Projekt je rezultat suradničkog učenja učitelja tijekom Webučionice autorice Sandre Vuk.

Zdrava hrana svakog dana

Paper stack border

CILJ I TRAJANJE PROJEKTA

Cilj projekt je razvijanje svijesti učenika o hrani kao osnovnoj životnoj potrebi, o zdravoj i uravnoteženoj prehrani te o problemu gladi u suvremenom svijetu. Učenici će kroz različite aktivnosti (istraživanje, suradničko učenje, igru, radionice, pisano i likovno stvaralaštvo i izradu digitalnih sadržaja) tijekom nastavne godine obrađivati razne teme vezane uz prehranu i zdravlje.

Projekt bi trajao od listopada 2021. do svibnja 2022. godine. Aktivnosti su podijeljene u 3 dijela: a) prijava za projekt zainteresiranih partnerskih škola iz Republike Hrvatske b) stvaranje dokumenta projekta c) ostvarivanje zadataka od listopada 2021. do svibnja 2022. Aktivnosti bi se ostvarivale na Satovima razrednika i ostalim predmetima pri obradi srodnih tema. Tijekom suradničkog učenja izrađena je web stranica na koju su postavljeni prijedlozi sadržaja i datuma koji se mogu obilježiti u okviru ovog projekta. Učitelji će sami birati 10 sadržaja koji im odgovaraju ovisno o dobi, interesima i mogućnostima učenika.

OČEKIVANI REZULTATI Provedene aktivnosti će bit dostupne na Twinspaceu, webu i facebook stranci škole. Nastali zajednički materijal će biti javno dostupan. Organizirat će se i završni evaluacijski webinar.

Leaf border

ZDRAVA HRANA SVAKOG DANA

Bodljikavi putevi i ulični prodavači glasnici su početka sezone kestena.&nbsp;

Umjesto šećera je korištena stevija, a za biskvit je korišteno polubijelo brašno.

Veganstvo označava filozofiju i način života koji teži isključiti - koliko god je to moguće i praktično – sve oblike okrutnosti i iskorištavanja životinja za hranu, odjeću i bilo koju drugu svrhu i koji promiče razvoj i korištenje neživotinjskih alternativa za dobro čovjeka, životinja i okoliša. Veganska prehrana temelji se na žitaricama, mahunarkama, voću i povrću. Vegani ne jedu meso, ribu, morske plodove, jaja, mlijeko, mliječne proizvode, med niti nose stvari od krzna, vune, kostiju, kože, koralja, bisera niti bilo kojih drugih materijala životinjskog porijekla. Vegani također izbjegavaju proizvode testirane na životinjama. Veganstvo se razlikuje od vegetarijanstva po tome što je svedeno u potpunosti na biljnu prehranu, dok vegetarijanci jedu i neke proizvode životinjskog porijekla, kada se pri dobivanju tih proizvoda životinje ne ubijaju, npr. jaja, med, mlijeko i dr.

S obzirom da smo mi slastičari, a u našem praktikumu imamo velike mogućnosti, odlučili smo izraditi zdraviji kolač. Proučili smo dobrobiti kestena, jer smo željeli naučiti što se skriva u tom malom, bodljikavom plodu. Nismo koristili pire, već smo odlučili napraviti korak dalje. Za naš kolač potrebno je brašno, koje smo odlučili zamijeniti zdravijom varijantom. Umjesto brašna koristili smo kestenovo brašno. Mi smo ga sami napravili. Jedan dio šećera zamijenili smo medom, jer je on ipak zdraviji. Ali snijeg smo radili sa šećerom, zato da bi dobili dobu teksturu. Ovo je naš rezultat!

E Twinning projektu Zdrava hrana svakog dana, priključili smo se 11.11. 2021.

Realizacijom ovog projekta rješavat će se problem prehrane odnosno pretilosti djece koji je u alarmantnom porastu u Hrvatskoj i svijetu. Hrvatska je sedma u Europi po stopi djece s prevelikom tjelesnom masom. Samo 56 % djece doručkuje tijekom tjedna, 76 % ih ne jede dovoljno povrća, a 66 % voća, dok se tjelesnom aktivnošću svakog dana bavi samo 30 % dječaka i 17 % djevojčica. Tijekom projekta razvijat će se svijest učenika o hrani kao osnovnoj životnoj potrebi, o zdravoj i uravnoteženoj prehrani te o problemu gladi u suvremenom svijetu. Učenici će kroz različite aktivnosti (istraživanje, suradničko učenje, igru, radionice, pisano i likovno stvaralaštvo i izradu digitalnih sadržaja) tijekom nastavne godine obrađivati razne teme vezane uz prehranu i zdravlje. Projekt je rezultat suradničkog učenja učitelja tijekom Webučionice autorice Sandre Vuk.

Učenici slastičari iz Ugostiteljsko-turističke škole iz Osijeka, Marina Majdenić,strukovna nastavnica slastičarstva

Božićni kolači su slastice koje se tradicionalno peku za Božić. Božićni kolači imaju početak u receptima iz srednjovjekovne Europe, u kojima su se počeli koristili tada moderni sastojci kao što su: cimet, đumbir, crni papar, bademi i suho voće. Do 16. stoljeća, božićni kolači postali su popularni diljem Europe.

Najranije primjerke božićnih kolača u SAD-u su donijeli Nizozemci u ranom 17. stoljeću. Najkasnije od sredine 19. stoljeća koriste se razni metalni oblici za kolače koji su postali dostupni na tržištu. Često prikazaju vrlo stilizirane slike s temama poput božićnog drvca, snjegovića ili zvjezdica. Zbog dostupnosti toga pribora, počeli su se pojavljivati i prvi recepti za takve božićne kolače.