Školski projekt Dalmatinski mozaik

Dalmatinski mozaik

U sklopu školskog projekta Dalmatinski mozak članovi Kluba mladih tehničara OŠ don Mihovila Pavlinovića u sklopu programa izvannastavnih aktivnosti imali su zadatak zadatak istražiti ulogu i namjenu dalmatinske kuće te ostvariti poveznicu između prošlosti i sadašnjosti.

Nakon toga su praćenjem tehničke dokumentacije na radionicama modelarstva izradili makete dalmatinske kuće od kombiniranih vrsta materijala. Osnovna konstrukcija je izrađena od šperploče, zidovi su obloženi prirodnim kamenom.

Kako je to bilo nekada...

Prema tradiciji, u prvim danima kad su naši predci počeli obitavati u sadašnjem kraju građene su vrlo primitivno.

Doduše, kuće su građene od kamena, kao sve i bile su prizemnice.

Prozori su bili mali, da bi u kući ljeti bilo hladno, a zimi toplo, a uz to ne daj Bože, ako bi netko htio provaliti u kuću bilo mu je najteže ući kroz prozor, a uz mali prozor najlakše se branilo od provalnika.

Stara kamena kuća na Visu

Tradicijsko graditeljstvo...

Korištenjem materijala iz prirode kuće su građene isključivo dostupnim materijalima iz nekog kraja (kamen).

U našim krajevima početkom II. svjetskoga rata nastupa prekid s tradicijom, tradicijskim znanjima i vještinama u građenju.

Društvena klima (nakon II. svjetskog rata) nije bila naklonjena tradicijskim vrijednostima. Štoviše, sve što je bilo tradicijsko smatrano je nazadnim, dok su urbanizacija, industrijalizacija, elektrifikacija... put u sretniju budućnost. To je imalo za posljedicu da su se sami seljaci počeli sramiti svoje baštine.

https://i1.wp.com/Narodni.NET/wp-content/uploads/2012/03/Dalmatinska-kamena-ku%C4%87a5.jpg?ssl=1

Osnovni konstrukcijski materijal - kamen

Za najstariju tradiciju gradnje kamenom vezana je gradnja u suhozidu, koju još i danas u vrlo rijetko susrećemo u torovima itd.

Neobrađeni kamen slagan je u suhozid bez veziva (morta) - kao ograda oko polja i dolaca.

Kamen za gradnju kuća vađen je u okolici sela, u manjim kamenolomima.
Kamen nije svugdje bio iste kvalitete.
Za stambene kuće nastojalo ga se bolje obraditi, dok je za gospodarske i pomoćne građevine obrada često bila jednostavnija.

U Primorskom dijelu Hrvatske gradilo se od kamena i vezanom žbukom ili slaganja u suho.
Prevladavale su uske i visoke kuće.
U prizemlju je konoba te vanjske stepenice vode na kat. Na katu je većinom soba i kuhinja.
Okućnica je bila mala i većinom ne ograđena osim u Istarskim selima.

U Istri su se gradili Kažuni. To su u okrugla poljska skloništa. Građena su tehnikom suhozida. Bez prozora.
U prapovijesti u služila za stanovanje a kasnije za smještaj alata za poljoprivredu, kao zaklon od nevremena. Bile su hladne.
Kažun se izgrađivao tijekom 18. i 19. stoljeća.

Obnova kuća i seoski turizam

Danas kamene kućice postaju sve veći trend, te je sve veća potražnja za njima. Tražene su za boravak preko ljeta, kao kuće za odmor.

Tražene su i tradicionalne kamene kućice koje nisu toliko uređene. Ljudi idu u potragu za kamenim kućama na otocima bez struje i interneta tražeći mir i bijeg od užurbanog načina života.

Kamene kuće ne odlaze u zaborav, već se pretvaraju u luksuzne kamene kućice te su sve atraktivnije čineći spoj tradicionalnog i suvremenog.