Knjiga opisuje utjecaj klimatskih promjena na okoliš i zdravlje, sadrži njihov prikaz u suvremenoj umjetnosti i radovima naših učenika te poziva na doprinos svih u usporavanju klimatskih promjena.

Klimatske promjene

Posljedice porasta razine mora su: <ul><li>česte poplave u priobalnom pojasu </li><li>kontaminacija pitkih izvora vode i tla sa soli. &nbsp;</li></ul>

Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, u 2018. g. (do 30. kolovoza) je na području Europe zabilježeno ukupno 710 slučajeva infekcije virusom Zapadnog Nila. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo tijekom 2018. g. je prijavljeno 26 laboratorijski potvrđenih slučajeva, a jedna je osoba preminula od ove bolesti. Najveći broj ljudi koji su inficirani virusom Zapadnog Nila nemaju nikakve simptome. Jedan od pet zaraženih pokazuje blage znakove bolesti kao što su povišena temperatura, glavobolja i bolovi u tijelu. Kod nekih ljudi se može javiti blagi osip ili otečeni limfni čvorovi. Zbog sličnosti s drugim virusnim infekcijama, ovakvi slučajevi bolesti najčešće budu neprepoznati.

An Inconvenient Truth (2006.) <a href="https://youtu.be/huX1bmfdkyA?si=itT_cUG3KVkvNBK3" style="color: black;">https://youtu.be/huX1bmfdkyA?si=itT_cUG3KVkvNBK3</a> 8.3.2024. Redatelj&nbsp;Davis Guggenheim&nbsp;u ovom filmu prikazuje postupke i akcije bivšeg američkog potpredsjednika&nbsp;Ala Gorea&nbsp;koji se posvetio spašavanju planeta od neopozivih promjena koje mu prijete.

Slika 44. Naslovnica filma An Inconvenient Truth

Prevencija kožnih bolesti izazvanih izlaganjem suncu <ul><li>Odabir prikladne odjeće i pokrivala za glavu &nbsp;</li></ul>Lagana, ali gusto tkana odjeća dugih rukava i hlača, šešir širokog oboda ili pokrivalo za glavu s dugim šiltom legionarskog kroja s produžetkom za zaštitu ušiju i vrata.&nbsp; <ul><li>Zaštita očiju</li></ul>Sunčane naočale odgovarajuće kvalitete i oblika koje sprječavaju ulazak sunčeve svjetlosti u oči. <ul><li>Korištenje kemijskih zaštitnih sredstava (SPF) &nbsp;</li></ul>Preparat se nanosi na kožu u dovoljnoj količini 30 minuta prije izlaganja suncu. Krema se ponovno nanosi svaka 2 sata odnosno i češće (npr. nakon kupanja, jakog znojenja, brisanja itd.).  &nbsp;

Toplinski udar &nbsp; Toplinski udar stanje je opasno po život koje nastaje kao posljedica dehidracije, gubitka tjelesnih tekućina i elektrolita. Simptomi toplinskog udara su: &nbsp; <ul><li>	tjelesna temperatura iznad 39°C, &nbsp;</li><li>	vruća i crvena koža, &nbsp;</li><li>	ubrzan i jak puls, &nbsp;</li><li>	može doći i do poremećaja nesvjestice, &nbsp;</li><li>	pojavljuju se grčevi.</li></ul> Prva pomoć u slučaju toplinskog udara Oboljelog se premjesti na hladno, zasjenjeno i prozračeno mjesto. Oboljelog treba skinuti, staviti obloge s mlakom vodom i prema njemu usmjeriti ventilator.

Snowpiercer (2014.) Najava filma: <a href="https://www.youtube.com/watch?v=nX5PwfEMBM0" style="color: black;">https://www.youtube.com/watch?v=nX5PwfEMBM0</a> (8.3.2024.) Neuspjeli eksperiment za suprotstavljanje globalnom zagrijavanju doveo je planet u novo ledeno doba, što ubije većinu života na planeti. Preživjeli sretnici ukrcavaju se na vlak, Snowpiercer, koji kruži globusom u konstantnoj petlji.

2.2. Kožne bolesti Od 1850. godine poznato je da pretjerano izlaganje sunčevoj svjetlosti može trajno oštetiti kožu. Učestalost raka kože, posebice malignog melanoma, posljednjih nekoliko desetljeća, u stalnom je porastu. To je osobito vidljivo u područjima s visokom izloženošću ultraljubičastom (UV) zračenju, poput Južne Afrike, Australije i Novog Zelanda. Znanstvenici očekuju da će kombinirani učinak nedavnog oštećenja ozona u stratosferi i nastavak oštećivanja ozona, u sljedeća dva desetljeća, dodatno povećati učestalost raka kože u populaciji svijetle puti.

4. Obavite samopregled nakon povratka iz prirode da provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili. 5. Ako ste uočili krpelja u koži, trebate ga ukloniti što prije. Pincetom ga uhvatite što bliže glavi, uz kožu i laganim povlačenjem izvucite ga iz kože.&nbsp;

Sprječavanje sunčanice Sunčanica se najlakše sprječava izbjegavanjem izlaganja suncu i okolišima s visokom temperaturom. Izlaganje suncu treba izbjegavati između 11 i 16 sati, kada je ono najjače. U slučaju boravka na otvorenom, osoba mora boraviti u hladu, s pokrivalom za glavu i mora nositi odjeću od laganog materijala. Važno je voditi računa o dovoljnoj hidrataciji i laganoj prehrani. Preporuča se piti vodu, mineralnu vodu ili sok, ali treba izbjegavati alkohol i kofein. Važno je ne izlagati tijelo pretjeranom fizičkom naporu pri izrazito visokim vanjskim temperaturama. Djeca ili kućni ljubimci nikada se ne smiju ostavljati u vrućim automobilima.

Rak kože dijelimo na nemelanomski i melanomski kožni rak. Nemelanomski rak kože uključuje karcinom bazalnih stanica i karcinom <a href="https://www.mypathologyreport.ca/hr/pathology-dictionary/squamous-cells/" style="background-color: rgb(255, 255, 255); color: rgb(0, 0, 0);">skvamoznih stanica</a>. Najčešće se pojavljuju na dijelovima tijela koji su često izloženi suncu, poput nosa, ušiju, lica i vrata. Zajedno s karcinomom bazalnih stanica, karcinom skvamoznih stanica klasificira se kao nemelanomski rak kože ili keratinocitni rak kože. Navedeni tumori nastaju iz <a href="https://medicinski.lzmk.hr/clanak/keratinocit" style="background-color: rgb(255, 255, 255); color: rgb(0, 0, 0);">keratinocita</a>. Ova vrsta karcinoma kože češća je od melanoma i najčešća je vrsta raka među svim poznatim karcinomima kod ljudi svijetle puti.

Prevencija nastanka raka kože Poduzimanje mjera zaštite od prekomjernog UV zračenja ključno je u prevenciji bolesti. Metoda ABCDE Prilikom prepoznavanja melanoma pomaže nam metoda ABCDE:  &nbsp; <ul><li>	A (asimetrija, eng. asymmetry)  &nbsp;</li><li>	B (rub, eng. border)</li><li>	C (boja, eng. colour)&nbsp;</li><li>	D (promjer, eng. diameter)</li><li>	E (promjena, eng. evolution).  &nbsp;</li></ul> Na melanom se sumnja kada je pigmentna promjena asimetrična, nepravilnih rubova, višebojna, promjera većeg od 6 mm i ako se mijenja.

Utjecala je na roditelje da promijene način življenja. Njezina majka je napustila posao jer je zbog njega morala često putovati zrakoplovom. Bio je to prvi znak Gretine snažne volje, talenta i moći uvjeravanja. Zatim je odlučila pokušati uvjeriti i nas da se pokrenemo već danas, a ne sutra, i da tako spasimo naš planet. Obitelj Thunberg je najpoznatija obitelj kada se priča o klimatskim promjenama. "Naša kuća u plamenu" govori nam više o njima i njihovim životima.

Slika 15. Simptomi i prevencija toplinskog udara

Sprječavanje toplinskog udara Tijekom ljetnih mjeseci zbog visoke temperature zraka, osobito kod rizičnih skupina (djeca, starije osobe, dijabetičari, srčani bolesnici, alkoholičari i osobe s prekomjernom tjelesnom težinom) može doći do čestih pregrijavanja koja ponekad mogu imati ozbiljne posljedice. Kako bi se spriječile ovakve komplikacije, potrebno je pripaziti na dovoljan unos bezalkoholnih tekućina, izbjegavati izlaganje suncu i tjelesnu aktivnost u najtoplijim satima tijekom dana. Treba nositi prikladno pokrivalo za glavu i laganu, prozračnu odjeću te se odmarati nekoliko puta dnevno.

Očitovanje i posljedice klimatskih promjena Klimatske promjene očituju se i u ekstremnim vremenski pojavama, kao što su jaka kiša i snijeg, tuča, toplinski val, hladnoća, oluja, tropska oluja, ciklona. &nbsp; Pojedinačno ili u kombinaciji, zajedno s drugim faktorima mogu dovesti do poplava, klizišta, šumskih požara i kombiniranih pojava. &nbsp; Takve pojave imaju snažan utjecaj na ljude i okoliš.  &nbsp;

Slika 6. Poplava kao posljedica klimatskih promjena

Simptomi sunčanice  Sunčanicu možemo prepoznati po sljedećim znakovima: &nbsp; <ul><li>	koža više nije samo suha, vruća i crvena, već postaje blijeda, pa čak i ljubičasta, &nbsp;</li><li>	javlja se nemogućnost znojenja - ako smo se prije obilno znojili, sada se odjednom više ne znojimo, &nbsp;</li><li>	ubrzano ili plitko disanje&nbsp;</li><li>	ubrzani otkucaji srca</li><li>	tjelesna temperatura od 40 stupnjeva Celzijusa ili više&nbsp;</li><li>	glavobolja&nbsp;</li><li>	zbunjenost </li><li>	vrtoglavica, &nbsp;</li><li>	grčevi u mišićima</li><li>	raširene zjenice.</li></ul>

2.5. Kardiovaskularne bolesti Srčani udar&nbsp; Klimatske promjene dovode do povećanja broja ekstremno toplih i ekstremno hladnih dana što predstavlja dodatno opterećenje za zdravlje srca.&nbsp; Tako se u Velikoj Britaniji u danima u kojima se prosječna temperatura zraka spusti za samo jedan stupanj bilježi čak 200 dodatnih srčanih udara. Učestalost srčanih udara je veća zimi nego ljeti, osobito pri temperaturama ispod 15 stupnjeva Celzijevih. Razlog tome je sužavanje krvnih žila (vazokonstrikcija) koje uzrokuje smanjen protok krvi do srca.&nbsp; Glavni simptom koji zahvaća većinu ljudi je bol u sredini grudnog koša, koja se može širiti u vrat, čeljust i ruke. Do infarkta najčešće dolazi postupno.

Ostale najvažnije posljedice klimatskih promjena navedene su kroz dramatične brojčane pokazatelje u videozapisu u repozitoriju digitalnih obrazovnih sadržaja <a href="https://www.carnet.hr/usluga/edutorij/">Edutorij</a>.

Izrada maslaca za tijelo od praha drveta neem

2.3. Stanja organizma Kada je dugotrajno izrazito toplo vrijeme s visokim temperaturama i s visokim postotkom vlage u zraku, govorimo o toplinskim valovima. Toplinski ekstremi predstavljaju višednevne povišene temperature (više od 38°C), ustajale tople zračne mase i izrazito toplije noći. Ovi toplinski valovi predstavljaju prijetnju ljudskom zdravlju. U posljednjem desetljeću bilježi se trend porasta temperatura u ljetnom razdoblju što bitno utječe na zdravlje milijuna ljudi.  U Europi već je zabilježen porast smrtnosti zbog ekstremnih vrućina. U budućnosti se predviđaju sve češći i ekstremniji toplinski  &nbsp;valovi koji mogu izazvati ozbiljne zdravstvene i socijalne posljedice.

Život na našem planetu Sir David Attenborough proveo je veći dio svog života kao povjesničar prirode i televizijski voditelj. Njegov dokumentarac iz 2020. g. snažan je podsjetnik na to koliko je delikatan i međusobno povezan život na Zemlji, koliko smo ga izgubili i što još možemo učiniti da ga spasimo. Najava filma: <a href="https://www.youtube.com/watch?v=64R2MYUt394">https://www.youtube.com/watch?v=64R2MYUt394</a> (pristupljeno 28. 2. 2024.)

Slika 46. Naslovnica dokumentarnog filma Davida Attenborougha

<ol><li>CARNet. Edutorij. <a href="https://www.carnet.hr/usluga/edutorij/">https://www.carnet.hr/usluga/edutorij/</a> (pristupljeno 20. 3. 2024.)</li><li>Hrvatska enciklopedija. <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/el-nino">https://www.enciklopedija.hr/clanak/el-nino</a> (pristupljeno 20. 3. 2024.)</li><li>Keratinocit. 1992. Medicinski leksikon. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb. <a href="https://medicinski.lzmk.hr/clanak/keratinocit">https://medicinski.lzmk.hr/clanak/keratinocit</a> (pristupljeno 20. 3. 2024.)</li><li> Skvamozne stanice. <a href="https://www.mypathologyreport.ca/hr/pathology-dictionary/squamous-cells/">https://www.mypathologyreport.ca/hr/pathology-dictionary/squamous-cells/</a> (pristupljeno 20. 3. 2024.)</li><li>Tahikardija. Hrvatska enciklopedija.&nbsp;Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb. <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/tahikardija">https://www.enciklopedija.hr/clanak/tahikardija</a> (pristupljeno 20. 3. 2024.)</li></ol>

Virus zapadnog Nila&nbsp; Virus je otkriven 1937. godine u uzorku žene iz regije Zapadnog Nila u Ugandi. Virus zapadnog Nila se širi na ljude i životinje preko zaraženih komaraca koji se obično hrane zaraženim pticama. Virus zapadnog Nila najčešće se javlja tijekom toplog vremena, kada su komarci aktivni.

Slika 20. Načini prijenosa virusa zapadnog Nila

Ostatak literature i izvori fotografija navedeni su u prezentaciji Klimatske promjene i zdravlje kojom smo istoimeni projekt predstavili na 14. smotri "Dani E-medica" 2023. g.

application/vnd.openxmlformats-officedocument.presentationml.presentation

Klimatske promjene i zdravlje.pptx

Smrt prirode : čovječanstvo, klimatske promjene i priroda / Bill McKibben Osim o prijetnji ekološkom kataklizmom, autor se u knjizi bavi i pitanjima kao što su efekt staklenika, kisele kiše i uništavanje ozonskog omotača. Autor nam predstavlja nova ekološka istraživanja i iznosi činjenice i brojke koje otkrivaju dramatično napredovanje ekoloških promjena.

Slika 37. Naslovna stranica McKibbenove knjige

Prevencija bolesti koje prenose krpelji&nbsp; Cijepljenje se preporučuje osobama koje pripadaju rizičnim grupama, češće su izložene ubodu krpelja i to u krajevima gdje ima krpeljnog meningoencefalitisa.&nbsp;&nbsp; Osobne mjere zaštite su:&nbsp; 1. prikladna odjeća i obuća za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele). Izbjegavajte odjeću tamnih boja na kojoj se krpelj teže uočava i materijale poput vune i flanela na koje se oni lakše pričvrste.&nbsp; 2. Prilikom boravka u prirodi izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjeće na grmlje i tlo.&nbsp; 3. Koristite repelente na izloženim dijelovima tijela i odjeći.&nbsp;

Krpeljni meningoencefalitis Krpeljni meningoencefalitis (KME) je upalna bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Bolest prenosi&nbsp; krpelj Ixodes ricinus (šumski, obični krpelj).&nbsp;&nbsp;&nbsp; Infekcija ovim virusom u većine osoba uzrokuje samo blagu bolest praćenu vrućicom, općom slabošću, klonulošću, bolovima u mišićima i drugim simptomima. Samo u manjem broja zaraženih razvije se drugi stadij bolesti sa ponovnim porastom temperature i tipičnom kliničkom slikom zahvaćenosti moždanih ovojnica, meningitisa odnosno encefalitisa koji se očituje jakom glavoboljom, kočenjem vrata, mučninom, povraćanjem i drugim neurološkim simptomima.

Neugodna istina : planetarna pojava globalnog zagrijavanja i što u vezi s njom možemo poduzeti / Al Gore Al Gore nas u ovoj knjizi upozorava na činjenicu da su ljudski postupci glavni uzrok globalnog zagrijavanja kojem svjedočimo te da bi, ne poduzmemo li nešto hitno i odlučno, posljedice za naš planetarni dom mogle biti nepopravljive. Imamo zajedničku svrhu koja nas ujedinjuje te nas navodi da odbacimo sitničavost i nevažne sukobe. To je prilika da se uzdignemo i ispunimo zadaću.

Slika 34. Naslovna stranica knjige Ala Gorea 

Slika 1. Vizualno i sažeto tekstualno objašnjenje fenomena El Niño

Prva pomoć kod sunčanice <ul><li>Osobu pogođenu sunčanicom trebamo što prije premjestiti u hlad.</li><li>Skinuti joj višak odjeće.</li><li>Kupati je u hladnoj vodi i , ako je moguće, pokrivati hladnim ručnicima. Kupka treba imati temperaturu od 37 stupnjeva Celzijusa i treba trajati najmanje 10 minuta. &nbsp;</li><li>Staviti joj led ili hladne obloge na ruke, stopala, vrat i prepone. </li><li>Hladiti joj glavu i vrat.</li><li>Dignuti joj noge i masirati udove čime olakšavamo cirkulaciju krvi.</li><li>Dati joj piti male količine vode. &nbsp;</li><li>S prvom pomoći nastavimo sve dok se tijelo dovoljno ne ohladi. Osoba se, što je prije moguće, transportira na odjel za hitnu pomoć. &nbsp;</li></ul>

Digitalne plakate u knjigu su unijeli učenici: Klara Knežević Angela Baričević i Florijan Modrić Mentorice učeničkih digitalnih plakata: Marija Perković, profesorica savjetnica Helena Bekić, prof. Verica Elveđi, nastavnica savjetnica

Izvor fotografije Pozadina poglavlja: <a href="https://preporod.info/bs/article/25162/klimatske-promjene-i-crne-najave-nauke-za-2100-godinu">https://preporod.info/bs/article/25162/klimatske-promjene-i-crne-najave-nauke-za-2100-godinu</a> (17. 4. 2023.)

Prezentaciju Usporimo klimatske promjene izradila je učenica Magdalena Tokić.

Mentorica: Tanja Serdarević, prof., mag. bibl.

Izvor fotografije: Pozadina poglavlja: <a href="https://lidermedia.hr/images/slike/2023/02/14/o_418735_1024.jpg">https://lidermedia.hr/images/slike/2023/02/14/o_</a> <a href="https://lidermedia.hr/images/slike/2023/02/14/o_418735_1024.jpg">418735_1024.jpg</a> (20. 4. 2023.)

Autori zaključka su učenici Pomorske škole Zadar: Lovre Stipčević Vanessa Josipović i Tanja Serdarević, prof., mag. bibl. Mentorica učenika: Kristina Pijaca, prof. Izvor fotografija: Pozadina 7. poglavlja. &nbsp;<a href="https://croatia.representation.ec.europa.eu/sites/default/files/styles/oe_theme_medium_2x_no_crop/public/2021-11/P0013430014H.jpg?itok=QFL4OHAi" style="color: rgb(5, 99, 193); background-color: rgb(255, 255, 255);">https://croatia.representation.ec.europa.eu/sites/default/files/</a> <a href="https://croatia.representation.ec.europa.eu/sites/default/files/styles/oe_theme_medium_2x_no_crop/public/2021-11/P0013430014H.jpg?itok=QFL4OHAi" style="color: rgb(5, 99, 193); background-color: rgb(255, 255, 255);">styles/oe_theme_medium_2x_no_crop/public/2021-11/P0013430014H.jpg?itok=QFL4OHAi</a>&nbsp;(11. 10. 2023.) Izvor videozapisa: <a href="https://www.youtube.com/watch?v=2UoWqM3r7BQ">https://www.youtube.com/watch?v=2UoWqM3r7BQ</a> (22. 3. 2023.)

Prva pomoć kod opeklina Prvi korak bi trebao biti povlačenje u hlad. Potrebno je dobro rashladiti tijelo (tuš, hladna kupka, hladni oblozi). Na taj način smanjuje se bol i oteklina. Potrebno je osigurati da tijelo dobije dovoljnu količinu tekućine. Za sprječavanje većih oštećenja stanica, korisna je i prehrana s više vitamina i antioksidanata, budući da oni pomažu u smanjenju upala. &nbsp; Nakon hlađenja, opečenu kožu potrebno je smiriti kremama za hlađenje i vlaženje. Protiv bolova dobro je popiti tabletu aspirina koja će djelomično spriječiti ozbiljnije posljedice.

Mentorica učeničkih likovnih radova: Helena Bekić, prof.

Likovne radove u digitalnu knjigu unio učenik: Florijan Modrić

Izvori fotografija: Pozadina poglavlja: <a href="https://www.artmie.hr/blog-o-umjetnosti">https://www.artmie.hr/blog-o-umjetnosti</a> (17. 4. 2023.)

Ako bolesnik povraća, prvo ga pridržite i pomognite mu da ne udahne povraćeni sadržaj, zatim postupite kao u prethodnom slučaju.&nbsp; Ako bolesnik nije pri svijesti, diše i srce mu radi, postavite ga u stabilan bočni položaj. Nazovite hitnu medicinsku pomoć i do njihovog dolaska provjeravajte disanje i rad srca.&nbsp; Ako bolesnik nije pri svijesti, ne diše i srce mu ne radi, provedite postupak&nbsp; reanimacije. Oslobodite dišni put, pristupite davanju umjetnog disanja i masaže srca (2 udaha pa 30 pritisaka na prsni koš) dok netko zove hitnu medicinsku pomoć.&nbsp; Uspjeh oživljavanja bit će bolji ako bolesniku pristupite u prve četiri minute od trenutka prekida rada srca. Postupak provodite do uspostavljanja disanja i rada srca, odnosno do dolaska hitne medicinske pomoći.

Lajmska bolest (borelioza) Lajmska bolest je&nbsp; bolest uzrokovana bakterijom Borreliom burgdorferi koja se prenosi ubodom zaraženog krpelja. Krpelji se u prirodi najviše javljaju u uvjetima povoljne temperature i vlažnosti zraka, u proljeće, rano ljeto i jesen.&nbsp;&nbsp;&nbsp; Simptomi su umor, zimica, vrućica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima te povećani limfni čvorovi uz karakterističan osip na koži koji se zove erythema migrans.&nbsp; Na mjestu ugriza krpelja pojavljuje se dugotrajno crvenilo na koži ovalnog ili prstenastog oblika koje doseže promjer veći od 5 cm, a u sredini postupno blijedi stvarajući karakterističan oblik.&nbsp;&nbsp; U slučaju pojave takvih promjena na koži nakon uboda krpelja, važno je javiti se svom liječniku opće prakse.&nbsp;

Prevencija salmonele Kako bi se spriječila pojava salmonele važno je paziti kako se radi s hranom i često prati ruke u toploj vodi sapunom prije i nakon doticaja sa sirovim mesom. Osim toga, ruke treba prati prije pripreme hrane, nakon toaleta, nakon prematanja dječjih pelena te nakon diranja životinja. Hranu je potrebno držati u hladnjaku, pogotovo u ljetnim mjesecima. Kod kuhanja je važno paziti da je hrana uvijek dobro termički obrađena. U slučaju čudnog mirisa ili izgleda mesa ili jaja, potrebno ih je baciti kako bi se spriječila zaraza. Razbijena jaja u pakiranju potrebno je odmah baciti.&nbsp;

<ol><li>KLIMATSKE PROMJENE</li></ol>

Slika 10. <a href="https://www.vzajemna.si/img/b814e341-7428-4eb8-938a-7911ab31f97d/2-alergija-na-sonce.jpg?fm=jpg">https://www.vzajemna.si/img/b814e341-7428-4eb8-938a-7911ab31f97d/2-alergija-na-sonce.jpg?fm=jpg</a> (pristupljeno 21. 9. 2023.) Slika 11. <a href="http://www.kozmetika.edu.rs/project/alergija-na-sunce/">Alergija na sunce - sve što treba da</a> <a href="http://www.kozmetika.edu.rs/project/alergija-na-sunce/">znate! - Akademija (kozmetika.edu.rs)</a> (pristupljeno 21. 9. 2023.) Slika 12. <a href="https://www.healthdirect.gov.au/sunburn">https://www.healthdirect.gov.au/sunburn</a> (pristupljeno 21. 9. 2023.) Slika 13. <a href="https://www.estetika-milosevic.si/wp-content/uploads/2019/01/afp20120715p161-f1-%20e1588852362181.jpg">https://www.estetika-milosevic.si/wp-content/uploads/2019/01/afp20120715p161-f1-</a> <a href="https://www.estetika-milosevic.si/wp-content/uploads/2019/01/afp20120715p161-f1-%20e1588852362181.jpg">e1588852362181.jpg</a> (pristupljeno 21. 9. 2023.) Slika 20. <a href="https://www.zzjzdnz.hr/public/uploads/photos/articles/sl_082313132724.jpg">https://www.zzjzdnz.hr/public/uploads/photos/articles/sl_</a> <a href="https://www.zzjzdnz.hr/public/uploads/photos/articles/sl_082313132724.jpg">082313132724.jpg</a> (pristupljeno 20. 6. 2023.)

5.DIGITALNI I TISKANI PLAKATI UČENIKA O KLIMATSKIM PROMJENAMA

Slika 25. Simptomi krpeljnog meningoencefalitisa

Beasts of the Southern Wild (2012.) Najava filma: <a href="https://www.youtube.com/watch?v=SSuG_dd9NKk" style="color: black;">https://www.youtube.com/watch?v=SSuG_dd9NKk</a> (8. 3. 2024.) Šestogodišnja Hush Puppy iz glave ne može izbaciti prapovijesna bića za koje njezina učiteljica tvrdi da će biti oslobođena iz leda kada se otopi. Ona o tome razmišlja čak i dok se pred njom ruši svijet, oluje bujaju, nasipi se urušavaju, a obitelj joj pati od zdravstvenih problema.

Slika 41. Naslovnica filma Beasts of the Southern Wild

Homo&nbsp;Climacticum&nbsp;–&nbsp;Sven&nbsp;Janovski (ur.)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Homo&nbsp;Climacticum&nbsp;je antologija domaće klimatske fikcije. Nastala je na temelju brojnih izvanrednih prijava na javni natječaj za kratke priče i pjesničke forme na&nbsp;temu ekologije, okoliša i klimatskih promjena. Žiri je među pristiglim prijavama odabrao najbolje radove u kojima autori nude svoje viđenje klimatskih promjena. Prvo izdanje iz 2017. doživjelo je takav uspjeh da je naredne godine uslijedio i nastavak.

Slika 39. Naslovna stranica antologije hrvatskih pisaca "Homo Climaticum"

2.1.1. Alergijski rinitis Posljednjih godina sve je očitija povezanost klimatskih promjena i respiratornih alergija, budući da alergijske bolesti postaju sve dominantnije bolesti suvremenog doba. Klimatske promjene utječu na biljke, a time i na količinu alergija na pelud u zraku i njegovo raspršivanje, budući da se pelud smatra osjetljivim bioindikatorom reakcije biljaka na klimatske promjene. U posljednjih 20 godina, zbog porasta temperature, utvrđen je raniji početak i vrhunac cvjetanja vrsta biljaka koje cvatu ranije u godini (brijest, breza, jasen i lijeska) te dužina trajanja cvjetanja. Sezona cvjetanja produžena je i za ljetne vrste (razne vrste trava i korova, ambrozije i pelina).

Prevencija infektivnih bolesti koje prenose komarci&nbsp; Malarija se može spriječiti uzimanjem antimalarika prije odlaska u malarično područje. Prevencija infektivnih bolesti koje prenose komarci postiže se i općim mjerama zaštite - dezinsekcijom i isušivanjem njihovih vodenih i vlažnih staništa.&nbsp; Individualne mjere zaštite od komaraca su:&nbsp;&nbsp; <ul><li>izbjegavanje boravka na otvorenom noću, za vrijeme aktivnosti komaraca&nbsp;</li><li>korištenje repelenata, sredstava koja odbijaju komarce, na otkrivenim dijelovima tijela i u zatvorenom prostoru&nbsp;&nbsp;</li><li>nošenje odjeće dugih rukava i nogavica prilikom boravka na otvorenom i&nbsp;</li><li>primjena zaštitnih mreža na prozorima i vratima.&nbsp;</li></ul>

Globalno zatopljenje ili globalno zagrijavanje je postupno zagrijavanje Zemljine površine i najnižih slojeva atmosfere uzrokovano učinkom staklenika, što dovodi i do globalnih promjena klime.

Slika 41. <a href="https://www.imdb.com/title/tt2125435/">https://www.imdb.com/title/tt2125435/</a> (pristupljeno 20. 3. 2024.) Slika 42. <a href="https://www.imdb.com/title/tt6333054/">https://www.imdb.com/title/tt6333054/</a> (pristupljeno 20. 3. 2024.) Slika 43. <a href="https://titanbooks.com/70580-snowpiercer-the-art-and-making-of-the-film/">https://titanbooks.com/70580-snowpiercer-the-art-and-making-of-the-film/</a> (pristupljeno 20. 3. 2024.) Slika 44. <a href="https://www.imdb.com/title/tt0497116/">https://www.imdb.com/title/tt0497116/</a> (pristupljeno 20. 3. 2024.) Slika 45. <a href="https://www.imdb.com/title/tt0319262/">https://www.imdb.com/title/tt0319262/</a> (pristupljeno 20. 3. 2024.) Slika 46. <a href="https://www.sustain.ucla.edu/event/davis-attenboroughs-a-life-on-our-planet-virtual-movie-screening/">https://www.sustain.ucla.edu/event/davis-attenboroughs-a-life-on-our-planet-virtual-movie-screening/</a> (pristupljeno 8. 3. 2024.)

Prva dva poglavlja ove knjige čini istraživački materijal iz E-medica projekta Klimatske promjene i zdravlje koji smo realizirali i predstavili 2023. g. Autori 1. poglavlja Klimatske promjene su učenici Pomorske škole: Vanessa Josipović i Lovre Stipčević Mentorica: Kristina Pijaca, prof. Autorice potpoglavlja o respiratornim i kožnim bolestima te stanjima organizma izazvanim klimatskim promjenama su učenice Srednje zdravstvene in kozmetične šole Maribor: Nika Aubel i Mojca Lukman Mentorica: nastavnica Suzana Krajnc

Šesto izumiranje : [sudbina vrsta u čovjekovim rukama] / Elizabeth Kolbert Autorica i&nbsp; novinarka uglednog New Yorkera, Elizabeth Kolbert, tvrdi kako je dostupno sve više znanstvenih radova koji dokazuju da je šesto izumiranje već započelo te da je glavni uzrok tom izumiranju upravo čovjekovo djelovanje.

Slika 38. Naslovnica knjige Elizabeth Kolbert

U knjizi smo nastojali ukratko prikazati negativan utjecaj klimatskih promjena na okoliš i zdravlje čovjeka, opisati uzroke, simptome i prevenciju bolesti koje su potaknute klimatskim promjenama. Predstavili smo književna i publicistička djela, igrane i dokumentarne filmove, učeničke likovne radove, digitalne i tiskane plakate posvećene klimatskim promjenama. U završnom dijelu knjige pozivamo čitatelje naše knjige da promjenom vlastitih životnih navika doprinesu usporavanju klimatskih promjena. Pozivamo vas da zajedno "malim, bezimenim djelima dobrote" , kako ih je opisao engleski pjesnik William Wordsworth, sačuvamo ovaj svijet za naraštaje koji će ga od nas naslijediti. 27.ožujka 2024. godine

2.1. Respiratorne bolesti Klimatske promjene su velika prijetnja za zdravlje dišnog sustava. Klimatske promjene povećavaju količinu peludi i alergena koje proizvode biljke, utječu na širenje plijesni te povećavaju koncentraciju ozona i čestica u zraku. Mogu uzrokovati oboljenja poput astme, rinitisa, sinusitisa, kronične opstruktivne plućne bolesti i respiratorne infekcije. Ekstremne klimatske promjene, osim toplinskih valova, uzročnici su i oštrijih zima koje također predstavljaju potencijalnu opasnost za zdravlje dišnog sustava.

2.2.1. Posljedice prekomjernog sunčanja Fotodermatoze su patološke promjene na koži koje su prouzročene prekomjernim izlaganjem kože UV zrakama. UVA zračenje uzrokuje smeđu pigmentaciju kože i rak kože, dok UVB zračenje uzrokuje opekline, kronična oštećenja kože i razne premaligne promjene.  &nbsp;

Denga groznica Denga groznica je tropska bolest uzrokovana virusom dengue. Prijenosnici denga groznice uglavnom su komarci iz roda Aedes aegypti i Aedes albopictus (tigrasti komarac) koji najčešće obitavaju u tropskim krajevima. Bolest često prolazi asimptomatski. Klasična denga groznica uključuje ove simptome: <ul><li>vrućicu </li><li>glavobolju</li><li>bolove u mišićima i zglobovima te </li><li>osip sličan ospicama.</li></ul>

Prva pomoć u slučaju srčanog udara Ako sumnjate da osoba ima srčani udar, pozovite hitnu medicinsku pomoć (94) jer oboljeli mora primiti stručnu pomoć odmah.&nbsp;&nbsp; U slučaju da se nalazite daleko od zdravstvene ustanove, prevezite bolesnika do najbliže zdravstvene ustanove. Bolesnika prenesite do vozila jer osoba u tom stanju ne smije hodati.&nbsp; Ako je bolesnik pri svijesti i ne povraća, pokušajte ga smiriti, osigurajte mu mirovanje i ne dopustite da išta radi (npr. preoblači odjeću, traži zdravstvenu iskaznicu i sl.). Postavite ga u sjedeći položaj. Dajte mu usitnjenu tabletu acetilsalicilne kiseline od 300 mg (Andol, Aspirin) ili neka je sam sažvače. Druge lijekove nemojte davati, osim ako se radi o osobi koja se liječi od angine pektoris, kojoj treba dati uobičajenu tabletu pod jezik (Nitroglicerin, Tinidil, Angised).&nbsp;&nbsp;

<ul><li>Neizlaganje suncu</li></ul>Sunčeve zrake su najjače između 10 i 15 sati. &nbsp; <ul><li>Ograničena uporaba solarija</li></ul> <ul><li>Praćenje prognoza UV indeksa i prilagodba zaštite</li></ul> <ul><li>Unos odgovarajuće količine tekućine u organizam</li></ul>

Slika 12. Prevencija kožnih bolesti izazvanih izlaganjem suncu

The Day After Tomorrow Najava filma: <a href="https://youtu.be/HUBDFoMNXzA?si=3E_3KszL0iBANP3L" style="color: black;">https://youtu.be/HUBDFoMNXzA?si=3E_3KszL0iBANP3L</a> (8. 3. 2024.) Film katastrofe redatelja i scenarista Rolanda Emmericha podsjeća nas da je priroda najvrednije što čovječanstvo ima, a Zemlja samo posuđena od naših potomaka kojima je trebamo vratiti neoštećenu i promijenjenu samo nabolje.

Slika 45. Naslovnica filma The Day After Tomorrow

Autorice potpoglavlja o infektivnim i kardiovaskularnim bolestima, bolestima probavnog sustava i utjecaju klimatskih promjena na mentalno zdravlje su učenice Medicinske škole Ante Kuzmanića-Zadar: Katarina Gospić Sara Šarić i Lea Klanac Mentorica: Tanja Serdarević, prof., mag. bibl. Savjetodavna podrška u istraživanju utjecaja klimatskih promjena na zdravlje i izradi prezentacije za predstavljanje projekta Klimatske promjene i zdravlje na 14. smotri "Dani E-medica" bila nam je nekadašnja koordinatorica projekata E-medica u Medicinskoj školi Ante Kuzmanića-Zadar i dugogodišnja voditeljica smotre "Dani E-medica", Verica Elveđi, nastavnica savjetnica.

Izdavač: Medicinska škola Ante Kuzmanića-Zadar Zadar, Ulica dr. Franje Tuđmana 24/G Za izdavača: Anita Basioli, prof. Urednica: Tanja Serdarević, prof., mag. bibl. Lektura: Tanja Serdarević, prof., mag. bibl. Fotografije: Izvori fotografija navedeni su na kraju svakog poglavlja knjige. Naslovnica: Fotografija preuzeta s: <a href="https://cepr.org/voxeu/columns/flight-climatic-safety">https://cepr.org/voxeu/columns/flight-climatic-safety</a> (pristupljeno 10. 3. 2024.) ISBN 978-953-97023-8-8 1. izdanje, 2024. Zadar, Hrvatska

Klimatske promjene predstavljaju najozbiljniji problem s kojim se suočava svijet.&nbsp;&nbsp; Važno je osvijestiti svakog pojedinca o situaciji u kojoj se nalazimo i utjecaju koji imamo.&nbsp;&nbsp; Ta svijest se polako širi, pa je tako Europska unija donijela odluku kojom se želi postići klimatska neutralnost do 2050. godine. Cilj je “ekologizirati” sve što se može. Odgovornost je na državama članicama, ali i na svakom pojedincu koji svojim postupcima pridonosi kvaliteti svoga i tuđih života, te stvara uvjete za generacije koje dolaze. &nbsp;

Razvojem industrijske revolucije povećala se koncentracija štetnih plinova koji uništavaju ozon.&nbsp; Zahvaljujući Montrealskom protokolu (1987.), proizvodnja i korištenje halona i klorofolkarbonata (CFC) je prekinuta, ali se i dalje prati njihova razina u atmosferi.&nbsp;&nbsp; CFC ima dugi „rok trajanja“ te će ostati u atmosferi još puno desetljeća. Bez novih emisija i dalje ima dovoljno štetnih plinova da prouzroče  gotovo potpuno uništenje ozona  u nižoj stratosferi iznad Antarktika od kolovoza do prosinca. Zato se ozonska rupa nastavlja formirati svakog proljeća. Njezina površina i dubina ovisi, u velikoj mjeri, o meteorološkim uvjetima.&nbsp;&nbsp;

Na velike vene na vratu, prepone i pazuh stavljaju se hladni oblozi ili se bolesnik uroni u kadu s hladnom vodom. Ako je pacijent pri svijesti, dajte mu da pije hladnu (ne ledenu) vodu ili otopinu za rehidraciju. Za daljnje upute potrebno je potražiti savjet dežurne zdravstvene službe. U slučaju nesvjestice, osobu je potrebno smjestiti u stabilan bočni položaj u koji se postavljaju osobe u nesvijesti, što prije pozvati hitnu pomoć (112) i aktivno hladiti bolesnika. Nakon što temperatura padne na 39 °C, potrebno je prestati s agresivnim hlađenjem.

Pozadina 1. poglavlja. <a href="https://climate.nasa.gov/effects/">https://climate.nasa.gov/effects/</a> ; <a href="https://www.asce.org/publications-and-news/civil-engineering-source/civil-engineering-magazine/issues/magazine-issue/article/2022/01/how-to-make-infrastructure-more-resilient-against-climate-change">https://www.asce.org/publications-and-news/civil-engineering-source/civil-engineering-magazine/issues/magazine-issue/article/2022/01/how-to-make-infrastructure-more-resilient-against-climate-change</a> (pristupljeno 21. 3. 2024.) Pozadina 2. poglavlja. &nbsp;<a href="https://www.adiva.hr/adiva/rijec-farmaceuta/klimatske-promjene-globalno-zatopljenje-i-zagadenje-zraka-utjecu-na-zdravlje/" style="color: rgb(5, 99, 193); background-color: rgb(255, 255, 255);">https://www.adiva.hr/adiva/rijec-farmaceuta/klimatske-promjene-globalno-zatopljenje-i-zagadenje-zraka-utjecu-na-zdravlje/</a>&nbsp;(3. 4. 2023.) Slika 8. <a href="https://zdravlje.eu/wp-content/uploads/2009/12/DERMATITIS-SOLARIS.jpg">https://zdravlje.eu/wp-content/uploads/2009/12/DERMATITIS-SOLARIS.jpg</a> (pristupljeno 21. 9. 2023.) Slika 9. <a href="https://images.24ur.com/media/images/884xX/Jul2015/61631060.jpg">https://images.24ur.com/media/images/884xX/</a> <a href="https://images.24ur.com/media/images/884xX/Jul2015/61631060.jpg">Jul2015/61631060.jpg</a> (pristupljeno 21. 9. 2023.)

Chasing Coral (2017.) <a href="https://www.youtube.com/watch?v=5W4PfXCKBPc" style="color: black;">https://www.youtube.com/watch?v=5W4PfXCKBPc</a> (8.3.2024.) Redatelj&nbsp;Jeff Orlowski iznosi činjenično stanje o egzistencijalno ugroženom koraljnom grebenu i upozorava na skoru ekološku katastrofu nastavimo li istim smjerom kao i do sada.

Malarija je endemsko-epidemijska bolest koja pretežno zahvaća tropska i suptropska područja svijeta. Malarija je u Hrvatskoj iskorijenjena još 1964. godine. Danas se bilježe samo tzv. importirani slučajevi, nastali u brojnim endemskim područjima malarije u svijetu. Simptomi obično počinju između 10 dana i 35 dana nakon ugriza zaraženog komarca. Javljaju se u ciklusima, a traju 2 do 3 dana. Na početku bolesti pacijent osjeća iscrpljenost, glavobolju, bolove u mišićima, blagu vrućicu, klonulost. Nakon što se razmnožilo puno parazita, simptomi se pogoršavaju. Nastupa zimica i glavobolja, počinje naglo rasti tjelesna temperatura na 41 ili 42 Celzijeva stupnja. Javljaju se mučnine, bolovi u trbuhu, povraćanje i gubitak svijesti. Nakon što temperatura padne, pacijent je iscrpljen. Sličan napad događa se svakih 48 do 72 sata ili svakodnevno, ovisno o vrsti parazita.

2.6. Bolesti probavnog sustava Povećanje količine oborina, poplava i suša bit će povezano s povećanjem crijevnih infekcija i hepatitisa. Promjene u staništu mogu rezultirati promijenjenom distribucijom gastrointestinalnih bolesti kao što je Vibrio cholerae. Kolera Kolera je akutna proljevasta infekcija uzrokovana gutanjem hrane ili vode kontaminirane bakterijom Vibrio cholerae. &nbsp; Većina ljudi zaraženih Vibriom cholerae ne razvija nikakve simptome.&nbsp; Među ljudima koji razviju simptome, većina ima blage ili umjerene simptome, dok manjina razvije akutni vodenasti proljev s teškom dehidracijom. To može dovesti do smrti ako se ne liječi.&nbsp;

Salmoneloza Visoke temperature pogoduju kvarenju hrane, što će dovesti do povećane incidencije (pojavnosti bolesti) salmoneloza. Bakterija Salmonella je štapićasta bakterija koja se nalazi u probavnom sustavu ptica, drugih životinja i ljudi, a ljudi se zaraze kada jedu zaraženu hranu ili piju zaraženu vodu. Simptomi se mogu pojaviti šest sati do šest dana od same infekcije i mogu trajati četiri do sedam dana, a uključuju&nbsp; proljev,&nbsp; grčeve i bolove u trbuhu, iznenadnu temperaturu, mučninu, povraćanje, glavobolju, dehidraciju, krv u stolici.&nbsp;

Dijagnoza raka kože Promjene na koži često otkrivamo sami. Potrebno je obratiti pozornost na novonastale pigmentne promjene na koži, kao i na postojeće. Osobe sa srednje velikim i velikim urođenim madežima trebaju redovite dermatološke preglede jer imaju doživotni rizik od razvoja melanoma. Dermatoskopija je dodatna dijagnostička metoda kojom se uz pomoć posebnih povećala mogu precizno pregledati pigmentne mrlje. Konačna dijagnoza postavlja se biopsijom i histopatološkim pregledom tkiva.

Sunčanica Sunčanica je vrlo opasno akutno stanje u kojemu tijelo nije u stanju regulirati tjelesnu temperaturu. Nastaje kada su glava i vrat predugo izloženi sunčevoj svjetlosti, što dovodi do poremećene cirkulacije krvi u mozgu. Tjelesna temperatura osobe raste toliko da se tijelo više ne može samo ohladiti. Zbog toga se tijelo prekomjerno i ubrzano znoji, čime se gube voda i soli iz tijela. Ako se tijekom tog vremena tekućina dovoljno ne nadoknadi, dolazi do dehidracije i <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/tahikardija">tahikardije</a>. Može doći do toplinskog udara ili sunčanice. Kao posljedica gubitka veće količine tekućine iz organizma dolazi do toplinske iscrpljenosti ili predstadija sunčanice. Tijelo više ne isijava toplinu što znači porast tjelesne temperature čak i iznad 41 stupnja Celzijusa, što može biti kobno za čovjeka.

2.7. Mentalno zdravlje Kako učinci globalnog zatopljenja i klimatskih promjena postaju očitiji, tako raste i njihov utjecaj na naše fizičko i mentalno zdravlje. Prema izvješću Američkog psihološkog društva, klimatske promjene predstavljaju značajnu prijetnju javnom mentalnom zdravlju i dobrobiti. Izloženost ekstremnim vremenskim prilikama može dovesti do kratkoročnih i dugoročnih problema s mentalnim zdravljem, uključujući posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), tjeskobu, depresiju i ovisnosti. Povećanje okolišne temperature uslijed globalnog zatopljenja će vjerojatno povećati učestalost agresivnog ponašanja.

Slika 36. <a href="https://www.ljevak.hr/naomi-klein/20451-ovo-mijenja-sve.html">https://www.ljevak.hr/naomi-klein/20451-ovo-mijenja-sve.html</a> (pristupljeno 8. 3. 2024.) Slika 37. <a href="https://www.superknjizara.hr/hr/smrt-prirode-covjecanstvo-klimatske-promjene-i-priroda-2005-bill-mckibben">https://www.superknjizara.hr/hr/smrt-prirode-covjecanstvo-klimatske-promjene-i-priroda-2005-bill-mckibben</a> (pristupljeno 8. 3. 2024.) Slika 38. <a href="https://znanje.hr/product/sesto-izumiranje/202745">https://znanje.hr/product/sesto-izumiranje/202745</a> (pristupljeno 8. 3. 2024.) Slika 39. <a href="https://www.booksa.hr/english/articles/homo-climaticum-850e9bd1-787a-430c-8835-5da4765a9499">https://www.booksa.hr/english/articles/homo-climaticum-850e9bd1-787a-430c-8835-5da4765a9499</a> (pristupljeno 8. 3. 2024.) Slika 40. <a href="https://www.imdb.com/title/tt0816692/?ref_=tt_mv_close">https://www.imdb.com/title/tt0816692/?ref_=tt_mv_close</a> (pristupljeno 20. 3. 2024.)

Malarija Malarija je zarazna bolest crvenih krvnih stanica koju prenose ženke komarca Anopheles zaražene parazitom Plasmodium.&nbsp; Tropsko i suptropsko područje je prirodno stanište invazivnih vrsta komaraca, ali zbog klimatskih promjena, sve toplijeg i vlažnijeg vremena, došlo je do rasprostranjivanja vrsta komaraca koje nisu uobičajene za naše krajeve.

3.KLIMATSKE PROMJENE U KNJIŽEVNOSTI I FILMSKOJ UMJETNOSTI

3.1. Književnost i publicistika

Naša kuća u plamenu / Greta Thunberg U ovoj knjizi koju su napisali Greta i njena obitelj (najvećim dijelom njena mama), otvoreno se progovara o o problemima s kojima su se susretali tijekom odrastanja (Greti i njenoj mlađoj sestri Beati dijagnosticiran je Aspergerov sindrom) te koji su razlozi potaknuli Gretu da započne pokret #FridaysForFuture.&nbsp; Greta je 20. kolovoza 2018. sjela ispred švedskog parlamenta i započela svoj školski štrajk kako bi upozorila na ozbiljnost klimatskih promjena te ukazala na vrlo mali interes medija za tu tematiku. Danas je jedna od najpoznatijih aktivistkinja za klimatske promjene.

Gospodari vremena : povijest i utjecaj klimatskih promjena na budućnost / Tim Flannery Ukoliko ne poduzmemo drastične protumjere, posljedice klimatskih promjena bit će devastirajuće. Zato je važno djelovati brzo i efikasno. Srećom, ova knjiga nudi konstruktivna i primjenjiva rješenja za uklanjanje i zaustavljanje razarajućih posljedica industralizacije.

Slika 33. Naslovna stranica knjige Tima Flanneryja o klimatskim promjenama

Jedna od posljedica klimatskih promjena je svakako i njihov utjecaj na ljudsko zdravlje kroz čitav niz bolesti: <ul><li>respiratornih, </li><li>kožnih, </li><li>infektivnih, </li><li>kardiovaskularnih, </li><li>bolesti probavnog sustava</li><li>različitih stanja organizma i </li><li>utjecaja na naše mentalno zdravlje.</li></ul>

Opekline od sunca nastaju nakon intenzivnog sunčanja, najčešće uz vodene površine, plaže ili na snijegu. Javljaju se 2 do 6 sati nakon sunčanja, a najizraženije su nakon 24 sata. Crvenilo se može pojaviti već tijekom sunčanja, ali obično nakon nekoliko sati koža još više natekne, a mogu se pojaviti i mjehuri. U težim slučajevima osoba osjeća mučninu, javlja se glavobolja, zimica, groznica i povraćanje.  &nbsp;

Izvori fotografija: Pozadina 3. poglavlja. <a href="https://knjiga-znanja-veda.hr/index.php?/prodaja-knjiga/knjiga/dan-poslije-sutra-igrani-film">https://knjiga-znanja-veda.hr/index.php?/prodaja-knjiga/knjiga/dan-poslije-sutra-igrani-film</a> (pristupljeno 20. 3. 2024.) ) Slika 32. <a href="https://shop.skolskaknjiga.hr/greta-thunberg-nasa-kuca-u-plamenu.html">https://shop.skolskaknjiga.hr/greta-thunberg-nasa-kuca-u-plamenu.html</a> (pristupljeno 25. 2. 2024.) Slika 33. <a href="https://eknjizara.hr/artikli/neugodna-istina-planetarna-pojava-globalnog-zagrijavanja-i-sto-u-vezi-s-njom-mozemo-poduzeti/">https://eknjizara.hr/artikli/neugodna-istina-planetarna-pojava-globalnog-zagrijavanja-i-sto-u-vezi-s-njom-mozemo-poduzeti/</a> (pristupljeno 20. 3. 2024.) Slika 34. <a href="https://sakcinski.hr/trgovina/gospodari-vremena/">https://sakcinski.hr/trgovina/gospodari-vremena/</a> (pristupljeno 8. 3. 2024.) Slika 35. <a href="https://planetopija.hr/kategorija/publicistika/tema/ekologija-i-botanika/o-vremenu-i-vodi">https://planetopija.hr/kategorija/publicistika/tema/ekologija-i-botanika/o-vremenu-i-vodi</a> (pristupljeno 8. 3. 2024.)

Autorice 3. poglavlja su učenice: Maja Orlić Elena Grzunov Dora Babić i Alanis Peričin Mentorica: Tanja Serdarević, prof., mag. bibl Literatura: <ol><li>Dan poslije sutra. <a href="https://mojtv.hr/m2/film.aspx?id=2723">https://mojtv.hr/m2/film.aspx?id=2723</a> (8. 3. 2024.)</li><li>Gradska knjižnica Velika Gorica. Knjige o klimatskim promjenama. <a href="https://www.knjiznica-vg.hr/knjige-o-klimatskim-promjenama/">https://www.knjiznica-vg.hr/knjige-o-klimatskim-promjenama/</a> (pristupljeno 8. 3. 2024.)</li><li>Šest filmova o klimatskim promjenama koje vrijedi pogledati. <a href="https://www.ekovjesnik.hr/clanak/711/sest-filmova-o-klimatskim-promjenama-koje-vrijedi-pogledati">https://www.ekovjesnik.hr/clanak/711/sest-filmova-o-klimatskim-promjenama-koje-vrijedi-pogledati</a> (pristupljeno 8. 3. 2024.)</li></ol>

Uobičajeni simptomi srčanog udara su: <ul><li>pritisak, stezanje i bol u prsima ili rukama, koja se može proširiti na vrat, čeljust i leđa, </li><li>osjećaj punoće, </li><li>mučnina, probavne smetnje, žgaravica ili bolovi u trbuhu, </li><li>kratkoća daha, znojenje ili hladan znoj, </li><li>osjećaj tjeskobe, </li><li>umor </li><li>poteškoće sa spavanjem te </li><li>vrtoglavica.&nbsp;</li></ul>

Klimatske promjene predstavljaju statistički značajne promjene srednjeg stanja ili varijabilnosti klimatskih veličina koje traju desetljećima i duže.  Klimatske promjene nastaju kao posljedica prirodne varijabilnosti ili kao posljedica ljudskog djelovanja.&nbsp; Pod prirodnu varijabilnost spadaju pojave kao što je El Niño, erupcije vulkana ili promjene Sunčevog zračenja zbog gibanja Zemlje oko Sunca.&nbsp; El Niño &nbsp;[elni'ńo] (španj.: dječak, mali Isus) je prirodni fenomen povezan s promjenama klime u tropima. Prvotno nazvan po toploj oceanskoj struji koja oplakuje obale Perua u božićno doba. Donosi vlažno i kišovito vrijeme te poplave u inače suhim područjima Južne Amerike te sušno razdoblje u području Indonezije.&nbsp;

Mentalna trauma također dolazi od ekstremnih vremenskih prilika.

Prema Nacionalnoj meteorološkoj službi, ekstremni vremenski događaj je “jaka ili nesezonska oluja, poput tornada, grmljavinske oluje, mećave, tajfuna, uragana, toplinskog vala, suše ili hladnoće”.&nbsp;

Slika 32. Naslovna stranica knjige Grete Thunberg "Naša kuća u plamenu"

Polimorfna fotodermatoza javlja se početkom proljeća ili na proljeće. Osip se pojavljuje nekoliko sati ili dana nakon izlaganja suncu. Polimorfna fotodermatoza traje nekoliko dana ili tjedana. Osip jako svrbi ili je neugodan. Na koži koja je bila izložena sunčevoj svjetlosti pojavljuju se ružičasti mjehurići ili kvržice.  	&nbsp;

Povećanje učestalosti prirodnih katastrofa, kao što su poplave, tropske oluje i požari, može povećati učestalost posttraumatskog stresnog poremećaja i depresije.

Promjene u klimi i globalno zatopljenje mogu dovesti do potrebe za migracijom što može dovesti do akulturacijskog stresa koji može biti podloga za razne psihijatrijske poremećaje.

Opasni čimbenici nastanka melanoma <ul><li>	pozitivna obiteljska anamneza (da je nekoliko članova obitelji već imalo bolest) i veći broj mrlja od pigmenta (više od 50)</li><li>	različiti netipični znakovi na tijelu&nbsp;</li><li>	urođeni (kongenitalni) znakovi</li><li>	preboljen melanom</li><li>	izloženost UV zrakama &nbsp;</li><li>	opekotine od sunca</li><li>	starost&nbsp;</li><li>	rasa i &nbsp;</li><li>	tip kože. &nbsp;</li></ul>

Alergijski rinitis, poznatiji kao peludna groznica, alergijska je upala sluznice nosa od koje boluje i do 40 posto populacije. Mogu oboljeti odrasle osobe kao i djeca. Poznat nam je sezonski alergijski rinitis koji se javlja u vrijeme cvjetanja, a javlja se kao posljedica alergije na pelud trava, žitarica, drveća ili grmlja. Ako znakovi i simptomi potraju tijekom cijele godine, alergija je najvjerojatnije povezana s alergenima kod kuće ili na poslu kao što su grinje, dlaka kućnih ljubimaca i plijesan. Navedeno je poznato kao i cjelogodišnji (trajni) alergijski rinitis. &nbsp; Kod alergijskog rinitisa tipični simptomi i znakovi javljaju se nakon izlaganja alergenima.

Solarna urtikarija izaziva jak i neugodan svrbež kože. Ružičaste mrlje mogu se pojaviti nakon samo nekoliko minuta izlaganja suncu.

Otprilike 57 000 ljudi u svijetu godišnje umre od malignog melanoma kože.     Nemelanomski rak kože vrlo je česta bolest, primjerice u SAD-u incidencija je 165. U Republici Sloveniji kod žena zauzima drugo mjesto po učestalosti&nbsp; (12% svih malignih bolesti), a treće među muškarcima (9% svih malignih bolesti). U Sloveniji svake godine od raka kože oboli oko 600 ljudi.

Medicinska škola Ante Kuzmanića-Zadar Zadar, 2024.

Ovo mijenja sve : kapitalizam protiv klime / Naomi Klein&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Naša ekonomija ratuje s mnogim oblicima života na Zemlji, uključujući i ljudskim. Da bi klima izbjegla kolaps, potrebno je rezanje ljudskog iskorištavanja resursa. Ova knjiga govori o radikalnim promjenama u socijalnom području, u području politike, ekonomije i kulture. To ne dovodi u pitanje samo kapitalizam nego i same temelje materijalizma koji je prethodio suvremenom kapitalizmu.

Slika 36. Naslovna stranica knjige Naomi Klein

Repelent od organskih sastojaka Maslac za tijelo od praha indijskog drveta neem napravili smo prema receptu iz knjige "Biljke koje liječe" Kornelije Benyovsky Šoštarić: <ul><li>61 g shea&nbsp;maslaca&nbsp;</li><li>30 ml&nbsp;bademovog&nbsp;ulja&nbsp;</li><li>1&nbsp;velika&nbsp;žlica&nbsp;praha&nbsp;neema&nbsp;(lat.&nbsp;Azadirachta&nbsp;indica)</li><li>15&nbsp;kapi&nbsp;eteričnog&nbsp;ulja&nbsp;limunske&nbsp;trave&nbsp;(lat.&nbsp;Cymbopogon&nbsp;</li></ul>citratus).

Prevencija alergijskog rinitisa Iako je sklonost razvoju peludne groznice genetska, možemo izbjeći simptome poduzimanjem preventivnih mjera. Ako netko ima astmu ili ekcem, trebao bi biti svjestan da postoji veća vjerojatnost da će razviti peludnu groznicu i ojačati svoj imunološki sustav zdravim načinom života - zdravom prehranom, tjelesnim aktivnostima, vitaminskim dodacima i biljkama. Redovitim čišćenjem stana i okoline trebali bi što više smanjiti utjecaj vanjskih zagađivača i otrova.

Slika 7. Simptomi i prevencija alergijskog rinitisa

<ol><li>Klimatske promjene</li><li>Klimatske promjene i zdravlje</li></ol>2.1. Respiratorne bolesti 2.2. Kožne bolesti 2.3. Stanja organizma 2.4. Infektivne bolesti 2.5. Kardiovaskularne bolesti 2.6. Bolesti probavnog sustava 2.7. Mentalno zdravlje 3.Klimatske promjene u književnosti i filmskoj umjetnosti 4.Učenički likovni radovi o klimatskim promjenama 5.Digitalni i tiskani plakati učenika o klimatskim promjenama 6.Kako usporiti klimatske promjene? 7.Zaključak

Ako se na koži pojave mjehurići, manji se mogu probušiti sterilnom iglom čime se istisne tekućina, a veće mjehure potrebno je ostaviti na miru. Ako je velika površina kože prekrivena mjehurićima, a posebno ako oboljela osoba osjeća zimicu, mučninu, vrućicu ili gubi svijest, potrebno je potražiti liječničku pomoć. &nbsp; Kod opečene kože potrebno je izbjegavati sve vrste sapuna jer dodatno isušuju kožu. Nema koristi ni od masnih krema koje sprječavaju oslobađanje topline, potrebno je izbjegavati usku odjeću i sunce sve dok crvenilo ili opekline u potpunosti ne nestanu. Za potpunu obnovu, koži će trebati čak 3 do 6 mjeseci.

Utjecaj čovjeka na klimu naglo je povećan u drugoj polovici 18. stoljeća s početkom industrijske revolucije. Sagorijevanjem fosilnih goriva, urbanizacijom, sječom šuma i razvojem poljoprivrede, došlo je do promjene kemijskog sastava atmosfere, odnosno do povećanja koncentracije plinova staklenika u atmosferi u odnosu na predindustrijsko doba (prije 1750. godine). &nbsp;

Slika 2. Ljudski utjecaj na promjenu klime

Topliji oceani &nbsp; &nbsp; Oceani apsorbiraju više od 90 % atmosferske topline i time&nbsp; se smanjuje brzina zagrijavanja atmosfere.  To za posljedicu ima:&nbsp; <ul><li>migraciju riba na hladnija područja oceana &nbsp;</li><li>smanjenje svjetlara (vrsta planktona) i manje ribe &nbsp;</li><li>izumiranje koraljnih grebena koji čine 25% morskog staništa.</li></ul> Porast razine mora &nbsp; Razina mora se podiže za skoro puni centimetar svake godine.&nbsp; Uzroci tog porasta su:&nbsp; <ul><li>širenje vode pri apsorbiranju temperature &nbsp;i</li><li>otapanje ledenjaka.</li></ul>

3.2. Klimatske promjene u filmskoj umjetnosti

1.&nbsp; Interstellar (2014.) Najava filma: <a href="https://www.youtube.com/watch?v=2LqzF5WauAw" style="color: black;">https://www.youtube.com/watch?v=2LqzF5WauAw</a> (8. 3. 2024.) Film redatelja&nbsp;Christophera Nolana prikazuje jednu od mogućih verzija budućnost u kojoj ne ide sve baš tako sjajno i po planu. &nbsp;

Slika 40. Naslovnica filma Interstellar

Takvu poruku upućuje i profesor Hans Joachim Schellnhuber, ravnatelj Instituta za istraživanje utjecaja na klimu u Potsdamu, koji poziva sve zemlje svijeta na suradnju u smanjivanju stakleničkih plinova i prelasku iz "starog gospodarskog sustava koji se temelji na fosilnim gorivima" na novi, ekološki održiv i ekonomski isplativiji, globalni gospodarski sustav.

O vremenu i vodi : je li kasno da spasimo svijet? / Andri Snaer Magnason Ovo djelo narativne publicistike prikazuje golu stvarnost klimatskih promjena, ali nudi i nadu. Prožeto refleksijama o izgubljenoj prošlosti i nesigurnoj budućnosti, počinje pričom o ledenjaku, a završava pozivom na odgovornost koju imamo jedni prema drugima, kroz povijest i diljem svijeta: ostaviti našoj djeci i unucima bolji svijet.

Poput pčela kojima je posvećena prva knjiga u našoj digitalnoj knjižnici, i klimatske promjene počeli smo istraživati u okviru našeg ekološkog projekta "Travanj - zeleni mjesec u našoj školi". Rad na knjizi započeli smo u travnju 2022. izradom likovnih radova i digitalnih plakata o klimatskim promjenama. Nastavili smo ga kroz istraživanje utjecaja klimatskih promjena na zdravlje u okviru E-medica projekta Klimatske promjene i zdravlje. Taj projekt smo realizirali u suradnji sa Srednjom zdravstvenom in kozmetičnom šolom Maribor i Pomorskom školom Zadar, a predstavili smo ga krajem 2023. g. na 14. smotri "Dani E-medica" u Termama Tuhelj.

4.UČENIČKI LIKOVNI RADOVI O KLIMATSKIM PROMJENAMA 

Na porast temperature utječe i smanjenje površina pod snijegom i ledom koje najviše reflektiraju Sunčevo zračenje.&nbsp; Bilježi se porast globalne temperature od čak 1°C u odnosu na predindustrijsko doba, a činjenica koja zabrinjava je ta da se radi o eksponencijalnom rastu pa temperature sve brže rastu.&nbsp;

Osvrt naše učenice Maje Orlić na knjigu Grete Thunberg

"Naša kuća u plamenu" knjiga je o obitelji koja se sa svojim osobnim krizama (djevojčicama Greti i Beati dijagnosticiran je Aspergerov sindrom) nosi tako što se počinje baviti jednom još većom krizom, krizom našeg planeta. Greti je bilo tek osam godina kada je pogledala dokumentarac o klimatskoj krizi i upitala se kako to da o tome nitko ne govori. Kako svi ljudi, posebno političari, mogu govoriti o bilo čemu drugome, ako je to jedino važno? Greta ima fotografsko pamćenje i počinje proučavati klimatsku krizu i način kako se o njoj govori u medijima, to jest u većini slučajeva, ne govori.

Tjeskoba i stres koji proizlaze iz brige o budućnosti planeta mogu utjecati na naše emocionalno blagostanje. Postoji čak i stručni izraz za to: eko-tjeskoba. Eko-anksioznost je izraz koji se koristi za opisivanje straha i zabrinutosti koje ljudi osjećaju zbog stanja okoliša. Često je karakterizira osjećaj bespomoćnosti te osjećaj očaja i tuge.&nbsp; Kod nekih se eko-tjeskoba manifestira kao opći osjećaj tjeskobe ili nelagode.&nbsp; Kod drugih to može dovesti do specifičnijih strahova, poput straha od letenja zbog emisija iz zrakoplova ili straha od gužve zbog povećanog rizika od prijenosa bolesti. Koji god oblik uzela, ekološka anksioznost može biti iscrpljujuće stanje koje otežava normalan život.&nbsp;

2.4. Infektivne bolesti 	Infektivne bolesti prenose kukci, komarci i krpelji, čije se stanište širi na nova područja zbog porasta prosječne temperature, čestih kiša, povećane vlažnosti zraka i vjetra.&nbsp;

Slika 17. Kiša i povećana vlažnost zraka

Ove se bolesti nazivaju i vektorskima transmisivnim bolestima. Vektori su u ovom slučaju kukci koji ne uzrokuju bolest, već samo prenose uzročnika bolesti s jednog domaćina na drugoga.

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.