Book Creator

OSMANSKO CARSTVO PREMA HRVATSKOJ I EUROPI

by Sanela Toša Ljubičić

Cover

Loading...
OSMANSKO CARSTVO PREMA HRVATSKOJ I EUROPI
Loading...
OSMANSKO CARSTVO-POČETAK
Povijest Osmanskog Carstva počela je potkraj 13. stoljeća u Maloj Aziji (današnja Turska), kada je jedan tamošnji vođa po imenu Osman ujedinio nekoliko turskih plemena u manju državicu na granicama Bizantskog Carstva. Prema Osmanu, Turci su se nazvali Osmanlijama, a njihova država Osmanskim Carstvom. 
ZAPIŠI!
-sultan Osman ujedinio turska plemena na prostoru Male Azije
sultan Osman
Na čelu Osmanskog Carstva bio je sultan, koji je imao potpunu i neograničenu vlast u državi. Stanovništvo Carstva dijelilo se u dva sloja: one koji plaćaju porez, tzv. raju, i one koji su oslobođeni plaćanja poreza. Osmansko Carstvo bilo je muslimanska država u kojoj su se uprava, sudstvo i cjelokupni život njegovih stanovnika temeljili na Kur’anu.
Radi bolje povezanosti i i lakše uprave Osmansko Carstvo dijelilo se na velike pokrajine, pašaluke, i manje oblasti, sandžake. U gradovima su bili razvijeni trgovina i obrt, a većina stanovništva bavila se poljoprivredom.
ODGOVORI NA PITANJA U BILJEŽNICU!
1. Kako se zove Osmanski vladar?
2. Kako se dijeli Osmansko Carstvo?
3. Čime se bave stanovnici Osmanskog Carstva?
4. Kako se zove stanovništvo koje plaća porez?
5. Koje vjere su bili većina stanovnika Osmanskog Carstva?
Bosanski pašaluk
Osmansko Carstvo se proširilo na Europu, Afriku i Aziju. Teritorij su uspjeli osvojiti pomoću dobro organizirane i disciplinirane vojske.
Sastojala se od teškog konjaništva ili spahija, koji su za obavljanje vojne službe dobivali zemljišne posjede.
Glavnu udarnu moć osmanlijske vojske činile su pješačke postrojbe janjičara. U početku su se janjičarske postrojbe popunjavale odabranim mladim ratnim zarobljenicima. Poslije su sultanovi skupljači, prema potrebi, otimali zdrave kršćanske dječake u dobi između 10 i 15 godina. Oni su potom odgajani u duhu islama, školovani su za vojne ili upravne službe.
Osim te, redovite vojske, postojale su i neredovite jedinice, među kojima su se isticali lako naoružani konjanici akindžije – 'jurišnici'. Njihova je zadaća bila uznemirivanje i pljačkanje neprijatelja. Za svoju službu nisu dobivali plaću, a prihod su ostvarivali ratnim plijenom.
PrevNext