Loading...
Loading...
Pusni običaji naših krajeva 12021./2022.
Loading...
Loading...
Loading...
Loading...
Loading...
Loading...
Pusni običaji naših krajeva 1
OŠ "Milan Brozović" Kastav
OŠ "Milan Brozović" Kastav
OŠ "Milan Brozović" Kastav
Pusni običaji započeli su u 3.a razredu puhanjem roga na Antonju.
Na samom početku, 17. siječnja na Antonjicu , organizira se svečanost podizanja pusta (lutke u obličju čovjeka). Okupi se nekoliko maškara (maskiranih ljudi) te uz muziku i pjesmu podignu pusta na neko uočljivo mjesto tako da svi vide da su pusni dani počeli.
Nekada je kod nas uvijek pust nazivan Mate (pjesma: Mate puste k vragu šal, simi žepi obašal ), a danas prema nekim događajima ili po nekim “zaslužnim” građanima.
Pusni običaji započeli su u 3.a razredu puhanjem roga na Antonju.
Na samom početku, 17. siječnja na Antonjicu , organizira se svečanost podizanja pusta (lutke u obličju čovjeka). Okupi se nekoliko maškara (maskiranih ljudi) te uz muziku i pjesmu podignu pusta na neko uočljivo mjesto tako da svi vide da su pusni dani počeli.
Nekada je kod nas uvijek pust nazivan Mate (pjesma: Mate puste k vragu šal, simi žepi obašal ), a danas prema nekim događajima ili po nekim “zaslužnim” građanima.
ZVONČARI
Zvončari su u Kastavštini uvršteni na listu UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine kao jedan od svega tri pokladna običaja Europe. Ostala dva su iz Belgije (Karneval u Bincheu) i Mađarske (Buše iz Mohača). Njihov ritual u Kastavštini i okolnim područjima ima dugu tradiciju koja se seže u prapovijest. Zadatak im je tjerati zle zimske duhove i potaknuti buđenje proljeća. Zbog toga su razvili nekoliko samostalnih grupa: rukavački, zvonećanski, mučićevi, brgujski,… no posebna pozornost privlače halubajski zvončari. Halubajski zvončari su stara izvorna skupina iz istočnog dijela Kastavštine. Ovo je područje obilovalo ovcama i velikim prostorom za ispašu životinja. Za vrijeme kišnog vremena, pastiri bi se sklanjali u kolibice od kamena, drva ili slame, zvane halube .
Na znak “antonjskog roga” 17. siječnja započinju pokladne igre. Halubajski zvončari okupljaju se u selu Marčeji i započinju pripreme. Odijevaju se u mornarsku majicu kratkih rukava, bijele hlače s crvenom prugom po strani, vunene čarape i teške cipele. Ogrću se ovčjom kožom, a preko kože debelom užadi privezuju „zvonac“. Maska napravljena od ovčje kože treba izgledati što strašnije pa su na njoj i pravi rogovi vola te isplaženi crveni jezik.
Zvončari su u Kastavštini uvršteni na listu UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine kao jedan od svega tri pokladna običaja Europe. Ostala dva su iz Belgije (Karneval u Bincheu) i Mađarske (Buše iz Mohača). Njihov ritual u Kastavštini i okolnim područjima ima dugu tradiciju koja se seže u prapovijest. Zadatak im je tjerati zle zimske duhove i potaknuti buđenje proljeća. Zbog toga su razvili nekoliko samostalnih grupa: rukavački, zvonećanski, mučićevi, brgujski,… no posebna pozornost privlače halubajski zvončari. Halubajski zvončari su stara izvorna skupina iz istočnog dijela Kastavštine. Ovo je područje obilovalo ovcama i velikim prostorom za ispašu životinja. Za vrijeme kišnog vremena, pastiri bi se sklanjali u kolibice od kamena, drva ili slame, zvane halube .
Na znak “antonjskog roga” 17. siječnja započinju pokladne igre. Halubajski zvončari okupljaju se u selu Marčeji i započinju pripreme. Odijevaju se u mornarsku majicu kratkih rukava, bijele hlače s crvenom prugom po strani, vunene čarape i teške cipele. Ogrću se ovčjom kožom, a preko kože debelom užadi privezuju „zvonac“. Maska napravljena od ovčje kože treba izgledati što strašnije pa su na njoj i pravi rogovi vola te isplaženi crveni jezik.
Maska i bačuka
- izradili od kartona, boja, novinskog papira i puno ljepila
- bačuka ili balta izrađena od štapa, kartona i raznolikog otpada
- izradili od kartona, boja, novinskog papira i puno ljepila
- bačuka ili balta izrađena od štapa, kartona i raznolikog otpada
Pusna kuharica
Pečemo fritule
Pečemo fritule