Školski list Rogač 2022./2023.

Uvodna riječ urednika

Dragi čitatelji,

s veseljem vam predstavljamo još jedno izdanje našeg školskog lista. Ove godine smo za temu broja odabrali pomalo apstraktan pojam INTELIGENCIJE. Što je točno inteligencija, kako se mjeri te kako utječe na naše živote – istražili su i u svojim reportažama iznijeli naši vrijedni novinari. Bavili smo se i aktualnom temom cjelodnevne nastave koja je ove školske godine najavljena kao sljedeća velika reforma školstva. Analizirali smo naš obrazovni sustav i usporedili ga s norveškim, ruskim i ukrajinskim. Što o nadolazećoj reformi školstva misle i kako je komentiraju učitelji i učenici naše škole, saznali smo u kratkoj anketi, a u zasluženu mirovinu, nakon 41 godinu radnog staža, ispratili smo jednu našu učiteljicu.
Zato, ne gubimo više vrijeme, već krenimo!

Urednica: Katarina Šarac

IMPRESUM:

Nakladnik: OŠ Stjepana Ivičevića

Gllavna urednica: Katarina Šarac

Grafička urednica: Ivana Jović

Novinari: Lara Grubišić, Nina Tamburović, Nora Rafaneli, Ema
Lalić, Nika Lendić, Ante Daničić, Pjer B. Šabić, Manuela Petković, Veronika Mykolyshyn, Diana Jones

Fotografi i ilustratori: Iva Perić, Korina Perić, Marcela Katić

Rogač 2022./2023.

Sadržaj

01. Što je to inteligencija ?........................................................1

02. Vrste inteligencije..............................................................4

03. Kako mjerimo inteligenciju ?.............................................11

04. Obrazovni sistem u Republici Hrvatskoj.......................14

05. Kako izgleda škola u Norveškoj, Ukrajini, Rusiji ?........19

06. Projekt - Cjelodnevna nastava....................................25

07. Cjelodnevna nastava – anketa......................................29

08. Predstavljamo najboljeg učenika...................................34

09. Adio osmaši......................................................................38

10. U zasluženu mirovinu - Mirjana Šarić...........................43

11. Zabavni kutak.....................................................................51

01. Što je inteligencija?

Inteligencija je dugo bila predmetom interesa za psihologe, filozofe i znanstvenike općenito. Pojam inteligencije obuhvaća različite aspekte sposobnosti koje omogućuju pojedincima da se prilagode okolini, uče, rješavaju probleme i donose odluke. Međutim, postoji mnogo različitih definicija inteligencije i teorija koje se međusobno razlikuju u pristupu i tumačenju ovog fenomena.

01. Što je inteligencija?

Rogač 2022./2023.

Definicija inteligencije:

Postoje različiti pristupi u definiranju inteligencije. Tradicionalna definicija
inteligencije se često odnosila na sposobnost rješavanja problema i postizanja uspjeha u akademskim područjima. Međutim, moderne definicije inteligencije naglašavaju mnogo širi spektar sposobnosti, uključujući emocionalnu inteligenciju, kreativnost, socijalnu inteligenciju i praktičnu inteligenciju.

Poboljšanje inteligencije:

Tradicionalno se vjerovalo da je inteligencija statična i nasljedna, međutim, nova istraživanja sugeriraju da se inteligencija može poboljšati i razvijati
kvalitetnijim snom, tjelesnom aktivnošću, prehranom i cijeloživotnim
učenjem.

Vrste inteligencije:

Howard Gardner, američki psiholog, predložio je teoriju više vrsta inteligencije. Prema njegovoj teoriji, inteligencija se sastoji od nekoliko neovisnih oblika ili vrsta inteligencije. Sedam je glavnih vrsta inteligencije prema Gardnerovoj teoriji: verbalno-lingvistička inteligencija, logičko-matematička, vizualno-prostorna, glazbeno-ritmička,tjelesno kinestetička, interpersonalna i intrapersonalna inteligencija.

Osobe poznate po svojoj inteligenciji:

Inteligencija se ne može jednostavno mjeriti na način da se može utvrditi
"najinteligentnija" osoba. Međutim, postoje neke poznate osobe koje
su često spominjane zbog svoje iznimne intelektualne sposobnosti, dostignuća ili specifičnih vrsta inteligencije. Evo nekoliko primjera: Albert Einstein - poznat kao jedan od najvećih znanstvenika u povijesti, Leonardo da Vinci - renesansni umjetnik, znanstvenik i izumitelj, Stephen Hawking - poznati britanski fizičar i teoretičar koji je dao važne doprinose u području
kozmologije i crnih rupa, Marie Curie - poljska fizičarka i kemičarka koja je
postala prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu i jedina osoba koja je
osvojila Nobelove nagrade u dvije znanstvene discipline (fizika i kemija) I
Terence Tao - australsko-američki matematičar koji je postao poznat u vrlo
mladoj dobi zbog svojih izvanrednih matematičkih sposobnosti.

Zaključak:

Uzimajući u obzir sve navedeno, inteligencija je sposobnost mišljenja koja
omogućuje snalaženje u novim prilikama u kojima se ne koriste naučene I stečene navike ili vještine. Pored najnovijih istraživanja u stanju smo prepoznati dominatni oblik inteligencije u nama što omogućuje svakom pojedincu priliku za napredak.

Autor: Nora Rafaneli

02. Vrste inteligencija

Rogač 2022./2023.

02. Vrste inteligencija

Postoje različite podjele vrsta inteligencije. Prema američkom psihologu, Howardu Gardneru, postoje četiri osnovne vrste inteligencije, a to su: emocionalna, mentalna, intuitivna i somatska. Detaljnije o njima u nastavku.

1. Emocionalna inteligencija

EQ naziv je koji se u psihologiji koristi kao skraćenica za emocionalnu inteligenciju. Emocionalna inteligencija uključuje emocionalne i socijalne vještine koje utječu na način na koji doživljavamo sebe, kako se izražavamo, kako razvijamo i održavamo odnose te kako se nosimo s izazovima. To bi značilo da znamo koristiti emocionalne informacije na efikasan i smislen način. Ono što nam razvijanje emocionalne inteligencije omogućuje jest da gradimo autentičan i iskren odnos sa sobom, ali i drugim ljudima, prepoznajući svoje i tuđe emocije i reagirajući na njih, ali i uspostaviti granicu između svojih i tuđih osjećaja. Osobe koje imaju razvijenu emocionalnu inteligenciju s lakoćom prepoznaju vlastita emocionalna stanja i imaju bolji uvid u to na koji su način njihove emocije povezane s njihovim ponašanjima i kako utječu na njihovu svakodnevicu. Takve osobe mogu lakše prepoznati i emocije drugih ljudi, osjećati se motivirano da bismo pomogli drugim ljudima te im pružiti potrebnu podršku.

To su oni ljudi u vašoj okolini koji prvi primijete da ste lošije volje i s kojima osjećate da lako možete podijeliti svoje brige jer pružaju zauzvrat veliko razumijevanje. S njima je lako dijeliti svoja emocionalna stanja, u taj odnos ulažete, ali i dobivate zauzvrat. Emocionalna inteligencija može se do određene razine razvijati i može se raditi na njezinim različitim aspektima.

Prema jednom od najpoznatijih teorijskih modela psihologa Golemana, ona se sastoji od pet aspekata: samosvijest, samoregulacija, intrinzična motivacija, empatija i socijalne vještine.

2. Mentalna inteligencija

Mentalna inteligencija će pomoći da prikupljate
podatke, odredite koji su važni koji ne, ulaziti prema njima u rizik, biti dobar u matematici, znanosti i podatcima.

Već smo rekli da je inteligencija mentalna karakteristika i prema tome mentalna inteligencija nam omogućava i da kritički razmišljamo, podatke procesuiramo „glavom“, dakle, moramo biti znatiželjna osoba, nepovjerljivi prema podacima koji se ne mogu objasniti, prepoznati i razgraničiti činjenice od propagande i manipulacije, dobro procjenjivati situacije i stvari i na kraju uvijek vjerovati znanosti. Koliko god je važno da dobro koristimo podatke, mentalna inteligencija ima i svojih mana.