GRADSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA OGULIN
KNJIGE KOJE SU PROMIJENILE HRVATSKU
Loading...
Knjiga je nastala prema knjizi "Knjige koje su promijenile povijest" autora Michael Collins i Alexandra Black, Thomas Cussans, John Farndon i Philip Parker.Loading...
Loading...
Knjige koje su promijenile Hrvatsku, priredio Pavao Pavličić- Misal po zakonu rimskoga dvora
- Marko Marulić, Judita
- Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje
- Ivan Gundulić, Osman
- Faust Vrančić, Machinae novae
- Andrija Kačić Miošić, Razgovori ugodni naroda slovinskoga
- Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića
- Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko- slavenskoga pravopisaňa
- August Šenoa, Zlatarevo zlato
- Oton Kučera, Naše nebo
- A. G. Matoš, Iverje
- M. J. Zagorka, Grička vještica
- Tin Ujević, Lelek sebra
- Miroslav Krleža, Na rubu pameti
- Bratoljub Klaić, Rječnik stranih riječi
- Zagrebačka Biblija
MISAL PO ZAKONU RIMSKOGA DVORA, 1483.
Poslušaj!
MISAL PO ZAKONU RIMSKOGA DVORA (1483.) prva je hrvatska tiskana knjiga, ujedno i prvi misal u Europi koji nije tiskan latinicom i na latinskome jeziku nego glagoljicom i hrvatskim jezikom.
MARKO MARULIĆ
JUDITA, MLECI, 1521.
JUDITA, MLECI, 1521.
Poslušaj!
Marulića često nazivaju ocem hrvatske književnosti. Juditu je napisao 1501., kad mu je bila pedeset i jedna godina.
PETAR HEKTOROVIĆ
RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE, MLECI, 1568.
RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE, MLECI, 1568.
Poslušaj!
Hektorovićevo Ribanje jedno je od najorginalnijih djela europske renesanse, pa i nije čudo što je višekratno prevođeno na svjetske jezike. Dovršeno je 1556., a objavljeno 12 godina poslije u Veneciji.
PETAR ZORANIĆ
PLANINE, MLECI, 1569.
PLANINE, MLECI, 1569.
Poslušaj!
Ovo djelo sadržava sve osobine što ih od književnost traži renesansna poetika, a ujedno i izražava specifičnost položaja hrvatske književnosti sredine XVI. stoljeća i dotiče sve probleme koji tište ovdašnjega pisca.
IVAN GUNDULIĆ
OSMAN, DUBROVNIK, 1826.
OSMAN, DUBROVNIK, 1826.
Poslušaj!
Jedno od najvećih djela hrvatske epike, koje je važno po svojim umjetničkim dosezima, ali također i po svojoj sudbini, s obzirom na prijam kod publike i s obzirom na interpretaciju. Osman, naime, nije dovršen: trebao je imati dvadeset pjevanja, ali mu nedostaju dva pjevanja iz sredine, četrnaesto i patnaesto, pa i nije objavljen tiskom sve do XIX. stoljeća.