GEOGRAFSKA GRUPA

To smo mi. Geografska grupa šestih razreda OŠ Stenjevec, Zagreb.

Hej! Dobar vam dan!

Marija
Lara
Lea
Lucija
Nika
Helena
Nikolina
Kaja
Nika

Nedostaju: Szofija i Sara
Mentorica: Sanja Dominik, prof.

Osnovna škola Stenjevec smještena je na 45°49'9"N i 15°52'59"E. Nalazi se na zapadnom dijelu grada Zagreba, glavnog grada Republike Hrvatske.

Stenjevec je današnji urbani izgled dobio u drugoj polovici 20. stoljeća iako je bio nastanjen još i u rimskom razdoblju.

OSNOVNA ŠKOLA STENJEVEC otvorila je svojim učenicima vrata 17. rujna 1960. godine pod imenom Ada Prica, a 1992. preimenovana je u OŠ Stenjevec.

Naša domovina Hrvatska prema državnom je uređenju republika. Republika je država u kojoj su na vlasti izabrani predstavnici te postoji trodioba vlasti na zakonodavnu (parlament), izvršnu (vlada i predsjednik) i sudbenu (sudovi). U Hrvatskoj se parlament naziva Hrvatski sabor.
Hrvatska je jedinstvena država, ali je radi lakšeg upravljanja organizirana na manja upravna područja: županije, gradove i općine. Hrvatska ima 20 županija i Grad Zagreb koji ima poseban status glavnoga grada.

23. 5. 2023. otišli smo u šetnju našim gradom i posjetili određene lokacije, pa ćemo vam pokazati što smo vidjeli i naučili.

Pogledajte značenje grba našeg grada!

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u
Hrvatskoj po broju stanovnika. Grad Zagreb je kao glavni grad Hrvatske posebna teritorijalna, upravna i samoupravna jedinica. Šire područje grada okuplja više od milijun stanovnika. Povijesno gledajući, grad Zagreb izrastao je iz dvaju naselja na susjednim brežuljcima, Gradeca i Kaptola, koji čine jezgru današnjega grada, njegovo povijesno središte (Gornji i dio Donjega Grada). Nalazi se na jugozapadnomu rubu Panonske nizine na prosječnoj nadmorskoj visini od 122 m, podno južnih padina Medvednice, na lijevoj i desnoj obali rijeke Save.

Trg bana Josipa Jelačića

Trg bana Josipa Jelačića skraćeno se još naziva Trg bana Jelačića ili Jelačićev trg. Trg je mjesto odvijanja raznih političkih, kulturnih i sportskih događaja. U središtu je kip bana Josipa Jelačića kipara Dominika Fernkorna, danas okrenut prema jugu. Kada je kip prvi put 1866. godine postavljen na trg, gledao je prema sjeveru jer u to doba južni dio grada još nije postojao, već su to bile oranice i male seoske nastambe. 1947. godine komunistički je režim uklonio kip, a ceremonijalno je bio vraćen na trg 1990. godine. Na istočnoj strani trga nalazi se fontana koja je suvremena verzija Manduševca.

Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedna je od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.

U Katedrali su pokopani posmrtni ostaci velikih Hrvata. U njoj su sahranjeni hrvatski ban Petar Zrinski i knez Fran Krsto Frankopan, koji su pogubljeni u Wiener Neustadtu 30. travnja 1671. godine. Tu su i tri posljednja zagrebačka nadbiskupa: blaženi Alojzije Stepinac, Franjo Šeper i Franjo Kuharić. Katedralu su pogodila dva velika potresa:1880. i 2020. godine.
Potres 22. ožujka 2020. snage 5,5 stupnjeva prema Richteru srušio je vrh južnog tornja zagrebačke katedrale. Toranj je pao na objekt i teško oštetio krov Nadbiskupskog dvora, a zbog velikog oštećenja na sjevernom tornju i on je naknadno uklonjen.
Do potresa i rušenja tornjeva katedrala je bila visoka 105 metara, a sada je visoka 92 metra.