Neke ličnosti iz prošlosti i sadašnjosti grada Zagreba

OSOBE VAŽNE ZA GRAD ZAGREB

HERMAN BOLLE Hermann Bollé je&nbsp;u povijesti zapisan kao najveći zagrebački arhitekt i obnovitelj. Njegovim djelovanjem Zagreb je dobio prepoznatljiv izgled, te neke od najljepših djela arhitekture s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Rođen je 1845. godine u Kölnu, studirao je u Beču, a po dolasku u Zagreb, svojim je radom na arhitekturi prostora javne namjene preobrazio dotad provincijski grad u punokrvno europsko središte. Ubraja se u skupinu najvažnijih i najpoznatijih hrvatskih arhitekata. Odmah po dolasku u Zagreb 1879. godine započinje zasigurno i svoje najveće arhitektonsko djelo, Mirogojske arkade koje sa svojih 20 kupola čine pravi muzej na otvorenom. Mirogoj je zapravo njegovo nedovršeno djelo, jer je njegova zamisao bila sagraditi Arkade oko cijelog groblja. Ključan zajednički projekt Schmidta i Bolléa u Hrvatskoj, restauracija zagrebačke katedrale, nagnat će ga 1879. na konačno preseljenje u Hrvatsku. Živeći i radeći pet desetljeća u Zagrebu Bollé je ostavio neizbrisiv trag u povijesti hrvatske arhitekture, umjetničkog obrta, u obrazovanju mladih arhitekata i obrtnika te izgradnji grada Zagreba. S realiziranih oko 150 projekata ubraja se i u najproduktivnije hrvatske arhitekte.

Političar, pisac i legendarni zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac rođen je 22. kolovoza 1917. godine u Karlovcu. Gimnaziju je pohađao u Karlovcu, a zatim radi kao privatni namještenik te intenzivno djeluje u sindikalnim savezima. Za gradonačelnika Zagreba izabran je 1952. godine. Za vrijeme svog mandata, Holjevac je proveo niz urbanističkih zahvata – izgradnja Novog Zagreba, gradnja Zagrebačkog velesajma te inicirao općeniti gospodarski razvoj grada, a u razdoblju njegove vladavine “Zagreb je prešao Savu“. Većeslav Holjevac umro je u Zagrebu 1970. godine. Toni Gavranić

Andrija Maurović, bio je hrvatski slikar, ilustrator i crtač stripova, često zvan ocem hrvatskog stripa. Rođen je 1901.g. u Kotoru, a umro je u Zagrebu 1981.godine. Objavio je više od 80 stripova. Najpoznatiji je po liku Starog Mačka. Izrađivao je stripove po književnim djelima naših i stranih pisaca.

(pjesnik, novelist, feljtonist, esejist, putopisac; 1873.-1914.) Rođen je u Srijemu u Tovarniku, u petak trinaestoga.&nbsp;Po porodu babica je rekla Matoševoj majci: "Ovaj vaš mali bit će veliki čovjek, njegovo ime će se mnogo spominjati, ali - mnogo će i trpjeti".&nbsp; Za sebe je znao reći da je Bunjevac porijeklom, Srijemac rodom, a Zagrebčanin odgojem.

Djed s očeve strane, Grgur Matoš, bio je iz&nbsp;Kaćmara, kao i obitelj Matoš, a podrijetlom su iz Hercegovine. Završio je učiteljsku školu u Đakovu. Bio je učitelj i orguljaš. Imao je dva sina, Feliksa i Antuna. Frank Šprljan

Ugledni Pavao Hatz ( Zagreb, 15. veljače 1822. – 28. svibnja 1873. ), istaknuti gospodarstvenik, političar, posjednik i jedan od osnivača vatrogasnog društva u Zagrebu, gradonačelnik grada Zagreba od 1872. do 1873. god. Završio je klasičnu gimnaziju u zagrebu 1826.godine. Bavio se trgovinom I bio jedan od najbogatijih Zagrepčana u tom vremenu. Za njegova mandata dovršeno je uređenje Zrinjevca, osnovano Zagrebačko vatrogasno društvo, otvorene Hrvatska eskomptna banka i&nbsp;Zagrebačka pivovara. Petar Gabriša

Park Zvonimira Milčeca nalazi se na zagrebačkoj Trešnjevci.

Kraljevi ulice - Kao san - Dora 2006

Kraljevi ulice&nbsp;glazbena je skupina nastala 1987.&nbsp;u&nbsp;Zagrebu&nbsp;za vrijeme Univerzijade. Njezini su članovi Miran Hadži-Veljković Hadži, Zlatko Petrović – Pajo, Zoran Lovrić i Oliver Belošević. Većinom sviraju po zagrebačkim ulicama i trgovima, a najčešće su na Trgu bana Jelačića i na Splavnici ispod Dolca. Osim Zagreba, pjevali su i svirali u većini velikih europskih gradova. Uglavnom izvode starogradske pjesme i šlagere. Godine 2008. s pjesmom Romansa nastupali su u finalu Eurosonga u Irskoj. Poznati su i kao osnivači i organizatori mnogobrojnih festivala u Zagrebu od kojih su najpoznatiji Cest is d'Best,Ljeto na Štrosu i Ljetno kino Gradec. Anton Bela Hajoš

Pjesma za novcic - Kraljevi Ulice

Romanca - Kraljevi Ulice & 75 Cent. Official video

Akademik Ivan Kožarić (1921. - 2020.g.) završio je Akademiju likovne umjetnosti u Zagrebu 1947.g. Samostalno izlaže od 1955. godine. Nekoliko mjeseci boravi u Parizu kao stipendist Fonda Moša Pijade. Iako ima mogućnosti ostati u Parizu, Kožarić se vraća u Zagreb gdje nastavlja karijeru. Član&nbsp;je Gorgone,&nbsp;grupe koja okuplja najznačajnija imena suvremene hrvatske umjetnosti. Djela mu se nalaze u brojnim privatnim zbirkama, kao i u muzejima u zemlji i svijetu. Više njegovih skulptura trajno je postavljeno u vanjskim prostorima. Dobitnik je brojnih nagrada za svoj rad. Nagradu ‘Vladimir Nazor’ za životno djelo,&nbsp;dobio je 1997. godine. Iste godine postao je i redovni član Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti. Dosad je izlagao na šezdesetak samostalnih i oko dvije stotine skupnih izložbi, u zemlji i inozemstvu.

August Šenoa je bio hrvatski novinar i književnik. Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, te istinski tvorac moderne hrvatske književnosti . Autor je opsežnog korpusa romana, te je napisao prvi moderni hrvatski roman, Zlatarevo zlato. Zbog njegove veličine i udjela kojeg je imao hrvatskoj književnosti, razdoblje u kojem je aktivno djelovao ( između 1865. i 1881. godine) naziva se Šenoino doba. Vigo Lazić

MILKA TRNINA Milka Trnina bila je hrvatska operna umjetnica. Rođena je u Vezišću 1863, a preminula 1941. 1879. godine Milka odlazi na bečki konzervatorij kod glazbenoga pedagoga Josepha Gänsbachera, a svoj prvi nastup ostvaruje na pozornici Zagrebačke opere. Zagrebačku pozornicu zamjenjuje onima u Leipzigu (1883. godine), Grazu i Bremenu(1890. godine), a postaje i članicom državne opere u Münchenu. Godine 1923. postaje članica Muzičke akademije i voditeljica odjela za solo pjevanje. Po Milki Trnini nazvan je jedan slap na Plitvičkim jezerima, kao i nagrada Hrvatskog udruženja glazbenih umjetnika. Lara Imbrija

Nakon ujedinjenja Gradeca, Kaptola, Nove vesi, Vlaške ulice i pripadajuća im sela u jedinstven, slobodni kraljevski grad 7.rujna 1850. godine, Zagreb počinje živjeti kao jedinstvena cjelina. Time se ukidaju stare feudalne „pravice“, propisane još u Zlatnoj buli Bele IV te se uvodi demokratski ustroj upravljanja.&nbsp;&nbsp;Prvi izbori za moderno Gradsko poglavarstvo održani su od 12. do 19. svibnja 1851. godine. Novim izborima važnost daje i sam ban Josip Jelačić pozivajući građane da izaberu ljude koji vole svoju domovinu, praktične te kojima djela ne zaostaju za riječima. Prvim zagrebačkim gradonačelnikom te godine izabran je Janko Kamauf, posljednji gradski sudac Gradeca. Zagreb je tada imao 16.036 stanovnika.

ZVONIMIR MILČEC Zvonimir Milčec hrvatski književnik i novinar rođen u Zagrebu 03.09.1938. gdje je i umro 17.04.2014. Najpoznatiji po svojim djelima posvećenim gradu Zagrebu, te kao pisac za djecu. Nagrađen je novinarskom nagradom za životno djelo Otokar Keršovani 2009., dobio književne nagrade: Grigor Vitez 1976. i Mlado pokoljenje 1977., te Nagradu grada Zagreba 1994.. Značajnija djela su mu roman U Zagrebu prije podne i Čovjek od novina, dječji romani Zvižduk s Bukovca, Posljednji zvižduk, Priča o novinama i Tajna krvavog nosa. Cjelokupni književni i novinarski rad Zvonimira Milčeca vezan je uz rodni Zagreb i apsolutni je rekorder u objavljenim podliscima i kolumnama o Zagrebu. Klara Šorša

Spomenik Mariji Jurić Zagorki, rad Stjepana Gračana, nalazi se u Tkalčićevoj ulici.

Miroslav Krleža Miroslav Krleža bio je hrvatski književnik i enciklopedist. Rođen je i živio je u Zagrebu gdje mu je postavljen i spomenik. Pisao je drame, romane, pjesme, eseje i dr. 1961. god. bio je jedan od pokretača časopisa HAZU (Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti). Godine 1967. potpisao je Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.Smatra se najvećim hrvatskim piscem 20. stoljeća. Njegova najpoznatija djela su zbirka pjesama Balade Petrice Kerempuha, drama Gospoda Glembajevi i roman Povratak Filipa Latinovića. Franjo Galinec

Krležin spomenik, rad Marije Ujević Galetović, nalazi se Dubravkinom putu.

MILAN LENUCI

Milan Lenuci, iako se rodio u Karlovcu 30. srpnja 1849., opću je gimnaziju završio u Zagrebu 1868., dok je Visoku tehničku školu završio u Grazu 1873. gdje je i diplomirao. Na prijelazu 19. u 20. stoljeće zagrebački se Donji grad brzo širio, zbog čega je nužnim postao plan urbanizacije. U tu svrhu korisnom se&nbsp;pokazala gradnja sustava zelenih površina i trgova na potkovastom području od Zrinjevca do trga na kojem je sagrađena nova zgrada Hrvatskog narodnog kazališta. Ključnu ulogu u idejnoj razradi tog sustava imao je Milan Lenuci. Lenucijeva potkova je slijed od sedam trgova i Botaničkog vrta koji iz ptičje perspektive zbog svog oblika podsjeća na potkovu. Kasnije se proširio i naziv Zelena potkova. Osim tim dijelom Donjeg grada, bavio se i širim urbanističkim planovima Zagreba. Tako je izrađivao projekte za uređenje Kaptola, Dolca i Trga bana Jelačića, a također i za istočni dio grada do parka Maksimir, kao i za zapadna predgrađa. Izradio je i idejno rješenje za premještanje željezničke pruge iz gradskog središta. Premda velik dio njegovih projekata i zamisli nije ostvaren, Lenuci je postavio temelje urbanoga razvoja Zagreba u 20. stoljeću. Lucija Lovrić

Maksimilijan Vrhovac (1752.g. –1827.g.), bio je zagrebački biskup. Zaređen je za svećenika na Badnjak 1775.godine. Bio je profesor i u zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji od 1776. do 1787. godine. U povijesti zagrebačke biskupije zabilježen je kao najmlađi ordinarij jer je ustoličen u dobi od 35 godina, s najdužim "mandatom" od 40 godina. Potvrđen je i zaređen za biskupa 1788. godine. Jedan je od idejnih začetnika hrvatskog narodnog preporoda, 1794. godine u Zagrebu osniva tiskaru, koja uglavnom tiska naslove na hrvatskom jeziku. Bio je mecena mnogim umjetnicima, uvijek uz naglasak da se promovira "ilirska" kultura. Vrhovčeva prosvjetiteljska usmjerenost najjače je izražena u njegovu neumornom zalaganju na prikupljanju nacionalnog duhovnog blaga i širenju knjige u hrvatskom narodu. On sam nabavlja sve što bi moglo pridonijeti duhovnom probitku naroda i razvoju znanosti u Hrvata. 1808. predlaže Hrvatskom saboru da se njegova knjižnica otvori javnosti. Kao takav jedan je od osnivača današnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice. 1827. godine osniva Društvo skladnoglasja za Hrvatsku, koje od 1925. djeluje pod imenom Hrvatski glazbeni zavod. Sarkofag Maksimilijana Vrhovca nalazi se u zagrebačkoj katedrali. Ivan Lončar

LJERKA ŠRAM Hrvatska glumica legendarne ljepote. Bila je članica Hrvatskog narodnog kazališta i jedna od omiljenih zagrebačkih glumica. Igrala je ulogu naivke, a potom je briljirala u dramama i komedijama. Uz nju se veže i jedna zagrebačka urbana legenda: velika i neuzvraćena ljubav uglednog zagrebačkog liječnika i utjecajnog novinara Milivoja Dežmana. Umrla je 1913 godine. Nazivali su je i ''Damom s kamelijama''. Kosta Damjanić

Diplomirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, istaknuo se kao koncertant i komorni glazbenik, sudjelovao u više orkestara. Poslije odlaska A. Janigra iz Zagreba, umjetnički je voditelj Zagrebačkih solista, dirigent Komornoga studija Zagrebačke filharmonije, profesor na Muzičkoj akademiji. Sa Zagrebačkim solistima i sam koncertirao gotovo na svim kontinentima. Snimio više reprezentativnih violinskih skladbi. Dobitnik nekoliko javnih priznanja i nagrada (“Vladimir Nazor” za životno djelo). &nbsp;Godinama je Tonko Ninić vodio i Komorni studio Zagrebačke filharmonije, na mnogim koncertima u domovini i u inozemstvu, iskazujući se i kao dirigent.

Milka Trnina

Zlatko Grgić, hrvatski autor crtanih filmova i karikatura, rođen je u Zagrebu 1931.godine. Apsolvirao je pravo i studirao na Višoj novinarskoj školi. Crtanim filmom bavio se od 1951., i to najprije kao crtač i animator, a samostalno je režirao od 1964. Ostvario je više filmova u korežiji te nekoliko epizoda serije o profesoru Baltazaru. Umro je u Torontu 1988.godine.

Krava na Mjesecu i Mrav dobra srca- crtani filmovi za djecu

Zlatko Grgić i Zagrebačka škola crtanog filma

Maestro Koko

Milivoj Dežman Milivoj Dežman bio je istaknuti hrvatski liječnik i književnik. Rođen je u Zagrebu 1873. godine. Medicinu je studirao u Beču i Pragu. Osnovao je lječilište za plućne bolesti. Pisao je kratke priče, drame i kritike. Bio je osnivač i suradnik mnogih važnih časopisa kao što su: Mladost, Hrvatski salon, Život, Jutarnji list i Svijet. Arsen Cupec Šulc

Stjepan Jimmy Stanić Hrvatski je glazbenik, rođen je u 1929.godine. Svira gitaru i kontrabas, ali najpoznatiji je kao pjevač.&nbsp;Debitantsku ploču Cowboy Jimmy snimio je slučajno, kao član Vokalnog ansambla Nikice Kalogjere koji ga je pozvao, našalivši se: "Đimi, imamo za tebe pjesmu po mjeri - Cowboy Jimmy!"&nbsp;&nbsp;I u devedesetima, ovaj zagrebački pjevač, legenda domaće glazbene scene, neumorno nastupa sa suprugom Barbarom te tvrdi da će se povući sa scene tek kad se 'skljoka' na pozornici.

Stjepan Jimmy Stanić & Orkestar Josipa Cvitanovića - Mama Inez (Official 4K video)

Jimmy Stanić - Prolazi sve (Official Lyric Video)

RELJA BAŠIĆ Relja Bašićje rođen u Zagrebu 14. veljače 1930. godine. Njegova majka Elly Bašić, bila je poznata hrvatska glazbena pedagoginja i pijanistica. Relja Bašić je po majci židovskog&nbsp;podrijetla, a dobio je prezime Bašić po svome očuhu Mladenu Bašiću, hrvatskom dirigentu. Bio je hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac, te redatelj. U svojoj bogatoj umjetničkoj karijeri odigrao je više od 3700 kazališnih predstava i glumio u 56 domaćih filmova. 1955.godine, pri kraju studija, redatelj Bojan Stupica ga uključuje u dramski ansambl HNK u Zagrebu, gdje ostaje u stalnom angažmanu do 1967. godine. Godine 1968. prelazi u samostalne umjetnike te kao glumac i redatelj djeluje u Teatru ITD, Kazalištu Komedija, Zagrebačkom kazalištu mladih i na Dubrovačkim ljetnim igrama. Godine 1974. s grupom istaknutih glumaca osnovao je prvo hrvatsko putujuće privatno kazalište Teatar u gostima, u kojem kao umjetnički direktor, glumac i redatelj ostaje sve do njegovog prestanka djelovanja 2004. godine. Dobio je mnoge kazališne nagrade i priznanja, a Zagrepčanima je najpoznatiji po svojoj ulozi gospodina Fulira u kultnom filmu “Tko pjeva zlo ne misli” iz 1970. Tom ulogom postaje ikona hrvatske kulture. Umro je u Zagrebu, 7.travnja 2017. godine. Matej Mačković

Ljudevit Gaj Ljudevit Gaj je hrvatski političar i jezikoslovac. Bio je vođa Ilirskog pokreta. Napisao hrvatski pravopis "Gajicu". Skulpturu je darovao makedonski kipar Toma Serafimovski, a nalazi se na uglu Gajeve i Bogovićeve ulice kao reljef na fasadi obližnjeg restorana. Marija Lipovac

Bollé se smatra graditeljem i obnoviteljem Zagreba. Neke od najpoznatijih građevina koje je napravio ili restaurirao su crkva sv. Marka, pročelje crkve sv. Katarine, HAZU, Evangelička crkvena općina Zagreb, crkva u Remetama, zgrada Muzeja za umjetnost i obrt i Obrtne škole, palača Pongratz na Jelačićevu trgu (srušena između dva rata), grkokatolička crkva sv. Ćirila i Metoda, kompleks groblja Mirogoj (arkade, mrtvačnica, kapela Krista Kralja, kapela na pravoslavnom dijelu groblja i brojni spomenici), fontana na Zrinjevcu, Meteorološki stup na Zrinjevcu, ograda i portal Botaničkoga vrta i mnoge druge. Svakako treba istaknuti neke zanimljivosti vezane uz velikog graditelja. Jedna od njih je da je po njegovom nacrtu napravljen gradonačelnički lanac grada Zagreba, koji se u današnje vrijeme koristi samo u svečanim prilikama. Umro je 17. srpnja 1926. u Zagrebu. Gabriel Moskalj

Marija Jurić Zagorka Marija Jurić Zagorka rođena je 2.ožujka 1073,g, u Negovcu kraj Vrbovca. Bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Jedno je vrijeme uređivala novine Obzor. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi časopis za žene i Hrvaticu. Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji je nagovara na pisanje romana. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima se isprepliću ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti. Najpoznatija djela su joj: Grička vještica, Gordana, Jadranka, Vitez slavonske ravni, . . . Napisala je i autobiografski roman Kamen na cesti. Marija Čošić

Vatroslav Lisinski hrvatski je skladatelj rođen 8.svibnja 1849.g. u Zagrebu. Osnivač je Hrvatske orkestralne glazbe. Rodno ime mu je Ignac Fuchs. U razdoblju od 1842.-1847. zaposlen je kao bilježnik banskog stola i tada stvara više zborova, solo pjesama, nekoliko klavirskih kompozicija te prvu hrvatsku operu „Ljubav i zloba“. Još neka njegova djela su: „Miruj, miruj srce moje“,&nbsp;„Slavonsko kolo“, Hrvatsko kolo“, „Oj talasi mili ajte“, „Ribar“. Po njemu ime nosi i zagrebačka Koncertna dvorana&nbsp;Vatroslav Lisinski, izgrađena 1973.g. Ulica u Zagrebu 1878.&nbsp;godine dobila je ime po njemu, te je time Vatroslav Lisinski postao prvim skladateljem po kojemu je jedna zagrebačka ulica dobila ime. Leona Prekazi

ADOLF MOŠINSKY - gradonačelnik Zagreba (1892.g. -1904.g.)

Rođen je 1843.g. u Donjem Miholjcu, a umro je u Zagrebu 1907.g. Otac je „bijelog Zagreb grada“. Za vrijeme njegova mandata uređena je Zelena potkova grada, Zagreb je dobio uspinjaču, asfaltirane su ulice, uveden je konjski tramvaj, uređen je Glavni kolodvor te su izrađene zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, zagrada Realne gimnazije (današnji prostor Muzeja Mimare) i Umjetnički paviljon. Zaslužan je i za uvođenje gradske kanalizacije te regulaciju potoka Medveščaka. Izgradio je Sljemensku cestu, lječilište Brestovac te planinarsko odmorište Adolfovac. Uveo je prvi taksi i bio prvi putnik u taksi vozilu. Zaslužan je za najuspješniji razvoj grada Zagreba te njegovu modernizaciju i put ka daljnjoj modernizaciji grada. Raissa Fabijanec

Drago Diklić-Zagreb je najljepši grad

Rođen je 1937.g. u Sinju. S roditeljima 1941.g. dolazi u Zagreb gdje pohađa IV. mušku gimnaziju i glazbenu školu. Nakon sviranja po zagrebačkim plesnim mjestima, 1958.g. odlazi u inozemstvo. Nakon povratka u Zagreb osniva orkestar "Profesionalci" te 1962.g. počinje skladati vlastite kompozicije. Kao vokalni solist i glazbenik, nastupao je na brojnim domaćim festivalima zabavne i jazz glazbe na kojima je osvojio brojna priznanja i nagrade. Osnivač je i vlasnik jedne od najstarijih diskografskih kuća i glazbene produkcije ALTA - Zagreb. Jedan je od osnivača i dugogodišnji član Hrvatskog društva skladatelja. U tri navrata je izabran za direktora Zagrebačkog festivala zabavne glazbe. Izdao je šest do sedam albuma, desetak singlica i dvjestotinjak skladbi koje je snimio za Radio Zagreb. Brojne su pjesme koje prepoznaju sve generacije: „Oprosti, volim te", „Opet si plakala", „Još samo večeras" i „Zagreb je najljepši grad", a koje su postale trajna vrijednost hrvatske glazbe.&nbsp;

tko pjeva zlo ne misli

Zvonko Špišić Rodio se 1937.g u Zagrebu. Glazbom se počeo baviti 1958.godine. Nije završio glazbenu školu, već je samouk. Objavio je preko 320 skladbi i za svoj je rad primio šezdesetak domaćih i stranih nagrada i priznanja. Bio je potpredsjednik, predsjednik i tajnik Hrvatskog društva skladatelja. Bio je i predsjednik Zajednice umjetnika Hrvatske, te direktor Zagrebačkog festivala zabavne glazbe. Unekoliko mandata je bio saborski zastupnik i odbornik u Skupštini grada. Najveći broj njegovih skladbi vezan je za Zagreb. Skladao je za sebe i za druge izvođače. Neke od njih su Barbara, Zvona moga grada, Šjor Perina i mnoge druge. Alina Fejzić

Zvonko Špišić - Barbara

Vice Vukov - Zvona moga grada (Official Lyric Video)

Tresnjevacka balada

Zvonko Špišić - Bicikl

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.