Loading...
Pristupačnost digitalne tehnologije osobama s posebnim potrebamaLoading...
Govorni uređaj (SGD)Loading...
Mateo Goldašić
Poremećaj govora
Jezično govorni poremećaji mogu se odraziti u obliku teškoća razumijevanja, ali i teškoća proizvodnje koje onda uzrokuju nemogućnost ravnopravnog sudjelovanja u svakodnevnoj komunikaciji.
Govorni poremećaji se očituju slabošću, ne koordinacijom ili paralizom govornih mišića te fiziološkim karakteristikama uključujući abnormalnosti ili smetnje u brzini, snazi, redoslijedu, tonusu, postojanosti i točnosti mišićnih pokreta.
Komunikacijske karakteristike uključuju odstupanja u visini, glasnoći, kvaliteti glasa, rezonantnosti, respiracijskoj podršci govora, prozodiji i artikulaciji.
Govorni poremećaji se očituju slabošću, ne koordinacijom ili paralizom govornih mišića te fiziološkim karakteristikama uključujući abnormalnosti ili smetnje u brzini, snazi, redoslijedu, tonusu, postojanosti i točnosti mišićnih pokreta.
Komunikacijske karakteristike uključuju odstupanja u visini, glasnoći, kvaliteti glasa, rezonantnosti, respiracijskoj podršci govora, prozodiji i artikulaciji.
Potpomognuta komunikacija
Potpomognuta komunikacija predstavlja integriranu skupinu sastavnica koja uključuje simbole, pomagala, strategije i tehnike koje korisnici koriste s ciljem jačanja komunikacije.
Govorni uređaj
Govorni uređaji (SGD ), poznati i kao pomoćna komunikacijska sredstva za glasovni izlaz , elektronički su sustavi za potpomognutu komunikaciju koji se koriste za dopunu ili zamjenu govora ili pisanja za osobe s teškim govorna oštećenja, omogućujući im verbalnu komunikaciju.
SGD uređaji su važni za ljude koji imaju ograničena sredstva za verbalnu interakciju, jer omogućuju pojedincima da postanu aktivni sudionici u komunikacijskim interakcijama.
Oni su posebno korisni za pacijente koji pate od skleroze (ALS), ali nedavno se koriste za djecu s predviđenim govornim nedostacima.
SGD uređaji su važni za ljude koji imaju ograničena sredstva za verbalnu interakciju, jer omogućuju pojedincima da postanu aktivni sudionici u komunikacijskim interakcijama.
Oni su posebno korisni za pacijente koji pate od skleroze (ALS), ali nedavno se koriste za djecu s predviđenim govornim nedostacima.
Uređaji za generiranje govora mogu proizvesti elektronički glas putem digitaliziranih snimaka prirodnog govora ili sintezom govora - koji mogu nositi manje emocionalnih informacija, ali mogu dopustiti korisniku da govori nove poruke.
Povijest govornog uređaja
Tijekom 1970-ih i početkom 1980-ih počelo se stvarati nekoliko drugih tvrtki koje su od tada postale istaknuti proizvođači SGD-a.
Prvi komercijalno dostupni uređaji za generiranje govora s dinamičkim zaslonom razvijeni su 1990. godine, a nakon 2000. je započeo razvoj govornog uređaja za djecu.
Prvi komercijalno dostupni uređaji za generiranje govora s dinamičkim zaslonom razvijeni su 1990. godine, a nakon 2000. je započeo razvoj govornog uređaja za djecu.
