Knjigu su kreirali učenici 2.E razreda Elektrotehničke škole Split povodom obilježavanja Svjetskog dana zaštite okoliša 5.lipnja 2022.

Svjetski dan zaštite okoliša 

Maslina je ime za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina. Vrlo je važna biljka kako za Kaštela tako i za prostor Dalmacije.

Makija je najvažniji ekosustav Mediterana koji se sastoji od grmlja i termofilnih biljaka visokih do najviše 4 metra.&nbsp;Isto obitava na prostoru Dalmacije kao i masline. 

Dan očuvanja okoliša obilježava se 5. lipnja kako bi se jačala svijest ljudi prema prirodnom okolišu. Odličan primjer prirodne ljepote u mom Splitu je Park šuma Marjan. Park - šuma Marjan predstavlja jedinstvenu zelenu površinu nadomak centru grada Splita. Izuzetne je prirodne i kulturološke vrijednosti, a popularno je nazivaju „pluća grada“. Ako volite prirodu, onda nema boljeg pogleda od onog s Marjanske vidilice. Na postavljenoj slici možemo vidjeti zelenilo na Marjanu ,pogled na more te prekrasan zalazak sunca.

Uoči Svjetskog dana očuvanja okoliša (koji se obilježava 5.6.) odlučio sam prošetati do jedne od najviših točaka u prostoru Kaštela koja se nalazi u Kaštel Sućurcu, koja je inače vrlo popularna destinacija za šetnju planinara i običnih šetača. U okolini ove destinacije prevladava stablo masline i makija (nisko grmlje tipično za Dalmaciju). S ove točke se vidi prekrasno Jadransko more koje oduzima dah.

Treća slika pokazuje pogled na more i šumoviti dio Stobreča koji je također jedan od najočuvanijih dijelova Stobreča. No ta šuma je očuvana samo zato jer je na nizbrdici te se na njenom prostoru ne može ništa graditi. Da se može graditi odmah bi bila posječena što pokazuje da bi dosta ljudi uništilo takve prirodne ljepote samo radi svog profita. Ljudi se trebaju "probuditi" te shvatiti važnost i ljepotu takvih mjesta.

Na brdu Perun pokraj Žrnovnice nalazi se crkvica Sv. Jure (ujedino i zaštitnik poljica) za koju se smatra da je podignuta prije 14. stoljeća. Nalazi se na vrhu Perunskom (441m visine) te je podignuta na mjestu pretkršćanskog&nbsp;svetišta&nbsp;u kojemu se štovao praslavenski Perun, a koje se nalazilo unutar opsega mnogo starije, prapovijesne gradine, tzv.&nbsp;"Duge gomile." Do crkve&nbsp;vode tri puta obilježena planinarskim oznakama i putokazima: iz Strožanca, iz smjera Gornje Podstrane te iz Vilara na sjevernoj strani brda. Osim crkkvice i njezinih zanimljivosti sa vrha nam se pruža predivan pogled na more i na cijeli grad Split, te pogotovo u noćno doba kada možemo vidjeti i svakojake vrste zvijezda jer je to mjesto gdje nema nekakve tehnologije te je sve čisto i prirodno. Zbog ovoga mislim da je potrebno da održajemo našu zemlju i njezine ljepote jer to je ona prava stvar koja krasi zemlju, a ne svakakvi uređaji i tehnologije stoga očuvajmo našu zemlju i pobrinimo se da bude što bolja.

Kao što možete primijetiti na slikama, izrazito je bogat prirodnim ljepotama. Uslikao sam 3 lijepe slike našeg izleta. Na prvoj slici možete vidjeti bogatu floru otoka. Naime kao i u većini Dalmacije ovdje prevladava zimzelena šikara te ako dobro pogledate možete čak uočiti plantaže maslina koje stanovnici uzdržavaju. Druga slika mi je posebno važna jer prikazuje prekrasnu obalu otoka, bogatu raznim uvalama i strmim stijenama. Zadnja slika prikazuje otok u sumrak i nju sam slikao pri povratku s Čiova, izrazito je lijepo izgledao taj prizor. Svima vam preporučujem da jednom i sami posjetite Čiovo i obećavam vam da će vas ljepota krajolika i same prirode pozitivno iznenaditi.

U duhu Dana očuvanja okoliša, koji se održava 5. lipnja odlučio sam slikati dio prirode kojeg ima najviše u Dugom Ratu. Na slici možemo vidjeti masline, koje prikazuju najveći dio prirode u Dugom Ratu. Maslina je ime za zimzelenu biljku. Listovi maslina&nbsp;su kožnati i ovalni, dok njihova&nbsp;boja&nbsp;nalikuje na tamno zelene boje, dok je donja strana lista bijelkasto - srebrne boje. Kada je u cvatu, maslina razvija bijele&nbsp;cvjetove&nbsp;u grozdovima, a&nbsp;plod&nbsp;je ovalnog oblika tamnozelene do crne boje. Plod je bogat&nbsp;uljem, koji se izdvaja koristeći vruću vodu ili paru. Ulje se koristi u prehrani kao dodatak jelu, za prženje, začinjavanje jela, te u medicinske svrhe. Često se spominje u Bibliji. U kršćanstvu je simbol Božje providnosti i brige za ljude.

Za dan očuvanja okoliša odlučio sam postaviti fotografiju mjesta u kojem ja živim, a to su Brela. Mjesto od tek tisuću stanovnika, s brojnim prirodnim ljepotama netaknute prirode. Brela nude bogatstvo kristalno čistog mora, gotovo sedam kilometara prirodnih šljunčanih plaža, miris i ljepotu guste borove šume koja je većim dijelom zaštićena prirodna baština, brojne pješačke staze koje se isprepliću od šetnice duž mora, preko starih zaselaka koja se ponose starom dalmatinskom arhitekturom, sve do samih vrhova planine Biokovo. Plaža Punta rata je 2012. bila uvrštena u top 10 najljepših plaža na svijetu. Najzanimljivija povijesna legenda je o potopljenom gradu u Vruji gdje su izvori slatke vode u moru.

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/bWEzSt10S56oxH5hOVej1A/assets/5zdAWKG5QWulByHiGXf_CA.jpg?width=440&height=293

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/bWEzSt10S56oxH5hOVej1A/assets/8xE1jgtBTpyHwUq4dzb0GA.jpg?width=778&height=518

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/bWEzSt10S56oxH5hOVej1A/assets/QiePhE8oQpaG8TVbFd3zww.jpg?width=397&height=298

Vidova gora

Tijekom ovih praznika povodom Dana planeta Zemlje posjetio sam Vidovu goru visoku 778 metara, a pruža nam prekrasan pogled na Bol, mjesto poznato po prije svega vjerojatno svima poznatoj plaži Zlatni rat. Pruža se i pogled na naše prekrasno more te otoke Hvar i Korčulu. Izvrsna je turistička adresa i godišnje je posjeti oko pola milijuna ljudi.

Najstarija Maslina

Jedna od najpoznatijih maslina u&nbsp;Hrvatskoj&nbsp;je ona u nacionionalnom parku&nbsp;Brijuni, čija starost je istražena i iznosi oko 1600 godina. U&nbsp;Kaštel Štafiliću&nbsp;nalazi se također vrlo stara maslina&nbsp;(na slici). Vjeruje se, da tamo raste još od dolaska&nbsp;Hrvata&nbsp;na&nbsp;Jadransko more&nbsp;u&nbsp;7. stoljeću.&nbsp;Brijuni&nbsp;su&nbsp;istarsko&nbsp;otočje&nbsp;i&nbsp;nacionalni park&nbsp;u hrvatskom dijelu sjeverog&nbsp;Jadranskog mora.&nbsp;Sastoje se od dva otoka i dvanaest otočića. Brijuni imaju bogatu povijest: prvi, zasada nama poznati tragovi ljudskog djelovanja na Brijunima, sežu u&nbsp;treće tisućljeće prije Krista, kada su na Brijunima živjeli etnički nepoznati stanovnici koji su se bavili ratarstvom, stočarstvom, lovom i ribolovom, a oružje i oruđe izrađivali su od kamena, kostiju i pruća... Za vrijeme velike Egejske seobe naroda u prvom tisućljeću prije Krista na Brijune dolazi ilirsko pleme&nbsp;Histri, po kojima je kasnije Istra i dobila ime.&nbsp;

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/bWEzSt10S56oxH5hOVej1A/assets/hZUfTkqXSqGJvAFF_6W_SA.jpeg?width=486&height=648

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/bWEzSt10S56oxH5hOVej1A/assets/Mrk7lQtwRR6jgl-EVb4LHw.jpeg?width=647&height=486

Dan očuvanja okoliša (5.lipnja ) obilježava se da bi se ojačala svijest ljudi prema prirodnom okolišu. Uoči tog dana ja sam posjetio par lokacija u Stobreču koje su najpovezanije s prirodom. Prva slika pokazuje velika stobrečka polja na kojima rastu agrumi ,masline, vinova loza i voće. Druga slika pokazuje stijenu na popularnoj plaži Kaval koja je najočuvanija plaža u Stobreču.

Grad Trogir nalazi se u srednjoj Dalmaciji 25 km&nbsp;zapadno&nbsp;od&nbsp;Splita, na sjeverozapadnom kraju&nbsp;Kaštelanskog zaljeva. Središte je trogirske mikroregije koja zauzima prostor na površini od 250&nbsp;km². Područje Grada je podijeljeno na tri dijela: dio na kopnu, dio na otoku Čiovo i otoci&nbsp;Drvenik Veli&nbsp;i&nbsp;Drvenik Mali. Područje na kopnu omeđeno je teritorijem općine&nbsp;Seget&nbsp;na zapadu, gradom&nbsp;Kaštela&nbsp;na sjeveru i istoku te Trogirskim kanalom na jugu, a dio na Čiovu graniči s Trogirskim kanalom na sjeveru, općinom&nbsp;Okrug&nbsp;na jugoistoku i Gradom Splitom na zapadu.

Arheološka istraživanja pokazuju da je čovjek na trogirskom otoku boravio već u dalekoj&nbsp;prapovijesti. Trogir kao naselje su tijekom III. st. pr. Kr. utemeljili grčki kolonisti, trgovci s&nbsp;Visa. U to doba, život se nije odvijao samo u gradu nego i u polju, u rustikalnim vilama.&nbsp; Tijekom kasne antike i u&nbsp;Traguriumu&nbsp;se širi kršćanstvo, nova religija koja je uhvatila čvrsto korijenje u obližnjoj provincijskoj metropoli&nbsp;Saloni. Od X. stoljeća Trogir osjeća pritisak&nbsp;Venecije&nbsp;s mora. Godine&nbsp;998., za vrijeme mletačke vojne na istočnu jadransku obalu, Trogirani prisežu odanost duždu Petru Orseolu. Stari dio grada Trogira uvršten je na&nbsp;UNESCO-ov popis&nbsp;Spomenika svjetske kulturne baštine.

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/bWEzSt10S56oxH5hOVej1A/assets/ttWJ3Na9RuqJ5IgTfliaqQ.webp?width=274&height=365

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/bWEzSt10S56oxH5hOVej1A/assets/u2DVe2BwS42Y4IBBM-xQlQ.webp?width=637&height=850

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/bWEzSt10S56oxH5hOVej1A/assets/ucWH7AXcSCCMg0xWvUIOig.webp?width=370&height=493

U mjesecu obilježavanja Dana očuvanja okoliša odlučio sam fotografirati sezonsku rijeku Suvaju koja se nalazi na prostoru između sela Krušvar i Ercegovci. Riječ je o rijeci koja poteče najčešće u vrijeme kada se razina podzemnih izvora vode podigne i voda se izdigne na površinu u korito koje je već stvarano tisućama godina na prostoru između ova dva naselja. Prostire se na oko 10 kilometara. Lijepa tradicija je da se na jednom dijelu korita dolazi ljeti igrati nogometna utakmica između dviju momčadi koje predstavljaju ova dva mjesta što bude jako lijepa aktivnost za posjetiti.

Uoči Dana očuvanja okoliša koji se održava 5.6., a radi jačanja svijesti o zaštiti prirode, uslikao sam par slika ali sam odabrao ove sa maslinama koje uzgaja moja rodbina. Maslina je zavičajna biljka Mediteranskih regija, tropske i središnje Azije i raznih djelova Afrike. Maslina je ime za suptropsku zimzelenu biljku. Maslina razvija stablo, koje je nepravilno, kvrgavo i razgranato. Listovi su kožnati i ovalni. Njihova nijansa je tamno zelena sa gornje strane, dok je donja strana lista bjelkasto-srebrna. Kada niče, maslina stvara bijele cvjetove u skupinama, a prirodni proizvod je ovalnog oblika, tamnozelene do tamne raznolikosti. Prirodni proizvod bogat je uljem koje se cijedi pomoću napetosti kroz različite preše (hladna obrada) ili se vadi korištenjem zagrijane vode ili pare.

Jadransko more dio je Sredozemnog mora, njegov duboki zaljev. To je plitko, poluzatvoreno more, neznatno u odnosu na svjetske oceane, ali svejedno ima veliku važnost za Hrvatsku ‒ gospodarsku, ekološku i prometnu. Površina Jadranskog mora je 138 595 km2, dužina oko 700, a prosječna širina 380 kilometara.&nbsp;Obalna&nbsp;se linija proteže na čak 7911 km, od čega je najveći dio upravo u Hrvatskoj (5835 km, odnosno oko 74 % ukupne obale Jadrana). Ostatak istočne obale dijelimo sa Slovenijom, (kopnene linije od oko 45 km), Bosnom i Hercegovinom (svega 21 km obale), Crnom Gorom (260 km), Albanijom (406 km, čija se jadranska obala nastavlja na obalu Jonskog mora) i Grčkom (73 km). Zapadna obala duljine od 1272 km u potpunosti pripada Italiji. Odmah je vidljivo da istočna obala ima znatno dužu obalnu liniju Razlog tomu brojni su otoci, poluotoci i zaljevi, koji se ne vide u sitnom mjerilu, odnosno istočna je obala mnogo razvedenija, a time u konačnici i duža. Upravo je u tome draž naše obale, zajedno s očuvanom prirodom i ljupkim gradovima i selima.

Svjetski dan zaštite okoliša

Autori: učenici 2.E razreda Elektrotehničke škole Split

Uoči Dana očuvanja okoliša (5. lipnja) moja obitelj i ja odlučili smo posjetiti otok Čiovo i uživati u njegovoj prirodi. Čiovo je otok lociran u srednjoj Dalmaciji s površinom od 28,8 km² i 6.071 stanovnika. Otok je brdovit s najvišim vrhom&nbsp;Rudine&nbsp;(209 m). Poznat je po svojoj sredozemnoj klimi, bogatoj vegetaciji, arhipelagu malih slikovitih otočića, zaljevima i plažama.

Učenici 2.E razreda Elektrotehničke škole Split različitim aktivnostima obilježili su Svjetski dan zaštite okoliša Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se 5. lipnja. Svoj doprinos jačanju svijesti ljudi prema prirodnom okolišu dali su i učenici 2.E razreda na način da su fotoaparatom zabilježili prirodne ljepote mjesta u kojem žive ili kojeg su posjetili te fotografiju uz opis postavili u kolekciju Svjetski dan zaštite okoliša 2022. Zajednički su tijekom blok sata vježbi Digitalne logike od prikupljenih materijala kreirali ovu e-knjigu sa željom da se ujedinimo u očuvanju našeg okoliša.

Planinarska kuća Lugarnica

Uoči Dana očuvanja okoliša, sa svojom obitelji sam odlučio posjetiti Planinarsku kuću Lugarnicu koja se nalazi na nadmorskoj visini od 831 metar. Planinarska kuća Lugarnica nalazi se u teško pristupačnom kršu na zapadnom dijelu Mosora, na Užinskoj kosi. Sagrađena je 1903. godine i služila je kao šumarska lugarnica. Stara lugarnica je 1994. godine stradala od udara groma, ali je nakon toga obnovljena. Kuća sada ima kuhinju sa štednjakom na drva i blagovaonicu, dnevni boravak, sobu sa skupnim ležajem na dvije etaže, pitku vodu i struju. Sa Lugarnice imamo lijep pogled na grad Split te njegovu okolicu, otoke Brač, Vis i Hvar. U daljini vidimo čak djelić Italije. Do Lugarnice se može doći od Žrnovnice i Sitnog Gornjeg planinarskim stazama na kojima su ucrtani vodiči na stijenama. Put nije zahtjevan te razni uzrasti mogu doći do Lugarnice.

Zvjezdano selo Mosor je nevladina, neprofitna udruga koja okuplja predškolce, učenike osnovnih i srednjih škola, studente i građane na svojim programima. Udruga organizira malu školu atronomije za školski uzrast, zimske, proljetne i ljetne škole astronomije, školu u prirodi, razne radionice iz područja tehničke kulture, školu meteorologije, predavanja, seminare, promatranja i „astro-partyje“. Ciljevi naših programa su edukacija novih naraštaja, poboljšanje kvalitete življenja mladeži, neposredan rad s mladima u svrhu sprječavanja asocijalnih i ovisničkih ponašanja, te poticanje kreativnog stvaralaštva mladih. Udruga ima oko 160 članova, a od kojih je polovica mlađa od 18 godina.Udruga djeluje u sastavu Zajednice tehničke kulture grada Splita.Zvjezdano selo Mosor nalazi se na brdu Makirina, na 700m nadmorske visine, a na dohvat urbanoj sredini. Od Splita je udaljeno 22 km. Dobri klimatski uvjeti, čist zrak i lijep pogled daju prednost u boravku i smještaju iako je objekt prvenstveno namijenjen za edukaciju mladeži iz astronomije, ekologije, povijesti, geografije, meteorologije, umjetnosti i raznih područja tehničke kulture. Osim na popularizaciji i promicanju astronomije već sedmu godinu organiziramo i program Škole u prirodi za učenike osnovnih i srednjih škola, kroz koji je prošlo oko 9000 učenika. U našoj ponudi su i jednodnevni i višednevni boravci organiziranih grupa s noćenjem, kao i mogućnost upoznavanja okoliša i planinarenja. Do objekta Zvjezdanog sela Mosor može se doći osobnim automobilom u pravcu: Split-Žrnovnica-Gornje Sitno, a gradskim prijevozom autobusom br. 28 (Promet Split).

Za vrijeme praznika bio sam na Dinari, a ovo su neke zanimljivosti i činjenice za Dinaru. Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dinara čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Dana 5. veljače 2021. proglašen je Park prirode Dinara kao dvanaesti je park prirode Hrvatske. Najviši vrh masiva Dinare, Troglav (1913 m) nalazi se u BiH. Vrh Sinjal (1831 m) najviši je vrh u Hrvatskoj. Dinara nije samo najviši hrvatski vrh, nego i jedna od osobito lijepih planina. Njezina jugozapadna stijena, visoka nekoliko stotina metara, veličinom zadivljuje i privlači poglede svakoga tko se nađe u njezinu podnožju, a osobitu joj ljepotu istodobno osiguravaju bogate cvjetne livade i šume koje ne odaju da je riječ o području bezvodnoga krša.Osim Knina, najveća naselja u podnožju Dinare su Kijevo, Civljane, Cetina, Polača i bosanska Uništa.U rijetkim šumama prevladava jasen, hrast medunac, hrast kitnjak i klen a na većim nadmorskim visinama bukva te smreka, jela, planinski bor i obični bor. Od ptičijih vrsta na području Dinare uz mnoge valja spomenuti običnog fazana, prepelicu, planinsku ševu, crvenonoga prutka tj. šljuku, ćukavicu, crnoprugastog trstenjaka a od većih grabljivica suri orao, orao zmijar i sivi sokol. Također je ponekad viđen i bijeloglavi sup najvjerojatnije u svom preletu prema Cresu.Na području planine Dinare od sisavaca obitava mrki medvjed, vuk, ris, divlja mačka, lisica, divlja svinja, jazavac, zec i ugrožena endemska vrsta dinarski miš.

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/bWEzSt10S56oxH5hOVej1A/assets/LwP1zYQTSJ608Dh-r4Lxfg.webp?width=619&height=469

Krka&nbsp;je sedmi&nbsp;nacionalni park&nbsp;uHrvatskoj&nbsp;poznat po velikom broju jezera i slapova. Dobio je ime po rijeci&nbsp;Krki&nbsp;koja je dio parka. Nacionalni park je lociran u središnjoj&nbsp;Dalmaciji&nbsp;nizvodno od Knina, a samo par kilometara sjeveroistočno od grada&nbsp;Šibenika. Obuhvaća područje uz rijeku Krku koja izvire u podnožju planine&nbsp;Dinare&nbsp;kod&nbsp;Knina, teče kroz kanjon dug 75&nbsp;km, protječe kroz&nbsp;Prokljansko jezero, te utječe u Šibenski zaljev. Prostire na 109 kvadratnih kilometara, od kojih 25,6 kvadratnih kilometara čini vodena površina. Rijeka Krka danas ima 7 sedrenih slapova i njezine ljepote predstavljaju prirodni krški fenomen, koji se preporučuje posjetiti u proljeće i ljeti jer je tada u punom sjaju, a možete se i osvježiti u čistoj vodi. Krka je postao nacionalni park&nbsp;24.siječnja 1985. godine i sedmi je po redu nacionalni park u Hrvatskoj. Poznat je po velikom broju jezera i slapova.

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/bWEzSt10S56oxH5hOVej1A/assets/DaqXD3dNRcC7FZhrG2NdXA.jpeg?width=284&height=587

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/bWEzSt10S56oxH5hOVej1A/assets/Z-XXxMZhRMq-YKdqzZvPzg.jpeg?width=360&height=604

Rijeka Žrnovnica je zanimljiva i lijepa za vidjeti. Njezin tok je dug 4800 metara, a počinje na samom dnu planine Mosor odakle ona izvire. Taj dio rijeke ima gustu vegetaciju i teško je provući se. Kasnije niz tok on prolazi kroz istoimeno mjesto Žrnovnicu gdje se nalazi mlin koji koristi energiju rijeke. Neke od životinja koje možemo naći u rijeci su: pastrva, jegulja, cipli, ribarica, a neke od biljaka uz rijeku su: poljski mak, krunica gospodinova, poljski slak, opuncija, velika preslica, itd. Također ova rijeka je stanište mekosune pastrve solinke koja je jako ugrožena i živi samo u rijeci Žrnovnici i Jadro. Rijeka je čista i nezagađena tako da se može koristiti za piće. Na kraju svoga toka rijeka se izlijeva u more na ušću koje se nalazi u Stobreču.

Zagledaj se duboko, duboko u prirodu, i tada ćeš sve bolje razumjeti. Albert Einstein

Tičja luka, otok Brač

Većinu ovih praznika sam proveo u Povljima na otoku Braču gdje sam u slobodno vrijeme šetao po prirodi, u mjestu gdje je pronađena i Povaljska listina. Ima 300 stanovnika, a najljepše je ljeti kad sve vrvi životom za razliku od zime kad je sve tužno i tmurno. Posjetio sam mnogo toga, a istaknut ću plažu Tičja luka koja me se najviše dojmila i gdje se kupam ljeti. Plaža pruža pogled na obalu sve od Splita pa do Makarske. Izvrsan je mamac za turiste, ističe se izvrsnom kakvoćom mora tijekom cijele godine.

Uoči Dana očuvanja okoliša odlučio sam postaviti ovu sliku jer prikazuje samo dio predivne prirode i čistoga mora kojeg moramo čuvati. Ovaj prelijep izlazak dana slikao sam u Primoštenu jednom malom poluotoku u blizini Šibenika. Za mnoge ljude ovo mjesto je velika atrakcija pa samim time i posjećuju ga mnogi turisti. Nalazi se na jadranskoj obali. Ima oko 2800 stanovnika koji su to mjesto izabrali kao mjesto stanovanja. Osvojio je zlatnu medalju i prestižnu nagradu Zlatni cvijet Europe 2007 za hortikulturno i urbano uređenje mjesta a uz sve to poznat je po svojim velikim i prekrasnim vinogradima. Najveća&nbsp;plaža&nbsp;u Primoštenu je&nbsp;Raduča, a postoji i&nbsp;Mala<a href="https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mala_Radu%C4%8Da&amp;action=edit&amp;redlink=1"> </a>Raduča, koja je izabrana za jednu od 10 najljepših plaža u Hrvatskoj.

Grad Trogir osnovali su&nbsp;grčki&nbsp;kolonisti s otoka&nbsp;Visa&nbsp;u&nbsp;III. st. pr. Krista. U srednjoj&nbsp;Europi&nbsp;smatran je najbolje sačuvanim romaničko-gotičkim gradom. Dvorac i kula okruženi zidinama sačinjavaju jezgru Trogira. Najznačajniji kulturni spomenik je&nbsp;trogirska katedrala, čiji je portal zapadnih vrata izradio&nbsp;majstor Radovan. Povijesna jezgra Trogira smještena je na obali&nbsp;Kaštelanskog zaljeva, na otočiću Trogiru između&nbsp;Čiova&nbsp;i kopna, spojena kamenim mostom s kopnom. Trogir oduševljava posjetitelje kulturno-povijesnim spomenicima i malim ulicama te umjetničkim zbirkama s brojnim remek djelima.