Značajne ustanove grada Zagreba, parkovi, jezera...

Zagreb - moj grad

PARK MAKSIMIR Park Maksimir spomenik je parkovne arhitekture i zaštićeno kulturno dobro, a nastao je na rubnim dijelovima Zagreba krajem 18. i početkom 19.stoljeća. Površina mu je 316 hektara i danas je u cijelosti okružen gradskim naseljima. U parku su utočiste pronašle mnoge biljne i životinjske vrste. Zbog očuvanih stoljetnih hrastovih šuma ima veliku vrijednost za zaštitu ugroženih vrsta vezanih stare duplje. Zabilježeno je više od stotinu vrsta ptica. Značajne su i druge vrste životinja vezane uz stare šume poput vjeverice te raznovrsnih vrsta šišmiša. Osim šuma u parku Maksimiru možemo naći livade, jezera i potoke, koji također predstavljaju važna staništa raznim biljkama i životinjama, te time doprinose njegovoj biološkoj raznolikosti. U parku je smješten i Zoolpški vrt Zagreb, najstariji zoološki vrt u jugoistočnoj Europi. Osnivač parka bio je zagrebački biskup Maksmilijan plemeniti Vrhovac. Raissa Fabijanec

Lepi ti je Zagreb grad - Kvartet Gubec

U prolazu smještena je kapela sa slikom Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada, prema slici koja je neokrnjena preživjela veliki požar 1731. godine. Kamenita vrata ovjekovječena su u romanu Augusta Šenoe, Zlatarovo zlato (1871), koji govori o zagrebačkom zlataru Krupiću i njegovoj kćeri koji su živjeli u Kamenitoj ulici. Marija Čošić

MUO - Muzej za umjetnost i obrt

Osnovan je 1880. godine na inicijativu Društva umjetnosti i njegovog tadašnjeg predsjednika Izidora Kršnjavija. Muzej je zamišljen s namjerom da se stvori “zbirka uzoraka za majstore obrtnike i umjetnike koji treba da ponovo unaprijede proizvodnju predmeta svakodnevne upotrebe”. &nbsp;Djelovanje Muzeja usmjereno je ka očuvanju tradicionalnih vrijednosti narodnog obrta, ali i stvaranju nove estetičke kulture građanskog sloja.Uz Muzej je 1882. osnovana i Obrtna škola, današnja Škola za primijenjenu umjetnost i dizajn.Palača je izgrađena 1882. prema projektu Hermana Bollea´s jednim od&nbsp;najljepših zagrebačkih trgova ispred sebe. &nbsp;Prve predmete za budući muzej nabavio je 1875. Izidor Kršnjavi donacijom biskupa J. J. Strossmayera na aukciji zbirke katalonskog slikara i kolekcionara Mariana Fortunyja u Parizu. Od 1880. nadalje fundus je sustavno i planski izgrađivan otkupima predmeta kako u Hrvatskoj, tako i diljem Europe, te brojnim donacijama privatnih sakupljača. &nbsp;U prostorima Muzeja za umjetnost i obrt 1919. godine otvara se Moderna galerija, a nakon izdvajanja etnografske građe za novi, Etnografski muzej, djelatnost MUO usmjerava se isključivo na umjetnost i umjetnički obrt s povijesno- umjetničkih pozicija.

STROSSMAYEROVO ŠETALIŠTE

Strossmayerovo šetalište&nbsp;južna je granica Gornjega grada pa se isprva&nbsp;zvalo Južna promenada. Njegova je gradnja započela 1812. na mjestu već napola razrušenih zidina i starih gradskih vrata Dverce. Do kraja je uređeno potkraj 19. stoljeća dobrovoljnim prilozima građana. Na šetalištu i uz njega nalaze se važni zagrebački simboli kao što su uspinjača, kula Lotrščak i spomenik Antunu Gustavu Matošu. Brojnim stubama povezuje&nbsp;Gornji i Donji grad. Danas je poznato kao mjesto održavanja kulturnih i zabavnih događanja. Anton Bela Hajoš

Središtem najstarijeg gornjogradskog trga dominira crkva sv. Marka koja je jedna od najstarijih građevina i najstarija župna crkva grada Zagreba. Spominje se još u najstarijem popisu župnih crkvava zagrebačke biskupije iz 1334. godine. Ova crkva, simbol grada Zagreba i njegove povijesti, najprepoznatljivija je po svom rustikalnom šarenom krovu s ornamentima i grbovima od šarenog keramičkog crijepa: grbom grada Zagreba i grbom Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Zanimljivo je da grb grada Zagreba na krovu crkve sv. Marka crvene boje, dok je današnji službeni grb Grada Zagreba plave boje. No tijekom restauracije krova službeni grb je bio grb Gradeca koji se nalazio na crvenom štitu.&nbsp; Lucija Lovrić

Mirogoj, jedno od najljepših groblja u Europi, smješten je na obroncima Medvednice. On je istovremeno predivan park i umjetnička galerija na otvorenom. Zbog velikog broja sahranjenih znamenitih osoba Mirogoj se naziva hrvatskim Panteonom. Mirogoj je djelo Hermana Bolléa, a službeno je počeo s radom 1876.godine.

Nekadašnji isusovački samostan iz 17.stoljeća, danas je izložbeni prostor koji je otvoren 1982,godine. U unutrašnjem dvorištu nalazi se i spomenik Juliju Kloviću, rad Frane Kršinića.

TEBI, GRADE MOJ - PJESME O ZAGREBU

MUZEJ GRADA ZAGREBA Muzej grada Zagreba utemeljila je Družba „Braća Hrvatskoga zmaja“ 1907. godine u kuli iznad Kamenitih vrata.&nbsp;Prvi upravitelj bio je Emilij Laszowski. Muzej je dosad promijenio četiri lokacije, a Opatička 20 je lokacija od 1947.godine. Zgrada MGZ nekada je bio samostan klarisa, vrlo strogi red svetih sestara, koje nisu imale dodira s vanjskim svijetom. To je vidljivo po naslikanim prozorima na pročelju. Do sada je ostvareno šest stalnih postava, od kojih je zadnji i aktualni iz 1997. godine. Suvremena je muzejska ustanova koja prikuplja predmete u 28 muzejskih zbirka, a brine se i o 8 zbirka donacija.&nbsp; Klara Šorša

MUZEJ SUVREMENE&nbsp;UMJETNOSTI Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu osnovan je 1954. godine s ciljem praćenja, dokumentiranja i promicanja događanja, stilova i pojava u suvremenoj umjetnosti. &nbsp;Od samih početaka djelovanja započeo je stvarati fundus i djelovati kao muzejska ustanova, u skladu sa suvremenim muzeološkim načelima i potrebama vremena. Muzej je od osnutka bio smješten u baroknoj palači u staroj gradskoj jezgri. Godine 2003. započela je izgradnja nove muzejske zgrade, prema projektu arhitekta Igora Franića na jednoj od glavnih prometnica koja je važna poveznica povijesne jezgre i Novog Zagreba. Sjeverna strana zgrade, okrenuta prema gradskom parku, predviđena je za izložbe na otvorenom. Prizemlje je u potpunosti namijenjeno raznovrsnim sadržajima za posjetitelje - od prostora za likovne radionice, knjižnice s čitaonicom, do manjeg izložbenog prostora, multimedijske dvorane, muzejskog dućana i restorana. Izložbeni su prostori raspoređeni na tri kata, a svojom raznovrsnošću omogućuju fleksibilan odnos stalnog postava i prostora povremenih izložbi, te pružaju raznolike mogućnosti za realizaciju najzahtjevnijih izložbenih projekata. U zbirkama Muzeja suvremene umjetnosti danas se nalazi oko 12. 000 djela suvremene umjetnosti, radova domaćih i inozemnih autora nastalih nakon 1950. godine. Manji dio građe čine djela iz prve polovice 20. stoljeća čija je prisutnost ključna za razumijevanje moderne i suvremene umjetnosti. Muzej sadrži sljedeće zbirke: Zbirku crteža, grafika, plakata i radova na papiru, Zbirku filma i videa, Zbirku fotografije, Zbirku medijske umjetnosti, Zbirku skulpture te Zbirku slikarstva. Gabriel Moskalj

Zračna luka „Franjo Tuđman”&nbsp;najveća je&nbsp;u Hrvatskoj. Nazvana je po prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. Zračna luka nalazi se na području grada Velike Gorice. Nalazi se među 10 najprometnijih zračnih luka na prostoru između Jadrana i Baltika. Kosta Damjanić

Bundek&nbsp;je jezero&nbsp;i park&nbsp;&nbsp;u&nbsp;Zagrebu. Područje jezera te livade i šume oko jezera protežu se od Mosta slobode do Mosta mladosti. Jezero se nalazi u sjevernom dijelu Središća, južno od rijeke Save, a istočni predjeli parka na sjeveru Zapruđa. Upravnom podjelom pripada gradskoj četvrti Novi Zagreb-istok. Jezero Bundek se dijeli na Veliko jezero&nbsp;i&nbsp;Malo jezero. Na&nbsp;Velikom jezeru&nbsp;uređena je&nbsp;Plaža Bundek&nbsp;veličine 10.000&nbsp;m² na kojoj se tijekom ljetne sezone za sigurnost kupača brine spasilačka služba i liječnička služba, te se u sezoni kupanja redovito prati kvaliteta vode. Ulaz u jezero prilagođen je osobama s invaliditetom izgrađenom rampom koja omogućava pristup invalidskim kolicima.&nbsp; Malo jezero&nbsp;ostavljeno je kao prirodno stanište mnogobrojnih biljnih i životinjskih vrsta. Frank Šprljan

Zgrada Pravnog fakulteta

Zgrada Pravnog fakulteta je istovremeno i zgrada Sveučilišta u Zagrebu. Nalazi se preko puta Hrvatskog narodnog kazališta. Počela se graditi 1856. godine, a tek 1882. se dodjeljuje na korištenje Sveučilištu. Građena je uz samostan sestara Milosrdnica kao bolnica jer je tada vladala kolera. Međutim, bolnica nikad nije useljena nego je korištena za različite namjene, čak je jedno vrijeme u njoj bila smještena i tvornica duhana. Nakon što je 1882.g. u zgradu uselilo Sveučilište, počeo se uređivati trg ispred zgrade koji je kasnije postao dio tzv. Zelene potkove. 1895.g. na trgu je sagrađeno Hrvatsko narodno kazalište. Zgrada je važan arhitektonski i urbanistički spomenik grada Zagreba. Ispred zgrade postavljena je skulptura Povijest Hrvata, rad Ivana Meštrovića. Teško je oštećena u potresu 22.3.2020. godine. Franjo Galinec

Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo i svetih Stjepana i Ladislava najveća je sakralna građevina u Hrvatskoj i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine. Prva je i najznačajnija gotička građevina Hrvatske. Najmonumentalnija je gotička sakralna građevina jugoistočno od Alpa.&nbsp;Do potresa&nbsp;i rušenja tornjeva bila je visoka 105 metara, ali sada je visoka 92 metra. Za prvu obnovu katedrale zaslužan je biskup Timotej koji ju je počeo obnavljati nakon provale Tatara 1242.godine. Obnovljena je u gotičkom stilu. Tijekom stoljeća katedrala se obnavljala i proširivala. Najveće oštećenje doživjela je 1880.g. tijekom Velikog potresa. Obnovu je vodio Hermann Bolle i katedrala je dobila današnji izgled s dva tornja. Alina Fejzić

Smjestio se između Horvaćanske i obale rijeke Save te naselja Horvati, Srednjaci, Gajevo i Gredice na istoku. Jarun se počeo uređivati i&nbsp;poprimati današnji oblik 70-ih godina 20. stoljeća, uoči izabiranja grada Zagreba za domaćina buduće Univerzijade 1987. godine. Netko u gradu tada je zaključio da Zagreb&nbsp;treba rekreacijski centar u zapadnome dijelu grada, a zapušteno područje oko jezera Jarun bilo je idealno za takav projekt. Danas se koristi za trčanje, hodanje, rolanje, kupanje i za veslanje i za opuštanje u miru prirode. Petar Gabriša

Hrvatski prirodoslovni muzej

Jedan je od najvećih muzeja u Hrvatskoj, smješten u povijesnoj plemićkoj palači na bedemima zagrebačkoga Gornjega grada. Od 1797. do 1834. godine tu je djelovalo i prvo zagrebačko javno kazalište, Amadeov teatar. Začeci današnjih bogatih prirodoslovnih zbirki Muzeja potječu iz razdoblja Hrvatskoga narodnog preporoda, kada je u Opatičkoj ulici 1846. godine utemeljen Narodni muzej. S vremenom su se skromne zbirke povećavale, a poseban zamah u prikupljanju prirodnina (minerala, ruda, fosila, biljaka i životinja) nastavljen je djelovanjem istaknutih hrvatskih i svjetski poznatih i priznatih prirodoslovaca, profesora Zagrebačkoga sveučilišta i prvih učenih muzealaca Spiridiona Brusine, Gjure Pilara i Dragutina Gorjanovića-Krambergera. Muzej prikuplja, čuva, izučava i prezentira razne prirodnine kao svjedočanstva ili dokumente vezane za prirodoslovlje Hrvatske. U muzejskim se zbirkama nalazi više od 2 milijuna primjeraka minerala, stijena, fosila, prepariranih biljaka i životinja iz svih krajeva Hrvatske, ali i iz susjednih zemalja te s drugih kontinenata. Muzej danas ima specijalističke odjele: Geološko-paleontološki, Zoološki, Mineraloško-petrografski Botanički. Muzej posjeduje i bogatu knjižnicu koja je utemeljena 1868. g. te izdaje znanstveno-stručni časopis Natura Croatica. Danas je Hrvatski prirodoslovni muzej u obnovi zbog posljedica potresa. To je trenutno najveći projekt u kulturi Grada Zagreba koji bi trebao završiti krajem 2023. godine. Matej Mačković

KONCERTNA DVORANA VATROSLAVA LISINSKOG

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog nazvana je po skladatelju prve hrvatske opere Ljubav i zloba ili Turci kod Siska. Svečanost otvorenja odvijala se tri dana, od petka 28. do nedjelje 30. prosinca 1973. godine. Od tada se već skoro 50 godina 29. prosinca slavi kao Dan Dvorane Lisinski. KD Vatroslava Lisinskog već je skoro pola stoljeća sinonim za vrhunski glazbeni doživljaj.&nbsp;O dugogodišnjem uspjehu programa Lisinski subotom koji obuhvaća koncert ozbiljne glazbe i razgovor s umjetnicima u Velikoj dvorani omogućeno je publici da upoznaju trenutačno najtraženije svjetske ansamble i eminentne glazbene umjetnike. Uz najvažnije svjetske umjetnike raznorodnih žanrova, Dvorana redovito ugošćuje brojne kongrese, skupove, izložbe, kazališne predstave, filmske projekcije... Ivan Lončar

Hrvatski državni arhiv

Hrvatski državni arhiv je središnja arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu.

Zagrebačka škola crtanog filma

Zagrebačka škola crtanog filma estetski je pojam za školu animacije koja polovicom 1950-ih godina donosi avangardni iskorak novog naraštaja zaljubljenika u pokrenuti crtež. Sedamnaest autora u zajedničkom htijenju stvara različita animirana djela, ali u njima prepoznajemo novi koncept animiranog filma. U jedinoj cjelovitoj knjizi o Zagrebačkoj školi,&nbsp;Z is for Zagreb, filmski kritičar Ronald Holloway period od 1957. do 1962. godine naziva zlatnim razdobljem Zagrebačke škole crtanog filma. Predstavljaju ga autori Nikola Kostelac,&nbsp;Vatroslav Mimica, Dušan Vukotić i Vladimir Kristl. Prvi je svjetski uspjeh Zagrebačke škole crtanog filma velika nagrada Filmskog festivala u Veneciji za crtani film&nbsp;Samac&nbsp;Vatroslava Mimice, a zlatno razdoblje zaključuje Oscar za film&nbsp;Surogat&nbsp;Dušana Vukotića 1962. godine. Iz današnje, nešto udaljenije perspektive može se zaključiti da je i uz veliku krizu krajem 1970-ih i 1980-ih godina ta jedinstvena škola animacije dala europskoj filmskoj baštini više od 400 naslova vrijednih animiranih ostvarenja koja su nagrađena s više od 400 najprestižnijih nagrada širom svijeta.

Crvenkapica [Zagrebačka Škola Crtanog Filma - 1954.]

Surogat

Umjetnički paviljon u Zagrebu&nbsp;je reprezentativan izložbeni prostor smješten na Trgu kralja Tomislava. Putnicima koji prvi put stižu u Zagreb vlakom predstavlja prvi susret s gradom.&nbsp;

Paviljon jedan od prvih montažnih objekata u Europi koji je izrađen za potrebe izložbe u Budimpešti. Nakon izložbe rastavljen je i prebačen u Zagreb. Postavljen je na današnje mjesto kao izložbeni prostor 1898.godine.

Počeci današnjeg HDA simbolički se vežu uz 1643. godinu, kada je temeljem saborske odluke izrađena posebna škrinja povlastica Kraljevine u kojoj su čuvane zemaljske isprave, povlastice i zakonske odredbe. Zgrada u kojoj se danas nalazi HDA, podignuta je prvenstveno za potrebe Nacionalne i sveučilišne biblioteke, ali i za Zemaljski arhiv.  

Kip Don Frane Bulića, katoličkog svećenika, arheologa i povjesničara, djelo je Frana Kršinića iz 1935. godine.

Zgrada HDA je najznačajnija palača hrvatske secesije. Sove s globusom djelo su Rudolfa Valdeca.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Prvo je bila u staroj zgradi napuštenoga dominikanskog samostana na današnjem Katarininu trgu 5, potom u&nbsp;zgradi današnjeg Rektorata. 1913.g. seli se na Marulićev trg. Tu ostaje do 1995.g. kada se seli u novu zgradu i mijenja naziv iz NSB u NSK. Nacionalna i sveučilišna knjižnica prikuplja te čuva pisano i tiskano kulturno dobro Hrvatske, oslanjajući se ponajprije na obvezni primjerak koji omogućuje pripremu hrvatske bibliografije. Nabavom knjižnične građe, čiji je autor Hrvat (neovisno o tome gdje je izašla i na kojem jeziku), te one napisane hrvatskim jezikom (bez obzira na mjesto izdavanja/tiskanja i nacionalnost autora), kao i inozemne literature o Hrvatskoj i Hrvatima nadograđuje svoju ulogu nacionalne knjižnice Hrvata.

Popov toranj

Popov toranj je danas sačuvani objekt obrambenog sustava zagrebačkog Gradeca. Nalazi se sa sjeverne strane Gradeca, na vrhu Opatičke ulice. Utvrda je podignuta sredinom 13. stoljeća. Narod ju je zvao Popovim tornjem jer je bila vlasništvo zagrebačkog biskupa.&nbsp;

HNK u Zagrebu je središnja i najstarija kazališna instirucija j Hrvatskoj, u kojoj djeluju tri ansambla: operni, dramski i baletni. Zgrada je svečano otvorena 14. listopada 1895. godine. Neobaroktna zgrada HNK je remek – djelo austriskog arhitekta Ferdinanda Fellnera i njemačkog arhitekta Hermanna Helmera. Vigo Lazić

ZAGREBAČKI GLAVNI KOLODVOR Zagrebački Glavni kolodvor najveći je željeznički kolodvor u Hrvatskoj. Nalazi se u središtu Zagreba, na Trgu kralja Tomislava 12. Gradnja zgrade Glavnog kolodvora počela je 1890.godine, a objekt je svečano otvoren 1892. pod imenom Državni kolodvor. Projekt za zgradu izradio je arhitekt Državnih ugarskih željeznica Ferenc Pfaff. Zgrada je oblikovana u neoklasicističkom stilu, te je ukrašena skulpturama i dekoracijama. Dugačka je 186,5 metara. Glavni kolodvor u Zagrebu zaštićeno je kulturno dobro Republike Hrvatske. 1974. godine dogodila se teška željeznička nesreća, koja se smatra jednom od najvećih željezničkih nesreća u Hrvatskoj. Lara Imbrija

BOTANIČKI VRT U ulici nazvanoj po autoru teksta hrvatske himne, Antunu Mihanoviću, na oko 4,7 hektara površine nalazi se Botanički vrt. Dio je niza zelenih perivoja Lenucijeve potkove. Zelenilo, mirisi i mir prava su oaza u središtu grada. U njemu raste desetak tisuća biljnih vrsta iz Hrvatske i cijelog svijeta, a među njima ima i onih koje su danas u prirodi ugrožene. Taj vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta utemeljio je dr. Antun Heinz. Prve biljke su posađene 1892. godine kada je vrt zasjao punim sjajem: imao je i ribnjake, umjetne brežuljke, mostiće i umjetne spilje. Najveći dio vrta čini perivoj - arboretum. Napravljen je u stilu engleskog perivoja. Toni Gavranić

Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Osnovan je 19.travnja 1273.g. Nalazi se&nbsp;na Gornjem gradu u Zagrebu. Hrvatski je sabor. Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika. Saborom predsjedava predsjednik kojemu pomaže najmanje jedan dopredsjednik. Na početku svakog zasjedanja sabora izvodi se himna Republike Hrvatske: “Lijepa naša domovino.“&nbsp; Leona Prekazi

Kula Lotrščak je jedan od najpoznatijih zagrebačkih simbola koji na svoje postojanje podsjeća svakodnevnim pucnjem Gričkog topa u podne. Hrvatsko-ugarski kralj Bela IV svojom se znamenitom Zlatnom bulom, iz 1242. godine, odužio Gradecu za pruženo gostoprimstvo i sklonište pri bijegu od Tatara. Zlatnom bulom, Gradec je proglašen slobodnim kraljevskim gradom, no uz to je došla i obaveza da građani svoj grad ograde zidinama i kulama kako bi se bolje zaštitili. Nakon gradnje koja je trajala dvadeset godina, utvrde su završene 1266. godine, kada je nastala i kula Lotrščak čija je uloga bila braniti južni ulaz u grad – nekadašnja mala vrata Dverce koja su srušena 1812. godine. Kula je dobila ime prema zvonu lat. campana latrunculorum, u prijevodu “zvono lopova” koje je zvonilo uvečer prije zatvaranja gradskih vrata. Lotrščak ponosno stoji na rubnom dijelu Gornjeg grada te pazi na cijelo zagrebačko područje. Tako je bilo i u prošlosti, kada je, prema legendi, pucanj iz Gričkog topa uništio ručak paši koji se nalazio u turskom taboru koji je bio nadomak Zagreba. Zbog straha, Turci su prekinuli opsadu i pobjegli daleko od Zagreba. Grički top prvi put se oglasio na Novu godinu 1877.g. Tijekom Prvog svjetskog rata bio je zaboravljen, a ponovno se oglasio tek 1927. godine s južnog prozora četvrtog kata odakle se javlja i danas, svakog dana u podne. Mak Murselović

Kamenita vrata jedan su od najbolje očuvanih spomenika starog Zagreba. Riječ je o zgradi oblikovanoj poput pravokutne kule s kolnim prolazom. Dio su obrambenog sustava zagrebačkog Gradeca i jedina su vrata koja postoje još i danas. Sagrađena su u 13. stoljeću, a svoj današnji oblik dobila su 1760. godine.

Dolac Dolac je najpoznatija tržnica u Zagrebu. Nalazi se u središtu grada u blizini Trga bana Josipa Jelačića. Tržnica je otvorena 1930. godine. Tržnicu krase crveni šestinski suncobrani. Na tržnici je se prodaje voće, povrće, meso i mliječni proizvodi. Većina proizvoda je iz okolice grada Zagreba, ali ima proizvoda iz drugih dijelova Hrvatske i svijeta. Na tržnici je uvijek živopisno i bučno. Arsen Cupec Šulc

KATEDRALA Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo i svetih Stjepana i Ladislava

Uspinjača - izgrađena je 1890.godine - najkraća na svijetu s prugom od 66 metara - druga najbolja u Europi - zaštićen je spomenik kulture Marija Lipovac

Polovicom 80-ih godina, Hrvatski Sabor i Skupština grada Zagreba donijeli su odluku da se zbirka umjetnina Ante Topić Mimare trajno smjesti u središnjem dijelu gimnazijskog kompleksa na Rooseveltovu trgu, u kojem su do tada djelovale I. i IV. gimnazija i da se taj prostor adaptira za muzejske potrebe. Muzej je osnovan 1980. g., a za javnost je otvoren 17. srpnja 1987.&nbsp;godine.

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.