SKULPTURE ZAGREBA

Spomenik domovini mjesto je za odavanje počasti svima koji su svoje živote posvetili domovini.&nbsp;

SVETI JURAJ UBIJA ZMAJA Sveti Juraj ubija zmaja poznata je srednjovjekovna tema o borbi dobra i zla te pobjedi kršćanstva nad bezbožnim barbarima. Skulptura je djelo austrijskog kipara Antona Dominika Fernkorna. Prvobitno je izrađena za palaču u Beču 1853. godine. Cinčani odljev je kupljen i dovezen u Zagreb gdje se seli po različitim lokacijama. Konačno 1908. godine odljev u bronci postavlja se na današnje mjesto (Trg Republike Hrvatske, pokraj HNK) na kojem već jedno stoljeće vrli vitez ubija zmaja. Sveti Juraj se smatra jednim od najštovanijih svetaca u kršćanstvu i omiljenih svetaca među Hrvatima, zbog čega su se oko njegovog lika stvorile mnoge legende koje se danas prepričavaju. Sve priče ukazuju na to da je Sveti Juraj u svoje vrijeme promatran kao hrabri vitez koji se suprotstavljao svojim neprijateljima i svoje bližnje branio od zla. Jedna od najpoznatijih legendi o sv. Jurju je ona gdje pobjeđuje zmaja. Prema legendi, u jednom je gradu svim građanima prijetio zmaj koji bi s vremena na vrijeme izranjao iz jezera. U strahu od zmaja, građani su mu žrtvovali ovce, a kasnije i djecu. Kada je na red došla kraljeva kćer, sveti Juraj je dojahao na konju i spasio princezu od zmaja. Gabriel Moskalj

SPOMENIK STJEPANU RADIĆU Na raskrižju dvije poznate zagrebačke ulice, Jurišićeva i Petrinjska, 2007. godine postavljen je spomenik našem poznatom političaru, književniku, prevoditelju i publicistu Stjepanu Radiću. Autor spomenika je hrvatski akademski kipar Zoran Jurić. Stjepan Radić jedan je od velikana hrvatske povijesti i prvi hrvatski diplomirani politolog. Osnivač je Hrvatske pučke seljačke stranke. Osim po svom političkom djelovanju koje se protivilo politici Države Slovenaca, Hrvata i Srba, poznat je po svojoj rečenici ''Ne srljajte kao guske u maglu''. Danas se ta rečenica koristi kao izraz u svakodnevnom govoru, kada se želi naglasiti da se odluke donose promišljeno. Lik Stjepana Radića nalazi se i na novčanici od 20 kuna. Na njega je izvršten atentat u Narodnoj skupštini od čega je umro.&nbsp; Toni Gavranić

Spomenik dr. Anti Starčeviću nalazi se u sklopu zgrade koja je napravljena kao dom stranke i Ante Starčevića. Kamen temeljac položen je 8. svibnja 1892. Na natječaju je najboljim ocijenjen projekt Lea Hönigsberga i Julija Deutscha. Dom je završen 17. srpnja 1895. i predan Anti Starčeviću. Danas je u njemu Gradska knjižnica i matična služba Knjižnica grada Zagreba. Trg će ime političara dobiti tek 1928. Spomenik je postavila Družba „ Braća Hrvatskog Zmaja „ 1999. g., a darovao ga je Milan Balenović. Petar Gabriša

Kumice su žene koje na tržnici prodaju vlastito voće i povrće koje uzgajaju ili domaći sir i vrhnje koje same rade. Riječ je o kipu kumice Barice, autora Stjepana Gračana, koji je na svoje današnje mjesto postavljen 2006. godine. Ime Barica su izabrali građani, a model je izrađen prema Đurđici Jančić, prodavačici s dugim stažem na tržnici Dolac. Stjepan Gračan napravio ju je u čast svim kumicama koje prodaju na Dolcu. Pozadina svega toga je da su kumice zapravo jedna svjetska i europska vrijednost, pojam žene koja zna napraviti sve moguće vrste hrane s jedne strane, a s druge, lijepo obući u svoju nošnju i donijeti na plac. Mak Murselović

Bacač diska Spomenik Bacač diska nalazi se na križanju Maksimirske ulice s ulicom Svetice. Riječ je o brončanoj skulpturi, a autor je znameniti kipar Vanja Radauš. Skulptura Bacač diska predstavlja atletski građenog muškarca, a s obzirom da je u potpunosti gol, dobio je maštoviti nadimak – “pimpek”.&nbsp; Skulptura je na svoje današnje mjesto postavljena 1957. Skulpturu je naručila tadašnja Skupština grada Zagreba na čelu s tadašnjim gradonačelnikom Većeslavom Holjevcem odmah nakon završetka gradnje stadiona u Maksimiru, a povodom manifestacije tjelovježbe. S obzirom da se nalazi na frekventnoj lokaciji, vrlo brzo se udomaćila među Zagrepčanima te postala mjesto sastanaka. Mjesto na kojem se nalazi “Bacač diska” postalo je poznato kao “Pimpek plac” pa se ukorijenila i fraza “nađemo se kod Pimpeka”, a s obzirom da pokazuje potpuno golog muškarca, unazad pedesetak godina traje tradicija de se uoči Uskrsa oboja jedan određeni dio tijela skulpture muškarca. Skulptura je obnovljena 2013. godine. Matej Mačković

Djelo Ivana Meštrovića nalazi se ispred zgrade Sveučilišta. Prikazuje ženu odjevenu u stiliziranu narodnu nošnju koja potječe iz Dalmatinske zagore. Ženski lik u krilu drži masivnu kamenu ploču na kojoj je u glagoljici&nbsp;ispisan naziv djela i utjelovljuje prikaz brižne majke i čuvarice nacionalne baštine i povijesti.

SPOMENIK JOSIPU JURJU STROSSMAYERU

Rođen je u Osijeku 1815.g.i preminuo u Đakovu 1905.g. Bio je hrvatski biskup, teolog, političar, pisac i mecena umjetnosti. Utemeljio je mnoge hrvatske znanstvene i kulturne institucije. Za svoju domovinu, Crkvu i biskupiju Strossmayer učinio je puno&nbsp;i nikada nije odustajao. Imenom Josip Juraj Strossmayer nazvane su mnoge ulice u mnogim hrvatskim gradovima i naseljima. Njegovo ime spominje se i u drugim državama i gradovima npr. Sarajevo, Prag, Bugarska i Beograd gdje imaju ulice i trgovi po njegovom imenu Spomenik mu je izradio Ivan Meštrović, a nalazi se s južne strane HAZU-a. Raissa Fabijanec

Sokolska mogila je spomen-humak izgrađen 1925. povodom obilježavanja tisuću godina Hrvatskog Kraljevstva. Podignuo ju je Hrvatski sokolski savez prema projektu arhitekta Aleksandra Freudenreicha. Za gradnju mogile donesena je zemlja sa 155 mjesta iz raznih hrvatskih krajeva značajnih po nekom povijesnom ili kulturnom događaju. Na vrhu se nalazi kip sokola raširenih krila, a u temeljima je skrivena komora s predmetima hrvatske kulturne baštine. Komora će biti otvorena točno sto godina nakon njezina zatvaranja, dakle 2025. Anton Bela Hajoš

Spomenik „Ocu hrvatske književnosti“, Marku Maruliću nalazi se na istoimenom trgu u Zagrebu. Skulptura kipara Vlade Radasa postavljena je 1999. godine unatoč brojnim prosvjedima struke i građana na zaštićenoj površini parternog perivoja unutar arhitektonskog kompleksa stare Sveučilišne biblioteke i Kemijskih laboratorija. Marko Marulić rođen je 1450. godine u splitskoj plemićkoj obitelji Pečenić (ili Pecenić), ali su ga, po tadašnjem humanističkom običaju, latinizirali u Marulus tj. Marulić. Budući da je većinu djela napisao na latinskom jeziku, najčešće se potpisivao kao Marcus Marulus Spalatensis ili Marcus Marulus Delmata. Nazivali su ga učenim pjesnikom i kršćanskim pjesnikom –&nbsp;poeta doctus&nbsp;i&nbsp;poeta christianus. Njegovo najznačajnije djelo za hrvatsku književnost je ep&nbsp;„Judita“, ispjevan na hrvatskom (i čakavskom) jeziku.&nbsp; Frank Šprljan

SPOMENIK MARKU MARULIĆU

Fra Andrija Kačić Miošić Spomenik fra Andriji Kačiću Miošiću, pučkom pjesniku i fratru izradio je kipar Ivan Rendić. Fra Andrija Kačić Miošić napisao je knjigu Razgovor ugodni naroda slovinskoga koja je najvrjednije djelo hrvatske književnosti 18,stoljeća. Spomenik je svečano otkriven 1891.g. tijekom trajanja gospodarske izložbe. Nalazi se na početku Mesničke ulice.

SPOMENIK KRALJU TOMISLAVU Spomenik prvom hrvatskom kralju nalazi se na istoimenom zagrebačkom trgu. Kipar Robert Frangeš Mihanović izradio je spomenik 1938. godine, ali je zbog dugotrajnih polemika i Drugog svjetskog rata postavljen je tek 1947. godine. Kralj Tomislav je obranio kontinentalnu Hrvatsku od osvajačkih napada Mađara i prvi put ujedinio sve hrvatske pokrajine u jednu zemlju. Odlučuje kneževinu pretvoriti u Kraljevinu Hrvatsku i tako je 925. godine okrunjen uz blagoslov Svete stolice. Njegova smrt tri godine poslije nikada nije razjašnjena. Klara Šorša

Prizemljeno sunce Skulptura Ivana Kožarića 1971.g. je postavljena na pješačkom trokutu ispred Hrvatskog narodnog kazališta. 1994.godine je premještena u Bogovićevu ulicu. Davor Preis, tvorac je instalacije Nine views (Devet pogleda) 2004.godine. Prizemljeno sunce centar je našeg sustava, a u gradu su postavljeni modeli svih planeta sustava.

Spomenik domovini Spomenik domovini nalazi se između Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog i zgrade Gradske uprave Grada Zagreba.&nbsp; Spomenik se sastoji od tri objekta: Zida svjetlosti, Monumentuma s vječnim plamenom i Portala -&nbsp;paviljona. Spomenik domovini projektirao je arhitekt Nenad Fabijanić. Spomenik je otkriven 10. prosinca 2020. godine. Arsen Cupec Šulc

SPOMENIK AUGUSTU ŠENOI Najpoznatiji hrvatski književnik svoj kip je dobio u Vlaškoj ulici gdje je rođen 1838.godine. Kip je postavljen povodom 150. obljetnice Šenoinog rođenja, a izradila ga je Marija Ujević Galetović. Kip je izrađen u bronci, moguć je obilazak sa svih strana i prepoznatljiv je turistički simbol. Na stupu su otisnuti stihovi pjesme ''Zagrebu''. Kosta Damjanić

Skulpturu je izradio Ante Despot, a nalazi se u Draškovićevoj ulici ispred PBZ-a. Benedikt Kotruljević bio je hrvatski trgovac, ekonomist, diplomat i humanist. Smatra se izumiteljem dvostavnog knjigovodstva. Rođen u uglednoj dubrovačkoj obitelji i bio je široko obrazovan.

Spomenik Mariji Jurić Zagorki Marija Jurić Zagorka bila je hrvatska književnica i novinarka. Pisala je povijesne romane. Spomenik joj se nalazi u Tkalčićevoj ulici u Zagrebu, jednoj od najposjećenijih ulica u gradu. Izradio ga je hrvatski kipar Stjepan Gračan. To je brončani spomenik i postavljen je 1990. godine. Na spomeniku je Marija Jurić Zagorka prikazana u polukoraku s obaveznim kišobranom u ruci. Franjo Galinec

Zdenac života Zdenac života je remek-djelo znamenitog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, nastalo početkom 20. stoljeća. Postavljen je 1912. godine na Trgu Republike Hrvatske ispred HNK u Zagrebu Simboličku poruku isprepletenih ljudskih aktova koji posežu za vodom života, od staraca i ljubavnika do djece svaki prolaznik tumači na svoj način. Nitko ne ostaje ravnodušan. Zahvaljujući Meštrovićevom dugogodišnjem prijateljstvu s velikim Rodinom i u Zdencu života vidljiv je utjecaj francuskog kipara. •Mnogi stručnjaci i znalci tvrde da Meštrović nikada više, za vrijeme svog života, nije nadmašio takvu kreativnu snagu i likovnu kvalitetu kakvu je postigao sa Zdencom života. Marija Čošić

Spomenik Većeslavu Holjevcu

Spomenik Većeslavu Holjevcu nalazi se na ulazu u južni dio grada preko Mosta slobode. Izgrađen je 1994. godine. Kipar Zvonimir Gračan izradio je spomenik, po ideji arhitekta Branka Silađina. Brončana portretna skulptura nalazi se unutar portala koji simbolizira ulaz u grad s pozadinskim vizurama grada, gdje se posebno ističe zagrebačka katedrala, Grič, Glavni kolodvor i Medvednica. Pogled mu je usmjeren prema Novom Zagrebu. Većeslav Holjevac bio je zagrebački gradonačelnik od 1952. do 1963. godine. Za njegova mandata Zagreb je prešao Savu. Holjevac će ostati upamćen po svojim vizionarskim projektima ključnim za razvoj modernog srednjoeuropskog grada Zagreba. Neki od njegovih projekata su: izgradnja Vukovarske ulice, Novi Zagreb, izgradnja mostova (Most Slobode), izgradnja zračne luke, izgradnja Zagrebačkog velesajma.&nbsp; Lucija Lovrić

VLADIMIR NAZOR Spomenik Vladimiru Nazoru postavljen je u parku Tuškanac. Spomenik je napravio Stjepan Gračan. Njegov je rad pobijedio na općem jugoslavenskom natječaju 1971. godine. Svečano predstavljanje spomenika održano je 1972. godine na zelenoj površini ispred glazbenog paviljona u parku Tuškancu. Brončani spomenik visine 3,5 m prikazuje Nazora u eksperesionistički izduženo i predimenzionirano. Nazor je pisao pjesme, pripovijetke, priče za djecu, putopise, romane, dnevnike, rasprave i prevodio talijanske i njemačke pjesnike. Od njegovih radova najviše se izdvajaju djela poput: Albus-kralj, Minji, Halugica, Svjetionik i Bijeli jelen. Napisao je preko 500 pjesama, a najpoznatija prozna djela su: Veli Jože, Krvavi dani i Zagrebačke novele. Lara Imbrija

Spomenik Antunu Gustavu Matošu

Kada je postavljena skulptura Ivana Kožarića, u novinama je pisalo da to nije spomenik, već poticaj na angažirani pogled prema gradu. Skulptura, izrađena od aluminija, postavljena je na svoje sadašnje mjesto 1972.godine u skladu s Matoševim životom. Matoš bezbrižno sjedi na klupi i gleda prema zagrebačkim krovovima. Iako nije rođen u Zagrebu, Matoš ga je jako volio i njegova skulptura postavljena je na početku Strossmayerovog šetališta odakle se pruža prekrasna panorama grada. Alina Fejzić

U dvorištu škole nalazi se skulptura Leptir koja je dio projekta Atelje na otvorenom. Tim projektom u naseljima Susedgrada postavljene su skulpture naših kipara. Leptira je izradio Drago Bušić, djed našeg prijatelja Franka.

Ima jedna galerija u Zagrebu koja je jedna od najljepših i najzanimljivijih u Gradu, kako po svom sadržaju, tako i po konceptu. A možda i najviše po samom ambijentu. Riječ je o Aleji skulptura&nbsp;na savskom nasipu s djelima priznatih hrvatskih kipara. Upravo ovaj projekt predstavlja najveću zagrebačku galeriju na otvorenom kakve imaju i mnogi drugi gradovi u svijetu. Prekrasan pogled na Šenoin grad pod Sljemenom s jedne strane i rijeka Sava s druge strane. – To je prostor u kojem možemo&nbsp;mirno disati i&nbsp;isprobavati brzinu svojih koraka.&nbsp; Skultpure su postavljene na inicijativu akademskog kipara Ratka Petrića u okviru sekcije Prijedlog zagrebačkog salona 1985. godine. Autori skulptura su: Ratko Petrić (Kapi), Marija Ujević Galetović (Trkač), Miro Vuco (Kamen temeljac), Stjepan Gračan (Žabnjak), Milena Lah (Kotač vremena), Branko Ružić (Mačka), Mladen Mikulin (Čovjek s kolutom), Zvonimir Lončarić (Putokaz), Šime Vulas (Dvoje), Zlatko Bourek (međaš), Dora Kovačević (Tok) i Ivan Kožarić (Ruka).

SPOMENIK BANU JELAČIĆU

Kip bana Josipa Jelačića kipara Antuna Dominika Fernkona nalazi se na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Jedan je od glavnih simbola grada Zagreba. Kip je svečano otkriven 16. prosinca 1866. godine. Kip prikazuje Josipa Jelačića na konju sa sabljom u desnoj ruci. Godine 1947. kip je uklonjen, da bi 1990. godine opet vraćen na svoje mjesto. Za službeno otvaranje izabran je 16. listopada, datum Jelačićeva rođenja. Konj ispod bana se zove Emir i ban ga je dobio na poklon od Mahmud – bega Bašića iz Bihaća. Vigo Lazić

Skulpturu je izradio Frano Kršinić, a posvećena je svim žrtvama Fašističkog&nbsp;terora s područja grada Zagreba.&nbsp;Spomenik se nalazi na Trgu J.J.Strossmayera&nbsp;preko puta Umjetničkog paviljona.&nbsp;Spomenik je zaštićeno nepokretno kulturno dobro Republike Hrvatske.

Svečanost otkrivanja spomenika Andriji Mohorovičiću u Parku Grič

Spomenik hrvatskom geofizičaru i seizmologu Andriji Mohorovičiću, po kojemu je nazvana granica između Zemljine kore i plašta postavljen je u parku Grič, ispred bivše zgrade Državnog hidrometeorološkog zavoda. Izradio ga je akademski kipar Nikola Džaja.

Skulptura Borba ili Ribar sa zmijom Nalazi se na gornjogradskom Jezuitskom trgu. Postavljena je kao vodoskok s bazenom ( trenutno se renovira pa nema vode). Skulptura je djelo Simeona Roksandića iz 1906. godine, a prikazuje snažan muški akt koji sjedi na stijeni u borbi sa zmijom, kojoj iz usta izlazi mlaz vode. Ovo je kopija, a original se nalazi u Beogradu Marija Lipovac

Zanimljivost! Kopija skulpture nije trebala biti izlivena, ali kako je stigla pogrešna vijest da je brod s umjetninama na putu za Englesku gdje je trebala biti održana izložba potonuo, na osnovu gipsanog modela&nbsp;Ribara&nbsp;izliven je još jedan primjerak. Taj "višak" je otkupila uprava grada Zagreba.

SPOMENIK FRANJI TUĐMANU

Uz taktove pjesme Vice Vukova 'Tvoja zemlja' u Zagrebu je 10.prosinca 2018. godine otkriven je spomenik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, rad akademskog kipara Kuzme Kovačića. Spomenik je svečano otvoren na 19. godišnjicu smrti prvog hrvatskog predsjednika, a političari, branitelji i građani diljem Hrvatske polagali su vijence u sjećanje na Tuđmana. Autor spomenika Kuzma Kovačić rekao je kako mu je 'velika radost i čast' biti autor djela koje 'kiparskim jezikom svjedoči o duhovnoj veličini predsjednika Tuđmana'. Spomenik Franji Tuđmanu nalazi se na visini od gotovo sedam metara, što ga čini najvećim u Hrvatskoj. Sama statua visoka je 4,27 metara, postolje je visoko 1,45 metara, a u odnosu na razinu tla i teren na kojem stoji podignut je za metar. Cijela ideja bila je da Tuđman gleda na prostor između Lisinskog i zgrade gradske uprave I na Spomenik domovini.&nbsp; Ivan Lončar

SPOMENIK ŽRTVAMA HOLOKAUSTA I USTAŠKOG TERORA

Spomenik je djelo kipara Dalibora Stošića i arhitekta Marijana Hržića, a nalazi se ispred Glavnog kolodvora, mjesta odakle su Židovi slani na posljednju vožnju.

U Zagrebu otkriven spomenik žrtvama holokausta i ustaškog režima

SPOMENIK PETRICI KEREMPUHU

Petrica Kerempuh je književni lik koji se pojavljuje u više književnih djela, a najpoznatiji su: „Balade Petrice Kerempuha“, hrvatskog književnika Miroslava Krleže. U doslovnom značenju „Kerempuh“ znači crijevo, trbuh, a u prenesenom značenju označava lukavog čovjeka. Petrica Kerempuh osim kao književni lik zaživio je i u kazalištu, na zagrebačkoj tržnici Dolac nalazi se skulptura Petrice Kerempuha kipara Vanje Raduša postavljen 1955.godine.&nbsp; Leona Prekazi

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.