Lektira

Posebno mjesto u dizajnu interijera ima rasvjeta, trebala bi pridonijeti stvaranju ugodnog okruženja. To se najčešće postiže primjenom pretežno lokale rasvjete i svijećnjaka. Prisutnost raskošnog lustera doprinijet će stvaranju jedinstvenog interijera. Važan čimbenik romantičarskog stila je raskoš predmeta koji stoje kao ukras. Vaze, lonci, ukrasne ploče, slike, fotografije unutar raskošnih okvira, svijećnjaci…

Paleta boja jako je bitna za ovo razdoblje. Koriste se izblijeđeni tonovi prirodnih boja, time se postiže prozračnost, lakoća i elegancija. Zidovi prostorija su monofoni, ali na njima mogu biti mali cvjetovi s uzorkom laganih pastelnih boja

Eksterijer i interijer romantizma

Romantizam nije zaobišao nikog pa tako ni unutarnje i vanjsko uređenje. Interijer i eksterijer u vremenu romantizma daje jedinstvenu atmosferu elegancije, luksuza i kiča te istodobno udobnosti.

Karakteristične osobine interijera u romantičarskom stilu su luksuz i udobnost, lakoća , elegancija, glatkoća linija, Odsutnost&nbsp;kutova, oštri prijelazi geometrijskih elemenata i boja. Interijer također karakteriziraju folklorne teme, motivi cvijeća u raznim varijantama. Cvjetovi mogu biti u obliku buketa, u obliku biljaka, a mogu biti i ornamenti na pozadini, slike na tkaninama ili se mogu susretati u dekor elementa namještaja.

Elegancija i profinjenost postiže se rezbarenjem drveta

Gledajući kraljevske palače i aristokratske salona iz doba romanizma još ih uvijek možemo opisati kao skupe, elegantne, profinjene.

Eksterijer&nbsp;romantizma Za vrijeme romantizma više građevine nisu imale samo dekorativnu svrhu već i uporabnu. Konstrukcije su imale različito značenje ili upotrebu u svakoj zemlji. Za izgradnju često se koristila opeka u različitim bojama te se počela koristiti metalna konstrukcija.

Namještaj tog stila izrađene je od skupog drveta, s obiljem različitih dekorativnih elemenata. Namještaj se ukrašavao kovanim metalnim elementima. Tapecirani namještaj je imao skupa višeslojne tkanine, a bilo je moguće koristiti i pleter.

Jedna od najreprezentativnijih građevina je dvorac Neuschwanstein, koji se nalazi u Njemačkoj, a završen je 1886. godine.

ne znamo tko je počinitelj već je tijelo samo pronađeno. Kraj novele nas zaintrigira, želimo saznati što se desilo s tim tijelom tko je ubio tu staru ženu. Pisac nam to ostavlja na razmišljanje dok u kratkoj priči dobivamo te informacije, ali nam na razmišljanje ostaje razlog i posljedica tih događaja. Znamo tko je ubio ženu i mačka, ali je na nama kako ćemo mi to i hoćemo li opravdati.&nbsp;

Matoš: Cvijet s raskršća

Za Izabelu sam osmislila srebrnu ogrlicu koja djeluje mekano i nježno baš kao Izabela. Solusu sam za modni dodatak odlučila napraviti šešir, djeluje mi kao osoba kojoj bi šešir odlično stajao i upotpunio njegov modni izgled.

Green: Greška u našim zvijezdama

Chalkboard

U djelima nije ista zastupljenost korištenja efekta šoka, Poe tu tehniku koristi više od Maupassanta. Djela su i različite teme. „Crni mačak“ je djelo u kojem je cijela kratka priča napisana na efektima šoka, stalno se događaju neka ubojstva i kriminalistički događaju dok „Na vodi“ je djelo čiji je samo kraj šokantan. Ne bazira se djelo na šokantnim događajima. Djelo govori o veslaču koji pripovijeda dogodovštinu koja se desila dok je sidro čamca bilo zaglavljeno na dnu rijeke. Pripovjedač pripovijeda o svojoj želji za odmorom, on je bacio sidro i sidro se zaglavilo, on je prvo mislio&nbsp;da je zapelo za granu ili deblo. U pomoć poziva slučajnog prolaznika koji mu uspijeva pomoći, ali na kraju otkriva da je zapelo za tijelo jedne starije žene s kamenom oko vrata.

Usporedba završetka kratke priče Crnog mačka i novele Na vodi

Poeva kratka kriminalistička priča „Crni mačak“ i Maupassantovo djelo „Na vodi“ su dva u potpunosti različita teksta, no u nečemu su jednaki. Oba djela završavaju šokantno i neočekivano. Pomalo mračno i tužno.&nbsp;

Oba kraja uključuju smrt. U kratkoj priči imamo osobu koja je nekog ubila to jest zazidala u zid, a u noveli imamo osobu koja je pronašla mrtvo tijelo. Krajevi imaju isti ton i boju. Oba su nekako mračna i zamagljena&nbsp;nekim sivim i plavim tonovima. Obje su smrti nasilne, ali za oba nasilna čina saznaje javnost. U kratkoj priči znamo tko je počinitelj ili bar možemo zaključiti dok u noveli

dogodilo na kamenim stepenicama koje vode prema podrumu. Podrum je bio hladan i vlažan s mirisom svježe nanesene žbuke. Točkice plijesni su se pojavile na zidovima zbog velike količine vlage u podrumu. Ostatak podruma služio je kao spremište, bio je ispunjen raznim alatima i kućanskim potrepštinama. Pod je bio prekriven zemljom u koju je subjekt prvo trebao zakopati tijelo svoje žene koja je poprimila udarac u glavu i zbog njega umrla. On se odlučio da je pametnije zazidati tijelo na zid koji je bio obložen sa svježom žbukom. Zazidao je truplo na mjesto dimnjak kako bi bilo što je to moguće manje primjetljivo, ali je sa ženom zazidao i mačka. Mačka koji je cvilio i plakao te ga je trebalo osloboditi. Prilikom oslobađanja mačka našli su tijelo žene, utvrdili su da je umrla od udarca sjekirom o glavu. Počinitelj priznaje svoje djelo, ali kaže da se to dogodilo slučajno.

Poštovani sude optužujem počinitelja za njegova djela. Optužujem ga za teško ubojstvo te nasilje nad životinjama. Sam je priznao kako je ubio svoju ženu. Ubio ju je bez promišljanja. Provođenjem psihoanalize zaključujemo da osuđeni nije mentalno stabilan. On Je osim ubojstva osobe objesio mačku i provodio nasilje nad mačkom. Saslušamo li njegovu stranu priče možemo pronaći simptome nekih psihičkih bolesti. ON u stanju psihičkog bolesnika ne funkcionira kao neurotipična osoba stoga predlažem da ga se osudi na doživotni zatvor i redovite psihijatrijske posjete.&nbsp;

Goethe: Patnje mladog Werthera

Crtež prikazuje Werthera koji razmišlja o svrsi života.

Sam zločin dogodio se u hladnom mračnom podrumu male skromne kuće u kojoj su živjeli počinitelj i žrtva sa mačkom. Počinitelj je u trenutku vršenja ubojstva bio psihički nestabilan. Po njegovom načinu opisa i gledanja na situaciju možemo zaključiti da nije bio stabilan. On nije bio u najboljim odnosima sa svojom ženom ,ali je s njom živio zbog financijske situacije. Ubojstvo se

Društveno uređenje Njemačke u vrijeme J. W. Goethea

Goethe je živio u vremenu koje danas nazivamo klasicizam. Njemačka je u vrijeme klasicizma bila podijeljena na kneževine, grofovije, vojvodine i kraljevine. Takvo uređenje države preuzeto je od Svetog Rimskog Carstva. U tom su se vremenu počeli graditi gradovi te dolazi do rasta urbanog stanovništva.&nbsp;

Weimarski klasicizam razdoblje je koje dolazi nakon Strum and Dranga, započeo je Goetheovim putovanjem U Italiju. To je razdoblje u kojem su Goethe i Fridrich Schiller zajedno surađivali. U njihovim se djelima koncepcija umjetnosti nalazi u harmoniji i ublažavanju suprotnosti.&nbsp;

Razdoblje prosvjetiteljstva imao je velik utjecaj na kasnija razdoblja pa tako i na klasicizam. Njen najznačajniji predstavnik u filozofiji bio je Immanuel Kant. Filozofi tog doba su smatrali da napredak čovječanstva ovisi o stupnju obrazovanja ljudi.

Glazbu romantizma obilježio je Ludwig van Beethoven, „posljednji bečki klasičar i prvi romantičar“

Strum and Drang je književni pravac koji je bio popularan u njemačkoj književnosti druge polovine 18. st. Ovaj pokret čine mladi koji se bune protiv vladajućeg morala. Sami stvaraju moralne zakone zasnivane na idejama pravde i slobode. Goetheov roman Patnje mladog Werthera ključno je djelo za ovo razdoblje.

Došlo je do razvitka građanskog i sloja i sloja plemstva, ali se socijalna i obiteljska organizacija uopće nije mijenjala. Većina je stanovništva dalje živjelo u ruralnim selima u kojima je bio prihvaćen jedino tradicionalan način razmišljanja. Žene su bile majke i kućanice, a očevi glave kuće, drugim riječima djelovao je patrijarhat.&nbsp;

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.