Loading...
Loading...
Loading...
Loading...
Loading...
HRVATSKE ZNANSTVENICE 
Znanstvenica: Tanja Bosak
Tanja Bosak rođena je u Hrvatskoj, diplomirala geofiziku na Sveučilištu u Zagrebu, profesorica je geobiologije i voditeljica grupe Programa za geologiju, geokemiju i geobiologiju na MIT-u.
Član je znanstvenog tima koji se bavi istraživanjem Marsa i tragova života na Marsu. Zadatak tima je odrediti s kojih će lokacija rover Perseverance uzimati uzorke te njihova analiza kada stignu na Zemlju. Na osnovu istraživanja i analize uzoraka zaključit će se sadrže li tragove života.
Za svoj rad Tanja Bosak je dobila nagradu Subaru Outstanding Woman in Science (2007.), Medalju Jamesa B. Macelwanea Američke geofizičke unije (2011.), nagradu Edgerton za mlade profesore na MIT-u (2012.), nagradu za mentora godine za preddiplomske studente (MIT) (2012.) i nagradu za izniman doprinos i predanost geobiologiji i geomikrobiologiji Odjela za geobiologiju i geomikrobiologiju Geološkog društva Amerike.
Stipendist je Američke geofizičke unije.
Član je znanstvenog tima koji se bavi istraživanjem Marsa i tragova života na Marsu. Zadatak tima je odrediti s kojih će lokacija rover Perseverance uzimati uzorke te njihova analiza kada stignu na Zemlju. Na osnovu istraživanja i analize uzoraka zaključit će se sadrže li tragove života.
Za svoj rad Tanja Bosak je dobila nagradu Subaru Outstanding Woman in Science (2007.), Medalju Jamesa B. Macelwanea Američke geofizičke unije (2011.), nagradu Edgerton za mlade profesore na MIT-u (2012.), nagradu za mentora godine za preddiplomske studente (MIT) (2012.) i nagradu za izniman doprinos i predanost geobiologiji i geomikrobiologiji Odjela za geobiologiju i geomikrobiologiju Geološkog društva Amerike.
Stipendist je Američke geofizičke unije.
Znanstvenica: Sarah Milkovich
Sarah Milkovich je rođena u Ithacu u New Yorku 1978.
godine. 1996. godine završila je srednju školu Philis Exeter Academy. Tijekom srednje škole radila je kao pripravnica na NEAR Shoemaker svemirskom brodu.
2000.godine diplomirala je na California Institute of Technology, a 2005. godine doktorirala na Brown Universityu.
Nakon doktorata zaposlila se u NASA laboratoriju za mlazni pogon.
Radila na Mars Pheonix svemirskom brodu i Cassini-Huygens misiji. Sudjelovala je u timu upravljanja roverom Curiosity, koji je analizirao uvjete na Marsu, u kojem je bola zadužena za HiRISE sustav koji je omogućio slike Planeta s visokom razlučivošću.
Kao glavni inženjer znanstvenih sustava radila je u timu Mars 2020 rovera koji uzima uzorke s Marsa. Često se pojavljuje na online znanstvenim podcastovima i videima popularizacije znanosti, posjećuje škole i slično.
2018. osvojila je JPL Bruce Murray nagradu za izvrsnost u edukaciji.
godine. 1996. godine završila je srednju školu Philis Exeter Academy. Tijekom srednje škole radila je kao pripravnica na NEAR Shoemaker svemirskom brodu.
2000.godine diplomirala je na California Institute of Technology, a 2005. godine doktorirala na Brown Universityu.
Nakon doktorata zaposlila se u NASA laboratoriju za mlazni pogon.
Radila na Mars Pheonix svemirskom brodu i Cassini-Huygens misiji. Sudjelovala je u timu upravljanja roverom Curiosity, koji je analizirao uvjete na Marsu, u kojem je bola zadužena za HiRISE sustav koji je omogućio slike Planeta s visokom razlučivošću.
Kao glavni inženjer znanstvenih sustava radila je u timu Mars 2020 rovera koji uzima uzorke s Marsa. Često se pojavljuje na online znanstvenim podcastovima i videima popularizacije znanosti, posjećuje škole i slično.
2018. osvojila je JPL Bruce Murray nagradu za izvrsnost u edukaciji.
Znanstvenica: Jelena Krmpotić-Nemanić
Jelena Krmpotić-Nemanić je rođena u Srijemskoj Mitrovici 15. ožujka 1921. godine. U Zagrebu završava klasičnu gimnaziju s odličnim uspjehom. Nakon toga odlazi na Medicinski fakultet koji završava sa odličnim uspjehom 1944. godine. 1945. godine postaje asistentica. Odradila je potrebni liječnički staž te je godine 1948. habilitirala (Habilitacija - najviši postdoktorski akademski ispit, s kojim se dokazaju sposobnosti za poziv sveučilišnog docenta) i stekla zvanje docentice za predmet Anatomija čovjeka. Godine 1957. je godine doktorirala u Zagrebu na endoplastici malog mozga,a od 1958. godine je počasna članica Academie du Chant francais.
Neke od nagrada za njezin rad su :
Neke od nagrada za njezin rad su :
- Jansenova nagrada i titula laureata Nacionalne medicinske akademije u Parizu (1957.) - za otkriće neuromuskularnog kronometrijskog indeksa
- Haymanovu nagrada (1979.) - za njezine studije angiologije glave i vrata
Znanstvenica: Zlata Bartl
Zlata Bartl je hrvatska stručnjakinja za prehrambenu tehnologiju, tvorac začina Vegeta kojeg proizvodi Podravka iz Koprivnice.
Zlata Bartl rođena je 1920. kraj Travnika u BiH. Poslije mature ide
na studij u Zagreb. Na prirodoslovnom fakultetu diplomira kemiju, fiziku,
matematiku i mineralogiju nakon čega odlazi predavati u gimnaziji u Sarajevu. Uskoro joj život kreće u drugom smjeru, naime optužena je i osuđena na 8 godina zatvora za "neprijateljsko djelovanje" protiv bivše države. U zatvoru je oboljela od tuberkuloze kralježnice, bolesti čije je posljedice osjećala cijeloga života, te je nakon 15 mjeseci puštena na uvjetnu slobodu.
1955. godine odlazi u Koprivnicu i tu započinje njezin znanstveni rad.
1957. počinje proizvodnja dehidratiziranih juha, a 1959. kreće proizvodnja Vegete po njezinoj recepturi. Uspjeh Vegete u svijetu promiče Podravku u svjetski koncern.
2.11.2006. postaje počasni građanin Koprivnice.
10.2.2007. dobiva nagradu Večernjeg lista za životno djelo.
Preminula je 30. srpnja 2008. godine u koprivničkoj Općoj bolnici nakon duge i teške bolesti.
Zlata Bartl rođena je 1920. kraj Travnika u BiH. Poslije mature ide
na studij u Zagreb. Na prirodoslovnom fakultetu diplomira kemiju, fiziku,
matematiku i mineralogiju nakon čega odlazi predavati u gimnaziji u Sarajevu. Uskoro joj život kreće u drugom smjeru, naime optužena je i osuđena na 8 godina zatvora za "neprijateljsko djelovanje" protiv bivše države. U zatvoru je oboljela od tuberkuloze kralježnice, bolesti čije je posljedice osjećala cijeloga života, te je nakon 15 mjeseci puštena na uvjetnu slobodu.
1955. godine odlazi u Koprivnicu i tu započinje njezin znanstveni rad.
1957. počinje proizvodnja dehidratiziranih juha, a 1959. kreće proizvodnja Vegete po njezinoj recepturi. Uspjeh Vegete u svijetu promiče Podravku u svjetski koncern.
2.11.2006. postaje počasni građanin Koprivnice.
10.2.2007. dobiva nagradu Večernjeg lista za životno djelo.
Preminula je 30. srpnja 2008. godine u koprivničkoj Općoj bolnici nakon duge i teške bolesti.
Znanstvenica: Lidija Colombo
COLOMBO, Lidija, fizičarka (Siverić 28. VI 1922.). Matematiku i fiziku diplomirala je 1950. na PMF- u Zagreb. Do 1955. asistent je na Katedri za fiziku Farmaceutskog fakulteta, a zatim prelazi u laboratorij Instituta »Ruđer Bošković« u Zagrebu.
God. 1958/59. na specijalizaciji je u Département des Recherches Physiques, Université Sorbonne u Parizu. Doktorirala je 1961. iz područja vibracijske spektroskopije. Predavala je u inozemstvu kao profesor na institutima i sveučilištima (Pariz, Dortmund).
Znanstveno i stručno područje njezina rada je spektroskopija. Iz tog je
područja objavljivala radove u publikacijama: Journal of the Optical Society of Amerika (Washington 1960), Croatia chemica acta (1961, 1971, 1984), Glasnik matematički, fizički i astronomski (1961, 1963, 1965), Journal of Chemical Physics (New York 1963–64, 1968, 1976, 1979), Spectrochimica acta (Berlin 1964, 1967, 1971, 1975, 1986), Comptes Rendus des Séances de l’Académie des Sciences (Pariz 1965), Journal of Molecular Spectroscopy (New York 1971), Acta Universitas Carolinae – Mathematica et Physica (Prag 1973), Chemical Phycisc Letters (Amsterdam 1976– 77), Advances in Molecular Relaxation Processes (Amsterdam 1977), Fizika (1977), Journal of Raman Spectroscopy (London 1977–78, 1981, 1983–84, 1986), Journal of Molecular Structure (Amsterdam 1980, 1984, 1986). Za svoj rad primila je nagradu »Nikola Tesla« 1966. i nagradu »Ruđer Bošković« 1979.), a 1983. dobila je i priznanje Francuskog ministarstva obrazovanja. Prva je žena koja je u Hrvatskoj diplomirala fiziku te bila osnivačica prvoga laboratorija za molekularnu fiziku u Lijepoj Našoj. Bila je urednica Matematičko-fizičkoga lista kojim je nastojala popularizirati znanost i u nju uključiti mlade.
God. 1958/59. na specijalizaciji je u Département des Recherches Physiques, Université Sorbonne u Parizu. Doktorirala je 1961. iz područja vibracijske spektroskopije. Predavala je u inozemstvu kao profesor na institutima i sveučilištima (Pariz, Dortmund).
Znanstveno i stručno područje njezina rada je spektroskopija. Iz tog je
područja objavljivala radove u publikacijama: Journal of the Optical Society of Amerika (Washington 1960), Croatia chemica acta (1961, 1971, 1984), Glasnik matematički, fizički i astronomski (1961, 1963, 1965), Journal of Chemical Physics (New York 1963–64, 1968, 1976, 1979), Spectrochimica acta (Berlin 1964, 1967, 1971, 1975, 1986), Comptes Rendus des Séances de l’Académie des Sciences (Pariz 1965), Journal of Molecular Spectroscopy (New York 1971), Acta Universitas Carolinae – Mathematica et Physica (Prag 1973), Chemical Phycisc Letters (Amsterdam 1976– 77), Advances in Molecular Relaxation Processes (Amsterdam 1977), Fizika (1977), Journal of Raman Spectroscopy (London 1977–78, 1981, 1983–84, 1986), Journal of Molecular Structure (Amsterdam 1980, 1984, 1986). Za svoj rad primila je nagradu »Nikola Tesla« 1966. i nagradu »Ruđer Bošković« 1979.), a 1983. dobila je i priznanje Francuskog ministarstva obrazovanja. Prva je žena koja je u Hrvatskoj diplomirala fiziku te bila osnivačica prvoga laboratorija za molekularnu fiziku u Lijepoj Našoj. Bila je urednica Matematičko-fizičkoga lista kojim je nastojala popularizirati znanost i u nju uključiti mlade.