraju zaključiti tek ovo: koliko god zahtjevna (u odnosu na druge školske predmete) naša struka bila, ona je upravo DIVNA. Promičimo ju odvažno, puni nacionalnoga ponosa i stvaralačkoga zanosa, prožeti ljubavlju prema svojoj domovini Republici Hrvatskoj i naraštajima djece koji dolaze u hrvatske škole, i to potpuno zaljubljeni u svoj divni hrvatski jezik u svekolikome mu bogatstvu različitosti.

Urednica izdanja:
Sanja Miloloža, prof., učiteljica savjetnica

ANTUN GUSTAV MATOŠ

KRONOLOGIJA JEDNOGA NESPORAZUMA

Kako su stihovi profesora i književnika Ivice Šušića iz Splita posvećeni Antunu Gustavu Matošu nepromišljenim i površnim potezom nekoga pojedinca proglašeni Matoševim

Neobičan sklop okolnosti doveo je do zabune vezane uz autorstvo jedne pjesme.
Naime, u knjizi pjesama Versi hrvatski, profesora Prve splitske gimnazije Ivice Šušića, tiskana je i pjesma Kip domovine posvećena A. G. Matošu. Budući je koncepcija knjige takva da je svaka pjesma posvećena određenomu književniku – sve pjesme motivima, ritmom, formom ili porukom podsjećaju na pjesme književnika kojemu su posvećene. U predgovoru zbirke njezin autor navodi kako „ …u pjesmi posvećenoj Marku Maruliću nalazimo dvostruko rimovani dvanaesterac, Džori Držiću akrostih, Ivanu Gunduliću osmerac, A. K. Miošiću epski deseterac, A. G. Matošu sonet, A. B. Šimiću slobodni stih grafički oblikovan… Pjesme pjevaju o mojim preokupacijama, onima kojima se na osobit način vežem za svoje pjesničke uzore. Oni progovaraju kroz mene, a ja kroz njih“, pojašnjava Ivica Šušić. Zato se i dogodilo da je navedena pjesma zabunom počela biti prenošena kao Matoševa. Najprije je tiskana u nekim knjigama, potom izvođena na javnim skupovima i promocijama. Zadnjih dana, potaknuta aktualnim događanjima u Haagu, prenosi se društvenim mrežama u tisućama objava. I sve pod Matoševim imenom. Zanimljivo je i to da je tiskana u nekakvoj skraćenoj verziji (nedostaje cijela završna kitica), čime pjesma gubi svoju osnovnu poveznicu s Matoševom poezijom, sonetnu formu. Razumijem da čitatelj koji nije dovoljno predano iščitavao Matoša može pogriješiti. Manje mi je prihvatljivo da se to događa novinarima nekih vodećih hrvatskih dnevnih novina. Sasvim je neprihvatljivo da neprovjerene podatke prenose čak i institucije i portali kojima je osnovna djelatnost čistoća hrvatskoga jezika.

MATOŠEV ODJEK U SUVREMENOME STIHU