Znalci radoznalci 8 NEZAVISNOSLOŽENA SINTAKSA

Znalci radoznalci 8

Petra Popović
Sanja Bosak
Sanja Miloloža
ZNALCI RADOZNALCI 8
Nezavisnosložena sintaksa

URL: https://bit.ly/2PP_SBSM
Vlastita naklada

Glavna urednica:
Sanja Miloloža
Recenzentica:
dr. sc. Tanja Kuštović, prof.

Ilustracije na naslovnici i u knjižnome bloku:
Ana Maria Maravić
Ilustracija na stražnjoj korici (Klara s ptičicama):
Iva Miloloža (ideja i razvoj likova)
Fotografije: Book Creator
Lektura: Sanja Bosak, prof.
Korektura, prijelom i mrežna prilagodba:
Sanja Miloloža, prof.

Josipova jezična galerija, Zagreb, 28. veljače 2022.

ISBN –978-953-49859-2-2

Sadržaj

Uvodno . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Nezavisnosložena sintaksa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Nevezničke nezavisnosložene rečenice

Rečenični niz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Vezničke nezavisnosložene rečenice

Sastavna rečenica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Rastavna rečenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Suprotna rečenica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Isključna rečenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Zaključna rečenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Dodatak

Neoglagoljene rečenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Što kad veznik nije taj veznik ili nije uopće veznik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Rješenja raščlambe priloženih primjera. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Bilješke o autoricama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

04

05

06

08

16

18

28

36

44

52

60

60

61

62

92

Uvodno

Knjižicu Znalci radoznalci 8, Nezavisnosložena sintaksa objavljujemo na Josipovoj jezičnoj galeriji u timu koji čine jedna izvrsna učenica 2. razreda XV. gimnazije koja je sva tri puta koliko je bila na natjecanjima iz hrvatskoga jezika završila na državnoj razini, a u 8. razredu osvojila je 2. mjesto i nagradu Baltazar. Petra Popović zaslužna je za produkciju nezavisnosloženih rečenica koje su vam priložene za vježbu. Ostali tekst pisale su profesorice Sanja Bosak, prof., učiteljica savjetnica iz OŠ Malešnica, i Sanja Miloloža, prof., učiteljica savjetnica iz OŠ Jure Kaštelana u Zagrebu.
Knjižicu Znalci radoznalci 8, Nezavisnosložena sintaksa darujemo svima zainteresiranima za nezavisnosloženu sintaksu i pripreme za natjecanja iz hrvatskoga jezika, tj. njezinu sadržaju možete pristupiti besplatno na stranicama Josipove jezične galerije. Ovaj otvoreni sadržaj još je jedan znak potpore jedne izvrsne učenice i dviju savjetnica (koje tek trebaju postati izvrsne) svima koji se žele dodatno baviti hrvatskim jezikom.

Knjižica čini cjelinu s prethodno objavljenom zbirkom Znalci radoznalci 8, Zavisnosložena sintaksa čime zaokružujemo spoznaje o složenoj sintaksi u 8. razredu osnovne škole. Zagreb, 28. veljače 2022.

Nezavisnosložena recenica

Nezavisnosložena rečenica posebna je vrsta složene rečenice u kojoj se najmanje dvije ishodišne jednostavne samostalne rečenice nižu ili povezuju u složenu rečenicu. Uočavamo da među surečenicama nezavisnosložene rečenice bilo koje vrste (a ima ih ukupno šest: jedna neveznička i pet vezničkih) vlada odnos ravnopravnosti, tj. nema glavne i zavisne surečenice. Veznik se nalazi između samostalnih surečenica. I dok se uvrštavanje kod zavisnosloženih rečenica događa s obzirom na gramatičke kategorije glavne surečenice (P, S, O, PO i AT), za nezavisnosložene rečenice važna je značenjska veza (semantika).
Dva su načina sklapanja nezavisnosloženih rečenica: nizanje i povezivanje.

Nezavisnosložene rečenice nastaju od dviju ili više jednostavnih rečenica s obzirom na značenje, a ne na službu riječi u rečenici. Čim govorimo o značenju, tj. semantici, na sklisku smo terenu jer je tumačenje značenja uvijek teže od utvrđivanja gramatičkih kategorija koje se relativno lako prepoznaju.

Nezavisnosložene rečenice prepoznajemo po veznicima. Naime, veznici kojima se nezavisne jednostavne rečenice povezuju nezavisnim veznikom u vezničke složene strukture rezultat su značenjskoga odnosa među surečenicama i ako imamo poteškoća s utvrđivanjem značenja, ne bismo trebali imati poteškoća s prepoznavanjem veznika. Ukupno ih je 20, od čega pet sastavnih, jedan rastavni, pet suprotnih, šest isključnih i tri zaključna. Jednostavno ih naučite napamet.

Zarez u nezavisnosloženim rečenicama
Uporaba nezavisnosložene sintakse ima pravopisne zadanosti. U nevezničkim rečenicama zarezima se odjeljuju međusobno nezavisne surečenice i uporaba zareza stoga je očita. U vezničkim, međutim, rečenicama uporaba zareza ovisi o prirodi odnosa među surečenicama: ako je u pitanju suprotnost, isključivanje ili zaključivanje, zarez se piše. U sastavnim i rastavnim rečenicama zarez se ne piše.

Pogreške pri uporabi nezavisnosloženih rečenica
Pri uporabi nezavisnosloženih rečenica najčešće se griješi zbog pisanja zareza u rastavnim rečenicama i rečenicama koje pogrešno interpretiramo kao suprotne (primjerice, kad se u rečenicama upotrijebi riječ nego uz komparativ ili veznik a koji nema suprotno nego sastavno značenje), odnosno zbog nepisanja zareza u pravim suprotnim rečenicama, isključnim i zaključnim rečenicama. Također, ako među sastavnim surečenicama vlada odnos uzroka i posljedice, ispred veznika pa i te zarez treba pisati. U novije je vrijeme vrlo česta pogreška uporaba veznika te umjesto veznika i. Te se rabi isključivo ako postoji uzročno-posljedični odnos ili ako je u pitanju svojevrsna poslijevremenost, no u sastavnom odnosu istodobnih radnja nije ga dobro rabiti.

Znamo da složena rečenica treba imati najmanje dva predikata.

Također znamo da su nezavisnosložene rečenice one u kojima su surečenice ravnopravne, tj. lako ih je „vratiti“ u pojedinačne samostalne jednostavne rečenice.

Rečenični je niz vrsta nezavisnosložene rečenice u kojoj su surečenice postavljene jedna do druge u složenu cjelinu, a odijeljene zarezima.
Takav se način sklapanja složenih rečenica pomoću zareza naziva nizanje.

a) rečenični niz sklopljen zarezima

Josip gleda zvijezde, Ivana pjeva omiljenu pjesmu,

Maks se nestrpljivo vrti po sobi.

U toj su rečenici tri predikata, stoga su i tri ravnopravne/samostalne surečenice odijeljene zarezima.

Ako ih izdvojimo iz složene rečenice, dobivamo tri jednostavne rečenice.

Josip gleda zvijezde.

Ivana pjeva omiljenu pjesmu.

Maks se nestrpljivo vrti po sobi.