Životinjska stanica 

-&nbsp;valjkasto tjelešce u blizini jezgre -&nbsp;izgrađeno je od dva centriola koji su postavljeni okomito jedan na drugi -&nbsp;sudjeluje u stvaranju diobenog vretena - nalazimo ga samo u životinjskim stanicama

-&nbsp;sadrže enzime za oksidaciju malih organskih molekula -&nbsp;u stanicama jetre mogu oksidirati alkohol -&nbsp;obavijeni su jednom membranom -&nbsp;služe za razgradnju štetnih i otpadnih produkata stanice -&nbsp;sadrže enzime nužne za razgradnju masti, a jedan od produkata te razgradnje je H2O2

-&nbsp;nazivamo ga i stanični kostur -&nbsp;čine ga tanka proteinska vlakna koja nazivamo mikrofilamenti i cjevčice koje nazivamo mikrotubuli -&nbsp;mikrofilamenti i mikrotubuli čine isprepletenu mrežu koja stanici daje čvrstoću, oblikuje je i štiti te drži stanične organele u određenom rasporedu i omogućuje njihovo gibanje

- 1831. otkrio je engleski botaničar R. Brown - nepravilnog je i okruglastog oblika - smještena je u sredini stanice &nbsp;&nbsp; -&nbsp;najveći organel u stanici odgovoran za upravljanje aktivnostima u cijeloj stanici -&nbsp;obavijena je dvjema membranama na kojoj su brojne pore za izlaz proteina, molekula RNA i podjedinica ribosoma - nukleoplazma - dio koji se nalazi unutar membrane i tekući je &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; - ondje se nalaze molekule DNA &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; - kromatinska nit = DNA s proteinima na sebi - unutar jezgre se nalazi jezgrica -&nbsp;porama je povezana s citoplazmom -&nbsp;u njoj se nalazi nasljedna uputa – lančana molekula DNA i jezgrica, područje u kojem dolazi do sinteze molekula RNA

- valjkasti oragenli obavijeni dvjema membranama - vanjska je glatka, a unutarnja je naborana - kriste - MATRIKS = sredinšnji dio mitohondrija = sadrži enzime, DNA, RNA i ribosome = sinteza proteina - samoumnažaju se - aerobnim procesom staničnog disanja dolaze do energije - energetske centrale stanice - tjesnom aktivnošću, sportom i vježbom može se povećati broj mitohondrija -&nbsp;sadrže vlastite kružne molekule DNA, ribosome i enzime -&nbsp;za mitohondrije je važno da sadrže vlastite molekule DNA jer to im omogućuje umnažanje neovisno o diobi stanice a to je važno u situacijama kada je stanici potrebna veća količina energije

- mreža kanala koja se nadovezuje na jezgrinu ovojnicu - dio koji se direktno veže na jezgrinu ovojnicu nazivamo hrapavi ER, na sebi ima brojne ribosome, oni mu daju neravan izgled, uloga je sinetza, obrada i transport proteina -&nbsp;dio koji ne sadrži ribosome se naziva glatki ER, a njegova uloga je sinteza lipida -&nbsp;poseban tip EM – a je sarkoplazmatski retikulum, on se nalazi u mišićnim stanicama, važan je za održavanje koncentracije iona CA2+ koji su važni za regulaciju kontrakcije mišića

1. stanična membrana 2. citoplazma 3. mitohondriji 4. Golgijevo tijelo / aparat 5. hrapavi ER / EM 6. glatki ER / EM 7. jezgra 8. jezgrica 9. centriol 10. lizosom 11. ribosom

-&nbsp;stanične strukture bez membrane -&nbsp;izgrađeni su od ribosomske RNA (rRNA) i proteina -&nbsp;imaju važnu ulogu u sintezi proteina -&nbsp;nalaze se na površini hrapavog ER i u citoplazmi stanice -&nbsp;80 S, S je sedimentacijski koeficijent -&nbsp;eukariotski ribosomi su veći od prokariotskih jer se brže talože, zbog čega imaju i veći sedimentacijski koeficijent od prokariotskih ribosoma - oni su mjesta na kojem se aminokiseline povezuju u polipeptidne lance

RIBOSOMI.pdf

- ispunjava unutrašnjost stanice - najvećim djelom je čini voda - omogućuje gibanje organela i staničnih struktura -&nbsp;sudjeluje u diobi stanica

Pencils border

                                        SADRŽAJ 

Eukariotski tip stanice...........................................3 Dijelovi životinjske stanice....................................4 Stanična membrana..............................................5 Citoplazma..............................................................6 Mitohondriji............................................................7 Golgijevo tijelo........................................................8 Endoplazmatska mrežica / retikulum..................9 Jezgra.......................................................................10 Centrosom..............................................................11 Lizosom...................................................................12 Ribosom..................................................................13 Peroksisom.............................................................14 Citoskelet................................................................15

Petra Maleš &amp; Ana Marunica 3. a

- naziv: grč. eu + karyon = „prava jezgra“ - složenija građa - posjeduju stanične organele - molekula DNA je smještena unutar jezgre - ovaj tip stanice možemo naći kod protoktista, biljaka, životinja i gljiva - postoji biljna i životinjska, biljna je autotrofna, a životinjska heterotrofna

- odvaja stanicu od okoline - tanka je i iznosi 8 nm - ne vidi se svjetlosnim mikroskopom - polupropusna je - polarizirana (s vanjske strane je pozitivno, a s citoplazmatske negativno nabijena) - regulira koncentraciju vode i iona - održava stanični pH - međusobno povezuje stanice i omogućuje metaboličke procese

GRAĐA STANIČNE MEMBRANE.pdf

-&nbsp;mjehurići koji se oslobađaju iz Golgijeva tijela i zadržavaju se u stanici -&nbsp;sadrže enzime pa sudjeluju u razgradnji tvari tj. u staničnoj probavi tijekom koje hidrolitičkim enzimima razgrađuju molekule koje su ušle u citoplazmu stanice -&nbsp;probavni mjehurići -&nbsp;enzimi unutar lizosoma djeluju u kiselom okruženju, pH = 5 -&nbsp;„stanični čistači“ -&nbsp;imunosnim stanicama sudjeluju u obrani organizma od patogenih bakterija -&nbsp;omeđeni su jednom membranom -&nbsp;nastali lizosom naziva se primarni lizosom, a sekundarni nastaje kada se primarni lizosom spoji s mjehurićem unutar kojeg se nalazi fagocitirana bakterija

-&nbsp;povezuje glatki ER i staničnu membranu -&nbsp;u njemu se događa i završna dorada molekula pristiglih iz ER -&nbsp;molekule se pakiraju u mjehuriće i prenose se izvan stanice gdje sudjeluju u komunikaciji stanica ili se zadržavaju unutar stanice gdje sudjeluju u staničnoj probavi (lizosomi) -&nbsp;sastoji se od šupljih, plosnatih membranskih vrećica koje se nazivaju cisterne - cisterne skupljene po osam čine strukturu zvanu diktiosom