SADRŽAJ

UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

POLARNI KRAJEVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

TUNDRA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7

TAJGA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10

ŠUME UMJERENOG POJASA . . . . . . . . . . . . . . . . . .13

MEDITERAN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16

TRAVNJACI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19

PUSTINJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22

TROPSKA KIŠNA PODRUČJA . . . . . . . . . . . . . . . . . .24

SAVANE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27

STEPE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29

ŠTO SU BIOMI?

- biomi su ekosustavi nastali pod utjecajem klime kroz dugi povijesni vremenski period, bez ikakvog djelovanja čovjeka
- Biom je zemljopisno raširen ekosustav, koji se odlikuje određenim dominantnim vrstama vegetacije kao primjerice tropska kišna šuma, tundra, savana, bjelogorične šume i crnogorične šume.

- polarni krajevi su područja oko Sjevernog i Južnog pola, to su ujedno i područja vječnog leda
- neka područja kopna su cijelom godinom prekrivena snijegom i ledom
- temperatura dostiže i ispod -80
-duge i hladne zime, kratka i hladna ljeta, niske temperature, snažni i hladni vjetrovi

- vegetacije oskudne
- gotovo 70% svih zaliha slatke vode na Zemlji nalazi se u ledenim pokrovima i ledenjacima Antarktike i Grenlanda
- za sjeverne polarne krajeve upotrebljava se naziv Arktik, dok za južne Antarktik

POLARNI KRAJEVI

Polarni medvjed

Polarna lisica

Morž

ARKTIK
- more zauzima preko 70% površine Arktika
- morski led prekriva od 7,5 do 15 mil. km2 Arktičkog oceana
- životinjski svijet bogatiji je u rubnim područjima (sisavci i ptice) te u moru (ribe i sisavci)
- sjeverni polarni krajevi su za razliku od južnih stalno naseljeni
- Eskimi (Amerika), Neneci (Rusija), Laponci (u sjevernoj Europi) i dr.

Loading...

ANTARKTIK


- južni polarni krajevi ili Antarktik sastoje se od kontinenta Antarktike i morskog pojasa koji ju okružuje
- oko 98% kontinenta prekriva ledeni pokrov
- obale bogate životinjskim svijetom (ptice, morski sisavci) od kojih su najpoznatiji pingvini
- nema stalnih naselja

Loading...

Loading...

Loading...

Pingvin

Loading...

Loading...

Tuljan

Loading...

Loading...

Tip vegetacije odn. skup biljnih zajednica hladnih, pretežito arktičkih područja sjevernije od tajge, do granice vječnoga snijega i leda. Prostire se na golemim površinama oko Sjevernoga pola u Euraziji i Sjevernoj Americi, mnogo manje u antarktičkom području.

Loading...

Loading...

Loading...

TUNDRA

Loading...

Hladna klima i kratka vegetacijska sezona sprječavaju rast drveća, pa izgled tundri daju različiti niski grmići i zeljaste cvjetnice te mahovine i lišajevi.

Samo u prijelaznom području pojedine vrste drveća iz tajge prodiru različito duboko u tundru. Prosječna je temperatura u ljetnim mjesecima iznad 0 °C, ali rijetko prelazi 10 °C. Gotovo nema razdoblja bez mraza.

ŽIVOTINJE TUNDRE

Hermelin

sob

polarni vuk

tajga

Tajga je ruski naziv za sibirske četinjačke šume
To je najhladnija šumska zona Sjeverne polutke
Eurosibirska tajga pokriva oko 7 milijuna km² i najveće je cjelovito šumsko područje
Na sjeveru graniči s tundrom, a na jugu s listopadnim šumama umjerene klimatske zone, odnosno jednim dijelom (u Mongoliji) s područjem stepa.

Ljeta su kratka, a prosječna dnevna temperatura viša od 10 °C traje kraće od 120 dana, dok je hladni dio godine dulji od 6 mjeseci
Sjeverna granica leži ondje gdje prosječna dnevna temperatura od 10 °C traje jedva 30 dana, a hladno razdoblje oko 8 mjeseci

ŽIVOTINJE TAJGE

vjeverica

srna

SMREKA

U tamnim tajgama prevladava, a nerijetko je i jedino drvo smreka, dok su tamne tajge vazdazelene, svijetle tajge mogu se razlučiti u vazdazelene i listopadne.

bijela ili kanadska smreka

bor

banksov bor