Knjiga kronološkim slijedom opisuje uspon nacista na vlast te njihov i odnos prema europskim Židovima.

MEĐUNARODNI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA  Uspon nacista i progon Židova 

Holokaust se ponekad naziva i "Shoah", što je hebrejska riječ za "katastrofu".&nbsp;Pogodila je gotovo cijelu europsku židovsku populaciju, koja je 1933. godine brojala 9 milijuna ljudi.&nbsp; Kada su došli na vlast u Njemačkoj, nacisti nisu odmah krenuli s masovnim ubojstvima.&nbsp; Međutim, brzo su počeli koristiti vladu za isključivanje Židova iz njemačkog društva.&nbsp; Režim je progonio druge skupine zbog politike, ideologije ili ponašanja.&nbsp;Nacisti su tvrdili da su Romi, osobe s invaliditetom, neki slavenski narodi (osobito Poljaci i Rusi) i crnci biološki inferiorni.&nbsp; Druge progonjene skupine uključivale su komuniste, socijaliste, Jehovine svjedoke, homoseksualce i ljude koje su nacisti nazivali “asocijalnima” i “profesionalnim kriminalcima”.&nbsp;

Što je holokaust? Holokaust je sustavan i organiziran progon Židova, koje su počinili nacisti i njihovi saveznici od 1933. do 1945. Riječ holokaust je grčkog porijekla (olokauston&nbsp;= potpuno spaljen). Izvorno značenje&nbsp; - žrtva paljenica bogovima ili dušama pokojnika kod Grka i Rimljana, pri kojoj se obično spaljivala cijela žrtvena životinja. Suvremeno značenje&nbsp;temelji se na tome da je holokaust naziv za genocid nad Židovima koje je za vrijeme rata provedeno na europskom teritoriju pod kontrolom nacističke Njemačke i njenih saveznika. Prenesena misao&nbsp;riječi holokaust se temelji i na tome jer se ponekad upotrebljava i šire, kada se želi označiti, masovno i sustavno uništavanje jednog naroda. Tako npr.&nbsp;uništenje izazvano nuklearnim oružjem naziva se nuklearni holokaust.

Izvori: <a href="https://povijest.net/2018/?p=2621">https://povijest.net/2018/?p=2621</a> <a href="http://uaba-liburnije.com/wp-content/uploads/2015/02/PRAVEDNICI_MEDU_NARODIMA.pdf">http://uaba-liburnije.com/wp-content/uploads/2015/02/PRAVEDNICI_MEDU_NARODIMA.pdf</a> <a href="https://www.myjewishlearning.com/article/a-timeline-of-the-holocaust/">https://www.myjewishlearning.com/article/a-timeline-of-the-holocaust/</a>

23. srpnja 1942. Nacisti započinju s plinskim operacijama u Treblinki

Koncentracijski logor Treblinka, izvorni naziv: Istrebljivački logor Treblinka, bio je nacistički logor za istrebljenje na području okupirane Poljske, aktivan tijekom Drugog svjetskog rata. Poznat i kao Treblinka II. U ovom je logoru između srpnja 1942. i listopada 1943. ubijeno 750 do 850 tisuća ljudi, od toga više od 99,5% Židova i oko 2000 Roma. Treblinka je bila najveći logor smrti u ovoj operaciji. Većina žrtava je transportirana vlakovima iz Varšavskog geta. Logor je zatvoren poslije pobune u kojoj je poginulo nekoliko Nijemaca i kada je mali broj zatvorenika uspio pobjeći.

Deportacija poljskih Židova u logor istrebljenja Treblinka iz geta u Siedlceu, 1942., okupirana Poljska.

1. RUJNA 1941. Židovi su prisiljeni nositi žute Davidove zvijezde

Svi Židovi stariji od šest godina koji žive na teritorijima pod njemačkom kontrolom moraju nositi žutu Davidovu zvijezdu s natpisom Židov na gornjoj odjeći.

7. SVIBNJA 1945. Njemačka se predaje

Njemačka se bezuvjetno predaje saveznicima. oružane snage se bezuvjetno predaju na zapadu. Pobjeda u Europi , Dan VE, proglašen je sljedeći dan.

1. KOLOVOZA 1936. Otvaranje Olimpijskih igara u Berlinu

U Berlinu su otvorene Ljetne olimpijske igre , koje su nacističkoj vladi postigle veliki propagandni uspjeh omogućivši joj da se predstavi kao ugledni član međunarodne zajednice.

30. SIJEČNJA 1933. Hitler postaje njemački kancelar

Adolf Hitler pozira sa skupinom pripadnika SS-a u Berlinu ubrzo nakon što je imenovan za kancelara, veljača 1933. (Spomen-muzej Holokausta Sjedinjenih Država)

Nacisti preuzimaju kontrolu nad Njemačkom s Hitlerovim imenovanjem za kancelara .

27. siječnja 1945. Sovjeti oslobađaju Auschwitz

Dok sovjetske snage napreduju, Njemačka počinje, 17. siječnja, konačnu evakuaciju Auschwitza, marširajući gotovo 60 000 zapadno prema Njemačkoj u onome što je postalo poznato kao "marševi smrti". Tko je zaostao ili nije mogao nastaviti, strijeljan je. Deset dana kasnije, sovjetske snage su ušle u logor i oslobodile preostalih 7000 zatvorenika.

Svibanj 1940. Njemačka napada Francusku

Njemačka započinje svoju invaziju na Francusku, Nizozemsku i Belgiju. Nizozemska i Belgija predaju se u svibnju, a Pariz je okupiran 14. lipnja. U sporazumu o primirju od 22. lipnja, Njemačkoj je dana kontrola nad sjevernom Francuskom, dok kolaboracionistička francuska Vichyjevska vlada kontrolira jug.

28. VELJAČE 1933. Požar u Reichstagu i posljedice

Hitler se pojavljuje u novom Reichstagu u Berlinu, 23. ožujka 1933. (Njemački savezni arhiv/Wikimedia Commons)

Njemački nacisti zapalili su zgradu državnog parlamenta, što je Adolf Hitler iskoristio za preuzimanje vlasti i izgradnju sustava koji je prouzročio najveća stradanja u povijesti čovječanstva. Reichstag u Berlinu planuo je 27. veljače 1933. godine oko 21 sat. Podmetači požara optužili su komuniste i počeli žestok progon neistomišljenika. Iste noći uhićeno je oko četiri tisuće ljudi, uključujući sve komunističke poslanike i dužnosnike, a dan nakon toga potpisana je Odredba za zaštitu naroda i države kojom su ukinuta osnovna građanska prava.

27. VELJAČE 1925. Hitler preformulira nacističku stranku

Hitler s članovima Nacističke stranke 1930. (Njemački savezni arhiv/Wikimedia Commons)

Hitler proglašava reformulaciju Nacističke stranke i sebe postavlja kao vođu u deklaraciji u pivnici u Münchenu gdje je vodio prekinuti puč protiv njemačke vlade 1923.

22. LIPNJA 1941. Njemačka napada SSSR

Nacistička Njemačka napada Sovjetski Savez u "Operaciji Barbarossa". Njemačke mobilne jedinice sigurnosne policije i službenika SD-a (nacističke obavještajne službe), zvane Einsatzgruppen, identificiraju, hapse i ubijaju Židove, izvodeći masovna strijeljanja tijekom posljednjeg tjedna lipnja 1941.

15. RUJNA 1935. Nürnberški zakoni

Njemački parlament (Reichstag) donosi Nürnberške zakone , institucionalizirajući mnoge nacističke rasne teorije i pružajući pravni temelj za progon Židova u Njemačkoj. Nϋrnberški zakoni definiraju rasističku politiku prema Židovima. Ti zakoni određuju tko se ima smatrati Židovom, ovisno o tome koliko ima židovske krvi. Također, zabranjuju brakove između Židova i ne-Židova.

1941. počinje gradnja Koncentracijskog logora Jasenovac

2. PROSINCA 1938. Počinju dječji prijevozi

Prvi Kindertransport , program za dovođenje djece izbjeglica iz nacističke Njemačke, stiže u Veliku Britaniju, dovodeći oko 200 židovske djece iz berlinskog sirotišta uništenog u Kristalnoj noći. Tisuće djece izbjeglica bit će dovedene u Englesku takvim transportima između 1938. i 1940.

1942. – 1945 . Sabirni logor Stara Gradiška

Koncentracijski logor Stara Gradiška bio je koncentracijski logor u okolici Stare Gradiške, kojeg su od 1942. do 1945. vodila Ustaška obrana tijekom Drugog svjetskog rata u NDH. Bio je to logor za istrebljenje "nepoželjnih osoba", uglavnom Srba, Židova, Roma ali i Hrvata, a u njemu je ubijen veliki broj žena i djece. 

Prekooceanski brod St. Louis polazi iz Hamburga u Njemačkoj i kreće prema Kubi noseći 900 putnika, od kojih su gotovo svi Židovi koji bježe iz nacističke Njemačke. Brodu je zabranjen ulazak na Kubu i kasnije u Sjedinjene Države, zbog čega se mora vratiti u Europu. Neke je prihvatilo Ujedinjeno Kraljevstvo, dok je drugima dopušteno u zapadnoeuropske zemlje koje će kasnije okupirati nacisti. Dvije stotine pedeset i četiri putnika na kraju će biti ubijeno u holokaustu.

29. 4. 1945. Saveznici oslobodili zatočenike logora Dachao

Oslobođen je zloglasni nacistički koncentracijski logor Dachau u kojem je živote izgubilo više od 30 tisuća ljudi, a ta se brojka odnosi samo na dokumentirane smrti, dok povjesničari pretpostavljaju da je žrtava bilo i više od 40 tisuća. Dachauu je služio kao prototip i model za ostale nacističke koncentracijske logore i funkcionirao je punih 12 godina.

20. SVIBNJA 1940. Osnovan Auschwitz

Njemačka osniva koncentracijski logor Auschwitz , najveći objekt te vrste koji su izgradili nacisti, oko 43 milje zapadno od Krakowa u Poljskoj.

Postojala su tri glavna kampa: - Auschwitz I., originalni dio kampa i administrativni kamp za cijeli logor. U njemu je ubijeno oko 70.000 ljudi, uglavnom poljskih i ruskih ratnih zarobljenika. - Auschwitz II. (Birkenau), kamp za istrebljivanje, gdje je ubijeno otprilike 960.000 Židova, 75.000 Poljaka i 19.000 Roma - Auschwitz III., služio je kao logor za radnike. Jedan od zapovjednika logora, Rudolf Höß, je tijekom Nürnberškog procesa tvrdio kako je u logoru umrlo oko 3 milijuna ljudi, većina je ubijena u plinskim komorama, drugi su bili ubijani izgladnjivanjem, prisilnim radom, manjkom higijene, pogubljenjima i medicinskim eksperimentima. Kasnije je smanjio tu brojku na oko 1,1 milijun. Höß je obješen 1947. godine ispred ulaza u Auschwitz I.

9. TRAVNJA 1943. Počinje ustanak u Varšavskom getu

Zarobljene Židove vode njemački Waffen SS vojnici do sabirne točke za deportaciju, svibanj 1943.

Za kraj: PRAVEDNICI MEĐU NARODIMA U SVIJETU Drugi svjetski rat bio je totalni rat. On se nije vodio samo na bojištima već i u gradovima, selima, na moru i u zraku. U Drugom svjetskom ratu počinjeni su strašni zločini. Od 1933. do 1945. godine u nacističkoj Njemačkoj i njenim saveznicama dogodio se Holokaust. Nacisti su progonili i ubijali sve Židove, čak i djecu. Cilj im je bio potpuno istrijebiti židovski narod. U Drugom svjetskom ratu ubijeno je 6 milijuna Židova. Nad njima je izvršen genocid. Mnogi su ljudi izlagali svoje živote kako bi spasili Židove. Oni su im u doba tame unijeli svijetlo. 1963. g. donesena je odluka o osnivanju spomen mjesta Yad Vashem, ustanove za čuvanje sjećanja na stradale židovske zajednice i na one pripadnike naroda koji su tijekom Holokausta izložili svoje živote spašavajući Židove. Unutar Yad Vashema nalazi se Vrt pravednika u sklopu kojeg se nalazi Gora sjećanja na kojoj je posađeno blizu 2000 stabala. Za svakog Pravednika sadilo se stablo. Zbog nedostatka mjesta diljem Gore sjećanja odlučeno je da se imena Pravednika ovjekovječe na spomeniku – Zid časti.

20. STUDENOGA 1945. Nacistički vođe optuženi za zločine protiv čovječnosti

Međunarodni sud u Nürnbergu optužuje 21 nacističkog vođu za zločine protiv čovječnosti. Dvanaest nacista će na kraju biti osuđeno na smrt.

Maria Dolezalova, jedno od djece koju su Nijemci oteli nakon što su uništili češki grad Lidice, položila je prisegu kao svjedok tužiteljstva na suđenju RuSHA, 30. listopada 1947. 

Parchment

27. siječnja MEĐUNARODNI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA Uspon nacista i progon Židova

Nikolina Sukalić Rom, učiteljica povijesti

15. STUDENOGA 1940. Varšavski Židovi zatvoreni u geto

Veliko dio grada Varšave bio je izoliran od ostatka svijeta gradnjom zidova, zazidavanjem prozora i vrata, te gradnjom drugih vrsta prepreka. Iz tog dijela grada su iseljeni svi stanovnici ne-židovi i nasilno dovođeni Židovi iz drugih dijelova. Varšavski geto bio je najveći od svih židovskih geta u okupiranoj Europi uspostavljen na zločinačkim rasnim zakonima od strane nacista tijekom Drugog svjetskog rata.

Osnovali su ga nacističke njemačke vlasti u okrugu Muranów u glavnom gradu Poljske između listopada i 16. studenoga 1940. godine. Sredinom 1942. u varšavskom getu je bilo preko 500.000 ljudi na samo 3.4 km2 koji su trpili strahovit nacistički teror, kao i oskudice, bolesti, glad i druge teškoće. Iste godine počela je deportacija nevinih Židova u logore smrti, tako da je do polovine travnja u getu ostala svega polovica od prvobitnog broja Židova.

30. TRAVNJA 1945. Hitler počinio samoubojstvo

Dok su se sovjetske snage približavale njegovom zapovjednom bunkeru u središtu Berlina, Adolf Hitler počinio je samoubojstvo .

Njemački delegati u Versaillesu (Njemački savezni arhiv/Wikimedia Commons)

Versajski mirovni ugovor kojim  je okončan Prvi&nbsp;svjetski rat predstavljen je Njemačkoj.&nbsp;Između svojih odredbi, ugovor prisiljava Njemačku da prihvati odgovornost za rat i obveže se na enormne isplate odštete - što je poniženje koje se smatra pripremanjem pozornice za uspon Adolfa Hitlera i njegovo obećanje da će obnoviti njemačku veličinu.

22. OŽUJKA 1933. Osnovan prvi koncentracijski logor

Zatvorenici koji rade pod nadzorom u Dachauu, lipanj 1938. (Njemački savezni arhiv/Wikimedia Commons)

Sabirni logor Dachau je bio nacistički koncentracijski logor, i prvi logor otvoren u Njemačkoj, na mjestu napuštene tvornice streljiva kod srednjovjekovnog grada Dachaua, oko 16 km sjeveroistočno od Münchena u Bavarskoj na jugu Njemačke.

Ukupno je u logoru bilo smješteno preko 200 000 zatvorenika. Vjeruje se da je 25.613 zatvorenika umrlo u glavnom logoru, a još oko 10 000 u okolnim logorima, uglavnom od bolesti, neuhranjenosti i samoubojstava. Početkom 1945. prije njegove evakuacije, pojavila se epidemija tifusa od kojeg je umrlo mnogo slabijih zatvorenika.

Koncentracijski logor Jasenovac ili Sabirni logor Jasenovac bio je najveći koncentracijski logor i logor za istrebljenje u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) za vrijeme Drugog svjetskog rata. Logor je nastao kao rezultat genocidne politike nad Židovima, Srbima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj koju je 10. travnja 1941. godine, pod okriljem i neposrednim utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije, proglasila Ustaška domovinska organizacija. Bio je to višenamjenski logor: istovremeno koncentracijski (u njega su upućivani muškarci, žene i djeca iz svih krajeva NDH), prolazni (iz njega je dio zatočenika bio upućivan na prisilni rad u Njemačku i u druge logore u okupiranoj Europi), radni ("najveća tvornica" u NDH s besplatnom radnom snagom), kažnjenički (u njega se dolazilo i po presudi suda zbog izvršenog kaznenog djela) i vojni (u njemu su zatvarani zarobljeni partizani i pripadnici narodnooslobodilačkog pokreta, kao i domobrani i četnici) Uz sve nabrojano, Jasenovac je prije svega bio logor smrti kojem je osnovni zadatak bio istrebljivanje Srba, Židova i Roma te ostalih rasno neprihvatljivih manjina. U logor su zatvarani i brojni Hrvati koji su se protivili ustaškom režimu.

1. RUJNA 1939. Njemačka napada Poljsku

Njemačka napada Poljsku , započinjući Drugi svjetski rat. Britanija i Francuska odgovorile su objavom rata dva dana kasnije.

7. LISTOPADA 1944. Pobunjenici u Auschwitzu

Židovke iz potkarpatske Rusije koje su odabrane za prisilni rad u Auschwitz-Birkenau marširaju prema svojim barakama nakon dezinfekcije i brijanja glave, svibanj 1944. 

Zatvorenici u Auschwitzu se pobune i Nijemci guše ustanak, ubivši gotovo 250 zatvorenika tijekom borbi.

Münchenski sporazum je ugovor kojim je riješena Sudetska kriza. Ugovor je potpisan u Münchenu 29. rujna 1938. godine između Zapadnih sila i Njemačke. Hitler se obvezao da se neće više teritorijalno širiti.

Britanski premijer Neville Chamberlain, francuski premijer Édouard Daladier, njemački kancelar Adolf Hitler, talijanski vođa Benito Mussolini i talijanski ministar vanjskih poslova Galeazzo Ciano na potpisivanju sporazuma 1938.

9. STUDENOGA 1938. Kristalna noć

Uništena židovska trgovina u Magdeburgu, studeni 1938.

Sinagoga u Münchenu nakon kristalne noći

Noć nasilnih antižidovskih pogroma poznata kao Kristalna noć rezultirala je uništenjem stotina sinagoga, pljačkom tisuća tvrtki u vlasništvu Židova i smrću gotovo 100 Židova. Događaj, koji je bio popraćen proglašenjem desetaka antižidovskih zakona, smatra se prekretnicom u progonu njemačkog Židova. Osim daljnjih protjerivanja, nacistička Njemačka je Židovima kao odmazdu odredila kolektivnu novčanu kaznu od milijardu maraka. Ista je bila naplaćena nasilnim prisvajanjem oko 20% sveukupne židovske imovine u Njemačkoj.

11. OŽUJKA 1938. Njemačka pripaja Austriju

Njemačka ulazi u Austriju i uključuje je u Treći Reich, izazivajući val uličnog nasilja nad Židovima u Beču.

1. TRAVNJA 1933. Nacisti bojkotiraju židovske tvrtke

Nacisti lijepe znak na židovsku trgovinu pozivajući kupce da je ne posjećuju, 1933. 

Nacističko vodstvo organizira gospodarski bojkot usmjeren na tvrtke u vlasništvu Židova i urede židovskih stručnjaka.

19. OŽUJKA 1944. Njemačka okupirala Mađarsku

Uhićene Židovke u Budimpešti, listopad 1944. 

Njemačka okupirala Mađarsku . Manje od dva mjeseca kasnije počinje deportacija 440.000 mađarskih Židova, većinom u Auschwitz.