Davorin Taslidžić

Zašto se posvetili život učenju i knjizi? Započet ću sa mislima Charlesa W. Eliota koji kaže: „ Knjige su naše najtiše i najvjernije prijateljice, najlakše je doći do njih, daju najmudrije savjete i najstrpljivije su učiteljice.“ Znači knjige i čitanje fenomeni su koji zaokupljaju ljudski rod. Znamo da je taj proces od njegovih prvih začetaka s obzirom da o tome svjedoči tisuće izreka. Tako kako je vrijeme prolazilo sve sam više se posvetio knjizi, naravno stalnosti učenja koje stalno treba obnavljati kako bi zadržali razinu usvojenih znanja. Zato sam mišljenja da arhitektura znanja počiva na stalnosti i tu nema dvojbe, zapravo ako želiš ostati u „igri“ moraš cijeloga života učiti. Što nas povijest može naučiti? Historia est magistra vitae /Povijest je učitejiva života/ Da, tako se kaže. No ja ipak ne bih tako rekao... Evo zbog čega, jer jednostavno se gotovo uvijek prevarimo. Ili prevare nas. Mislimo, bit će sve dobro, ali često baš i ne bude. Najviše jer stalno ponavljamo iste pogreške, a znano je, bolje rečeno javna je tajna da povijest pišu pobjednici. I onda dolaze drugi pa opet drugi i tako u krug vremena. Možemo reći da je povijest u konačnici majka istine! Na žalost, to uvijek shvatimo prekasno, naknadno, s velikim zakašnjenjem. Povijest iza sebe često ostavlja teške i duboke tragove, posljedice, teška vremena i ljude, no to je na sreću ipak tek prolazno. Nakon određenog vremena, odmaka sve se to nekako lijepo složi, a onda se za nekih 20, 30 ili 50 godina ponavlja jedno te isto, osobito na ovim našim prostorima gdje su stoljećima pohodile sve moguće vojske, ali i vladari. Nikako da napokon naučimo tu lekciju iz povijesti Koji su bili izazovni trenuci u vašoj profesionalnoj karijeri? Meni je ovaj prostor bio kao jedan veliki izazov. Ubrzo sam shvatio da ovdje ima još puno rupa; u povijesti jer se zapravo prije nije ništa ozbiljno radilo pa sam se prihvatio posla. Inače, do sada sam objavio više desetaka znanstvenih i stručnih radova i 20 knjiga naravno o prošlosti i umjetnosti Baranje. Mene zapravo fascinira onaj dio za vrijeme osmanske vladavine ili kako to neki vole isticati okupacije, a još više poslije oslobođenja Baranje. Možemo reći da je sve bilo jako raznoliko: sastav stanovništva, način života, njihovo materijalno stanje, nazivi objekata... Ljudi čak žive u zemunicama, lagano dolazi feudalizacija... Inače to je jedno od iznimno zanimljivih razdoblja tu u ovom dijelu Panonije. Jer ako se ono se razumje teško će se shvatiti ono što dolazi, napose 20. stoljeće i burni sudbinski događaji za Baranju. Koja vaša knjiga Vam je najdraža? Sve su im jako drage i važne, no ima jedna ipak, nešto što u meni budi neke drukčije osjećaje jer sam na toj knjizi radio gotovo tri desetljeća! To je: TRIANONSKI RONDEL SRÂMA (kontroverzni mir &amp;amp; baranjsko pitanje). Sto je godina prošlo od utemeljenja jednoga kontroverznoga i povijesno iznimno kompromisnoga međunarodnog dokumenta, čije su krajnje posljedice zapravo bile katastrofalne za sve: i pobjednike, i poražene u Prvome svjetskom ratu. I poslije prvih sto godina sa sigurnošću možemo tvrditi da je misao što ju je izrekao znameniti Ferdinan Foch, francuski maršal znakovito nezadovoljan odredbama Mirovne konferencije, koja glasi: „Gospodo, mi vojnici dobili smo rat za Vas političare, a Vi političari izgubit ćete mir. Ovo nije mir. Ovo je primirje na dvadeset godina.&amp;quot; - da ali &amp;#39;krojači&amp;#39; sudbina naroda nisu tako mislili i misao ovoga velikog vojnog stratega (p)ostala stvarnost i istina. Današnji povijesni odmak od stoljeća sa značajno manjim emocijama, a sa puno više razboritosti osigurava borbu za i s t i n u. Jer taj je dokument bio tragičan za Mađarsku, a za Hrvatsku u najmanju ruku tužan, a ujedno i ružan jer je „političkim manevrom“ ili obmanom srpskih prvaka u Kraljevstvu SHS Baranja pripojena tamo gdje nikada nije pripadala. Time je definitivno ubijeno to živo prirodno tkivo prostora Baranje. Jedino što je danas razborito za rješavanje trianonske &amp;#39;enigme&amp;#39; jeste i s t i n a. Istina je ta koja će kad-tad potvrditi svu bezličnost tih blago rečeno: bjelosvjetskih hochstaplera. Ovo sada je krajnji ishod koji traje evo jedno cijelo stoljeće! I zato jedini saveznik neutralnih povjesničara je i s t i n a, a učinkovita je, samo ako se dnevno čuje jako, jako glasno…

Stars pattern

Na ovim stranicama upoznati ćete malo bolje baranjskog povjesničara i novinara Davorina Taslidžića. 

https://api.bookcreator.com/users/v2/j0k3Lw01zJc3KMlo6b2WEpG3iY72/books/QEwYpKwWQN2QLhkAQ9yi5g/assets/g23C1d73SuGBD9bVzVyMhQ.jpg?width=223&height=149

https://api.bookcreator.com/users/v2/j0k3Lw01zJc3KMlo6b2WEpG3iY72/books/QEwYpKwWQN2QLhkAQ9yi5g/assets/oAhnzXlDQ_CP6xVMSbIojA.jpg?width=158&height=202

https://api.bookcreator.com/users/v2/j0k3Lw01zJc3KMlo6b2WEpG3iY72/books/QEwYpKwWQN2QLhkAQ9yi5g/assets/pE6Fyf1KR4SNsxT2zZ6pjA.jpg?width=170&height=96

https://api.bookcreator.com/users/v2/j0k3Lw01zJc3KMlo6b2WEpG3iY72/books/QEwYpKwWQN2QLhkAQ9yi5g/assets/Wb105DpPTXKHx5kjUQeCtw.JPG?width=158&height=119

https://api.bookcreator.com/users/v2/j0k3Lw01zJc3KMlo6b2WEpG3iY72/books/QEwYpKwWQN2QLhkAQ9yi5g/assets/K7hd2mXMRKmTPSyood_XKA.jpg?width=200&height=150

https://api.bookcreator.com/users/v2/j0k3Lw01zJc3KMlo6b2WEpG3iY72/books/QEwYpKwWQN2QLhkAQ9yi5g/assets/ywxTeZOSSnmqpqBpdCjs4A.jpg?width=158&height=211

Pripremate li neke nove knjige ili znanstvene radove? Ogromno bogatstvo kao i količina zanimljivih obavijesti koje su još uvijek neistražene i nepoznate široj javnosti, ali i znanosti. Zapravo i dalje ne znamo kakva je točno ta Baranja! Ima tu puno stvari, recimo, dvije Panonije - gornja koja pripada u Mađarsku i ova naša, donja, između Save i Drave. Mogao bih danima pričati o tome i da još uvijek nešto ostane neispričano…a i nema nekog zanimanja u širem smislu da se nešto promijeni. Trenutno radim na projektu, Zavoda za baranjsku povjesnicu Beli Manastir &amp;amp; Župe Sv. Martina-biskupa Beli Manastir, a koji će tijekom rujna biti okrunjen sa znanstvenim skupom: RAZVOJ IDENTITETA BELOGA MANASTIRA/BARANJE OD SREDNJEG VIJEKA DO SUVREMNG DOBA. Naravno, da poslije njega slijedi veliki posao na priređivanju Zbornika radova i to je opet novi izazov za iduću godinu. Možete li nam ispričati neku baranjsku legendu? Dobri kralj Matijaš i zla vlastelinka Marta primjerice. Možda se u povijesti Branje manje govori, no da je ovdje bilo poprilično burno govore zapisi o dobrom kralju Matiji Korvin &amp;amp; zloglasnoj vlastelinki Vörös Márti (Riđokosoj Marti), brutalnoj gospodarici utvrde, vlasnici vinograda oko Batine i Zmajevca. Imala je drugu riđu kosu, bila je lijepa i jako, jako zločesta. Marta je naplaćivala prijelaz preko Dunava jedan zlatnik, a nesretne siromahe koji nisu imali zlatnik za prijelaz tjerala je da obrađuju njezin vinograd danima kako bi ga zaradili. Priča o njezinoj zloći stigla je jednoga dana čak do Budima. Čuvši za Martina zlodjela, kralj Matija Korvin, koji je bio poznat kao strog, ali pravičan kralj koji ne trpi nepravdu, došao je u Baranju provjeriti je li to istina. Preobukao se u kmeta i krenuo prema dunavskoj skeli. Kada je trebao platiti zlatnik za prijevoz rekao je kako sada nema novca, no kako će platiti na povratku. Suočen sa zabranom prelaska rekao je kako osobno poznaje kralja Korvina, te kako će kralj platiti prijevoz umjesto njega čim dobije vijest da je prešao Dunav. Marta se zlobno nasmijala i izvrijeđala onoga za kojeg je vjerovala da je siromašan kmet, te ga poslala u vinograd da zaradi zlatnik. Kralj je pokušao još jednom, rekavši Marti kako je sustići strašna kazna dozna li kralj Matija za njezinu zloću. No Marta je ostala neumoljiva. U vinogradu je kralj vidio uvjete u kojima žive i rade kmetovi, a kada se vratio u Budim napisao je Marti pismo. Čim je Marta doznala da je sam Korvin bio kod nje u vinogradu, znala je da ju čeka teška kazna. Uredila se i obukla najljepšu haljinu, upregla bijele konje u bijelu kočiju i sa svim svojim zlatnicima povezla kočiju niz liticu u Dunav. I danas kad sunce obasja Dunav, vidi se odsjaj njezinih zlatnika koji nikada nisu pronađeni. Na mjestu gdje Dunav izbacio njezino tijelo nazvali su Vörösmart (danas Zmajevac). Na obali Dunava pronađen je i Martin štap kojim je tukla kmetove, kao jedini dokaz njezine pogibije, po kojemu je obližnje selo, nekoć utvrda Kiskôszeg, Batina dobilo ime. Legenda kaže da su mještani Zmajevca i okolnih sela poslije njezine smrti u smiraj viđali riđokosu ženu koja lebdi iznad mjesta i nadzire svoje vinograde koji su, nakon njezine smrti, naglo počeli roditi…

https://api.bookcreator.com/users/v2/j0k3Lw01zJc3KMlo6b2WEpG3iY72/books/QEwYpKwWQN2QLhkAQ9yi5g/assets/XGv7DO2kRIueiBe9RwUuUA.jpg?width=1151&height=767

Davorin Taslidžić dugogodišnji je ravnatelj Zavoda za baranjsku povjesnicu čija je osnovna djelatnost istraživanje povijesti hrvatskog društva, kulture i naroda s naglaskom na područje Baranje. Rezultate svojih istraživanja Zavod za baranjsku povjesnicu objavljuje u knjigama te domaćim i inozemnim časopisima, zbornicima i drugim publikacijama. Zavod za baranjsku povjesnicu surađuje sa Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvom kulture Republike Hrvatske kao i Agencijom za odgoj i obrazovanje Osijek. Zavod za baranjsku povjesnicu organizira znanstvene i stručne skupove, tribine te promocije knjiga, zbornika, monografija i drugih publikacija.

https://api.bookcreator.com/users/v2/j0k3Lw01zJc3KMlo6b2WEpG3iY72/books/QEwYpKwWQN2QLhkAQ9yi5g/assets/QhSQia9XSmuulnTvx5CvJA.jpg?width=479&height=359

https://api.bookcreator.com/users/v2/j0k3Lw01zJc3KMlo6b2WEpG3iY72/books/QEwYpKwWQN2QLhkAQ9yi5g/assets/ZOkCambOR9Ozf2CrtWL2RA.jpg?width=739&height=414

https://api.bookcreator.com/users/v2/j0k3Lw01zJc3KMlo6b2WEpG3iY72/books/QEwYpKwWQN2QLhkAQ9yi5g/assets/A6_O2O-ET_qCOK_QQXtHGw.jpg?width=580&height=810

Pečat Trianona- knjiga o Trianonskom ugovoru. Vrijedan izvor o povijesti Baranje nakon I. svjetskog rata

Koja Vam je najdraža igra iz djetinjstva? To je vrlo zanimljivo pitanje, i pitate se zbog čega? Vidite igre djece nas pedesetih, pa šezdesetih godina 20. stoljeća bile su značajno drukčije mjereno to s danas modernim vremenom. Jasno nije tada bilo interneta, pa sukladno facebooka, instragrama i drugih video igrica… Naš naraštaj uglavnom se igrao društvene igre, no moram priznati da sam od najranije dobi zavolio knjigu, pa sam se uključivao u skupinu tek kada sam morao, bio u društvu u školi ili izvan nje u susjedstvu. Toj mojoj sklonosti prema knjigama „krivi“ su moji roditelji, ali moj prvi učitelj Pavo Zemljak. ... Zanimljivo je da, kada sam krenuo u prvi razred moj učitelj Pavo Zemljak na kraju godine darovao me s knjigom koja je bila s povijesnom tematikom. Dolazi vrijeme gimnazije i razdoblje gdje je direktor škole ujedno bio i profesor latinskog, a kroz učenje latinskog, profesor Antun Bubalović je uvijek provlačio povijest, i poslije se više nisam mogao izvući i to je bila moja „igra“. I kada je došlo vrijeme za studij prva želja mi je bila Kazališna akademija - režija. No, eto, &amp;quot;numerus clausus /numerus clausus [nu&amp;#39;~ klạu&amp;#39;zus] (lat.: zatvoreni broj), propisani ograničen broj osoba za prijam na sveučilište./ primali su samo 3 studenata. Kada to nisam uspio, ništa, onda sam otišao na povijest. Gdje ste završili osnovnu i srednju školu? Počeo sam osnovnu školu u Belom Manastiru, a nastavio u Bijeljini u Bosni, pa se vratio do kraja školovanja opet u Beli Manastir, tako da sam tu završio osmi razred. Poslije sam se upisao u Gimnaziju, ali nju nisam do kraja pohađao u Belom Manastiru, već sam maturirao u Osijeku. Smatrate li da je školovanje danas bolje nego u prošlosti? O tempora, o mores! /O vremena , o običaji!/ rekli su stari Latini. Što bi to ustvari trebalo značiti. Evo, prije nekih 30.-tak godina bio je jedan politički sustav pa je sukladno tomu i školstvo bilo tako uređeno i vođeno. E, sad pitanje je što je to što je bolje ili nije. Sigurno je jedno, da svaki sustav teži ka originalnosti, ali ujedno i izvrsnosti. To je zapravo dobo i to donosi nove izazove i nadajmo se bolju sutrašnjicu sukladno tomu i obrazovnog, školskog sustava. I to je to, što je to.re Tko su ljudi koji su utjecali na Vas? Im ih više. Jedan veliki lik nenadmašan znalac povijesti istočne Hrvatske prof.dr. sc. Ive Mažuran ponekad i zanemaren od strane vlasti bio je vrelo velikog znanja i poznavanja prošlosti na čemu sam mu jako, jako zahvalan. Da, tu je vrsni povjesničar akademik Petar Strčić, pa geomorfolog svjetskog glasa i veliki prijatelj Baranje akademik Andrija Bognar, pa prof. dr. sc. Zdravko Tomac, prof. dr. sc. Dragutin Pavličević, slijedi prof. dr. sc. Zvonimir Bartolć, a tu je i dr.sc, Otto von Habsbrug, koji je imao vrlo široko znanje ne samo o prošlosti već i poznavanju stranih jezika… pa profesor Zoltán Jȯzsef Magyar, bivši veleposlanik Mađarske u Hrvatskoj, a u najnovije vrijeme istaknutim povjesničarima prof.dr. sc Željkom Barulovićem, pa profesorom Lászlȯm Hekom i s uglednim poznavateljem lokane prošlosti Zoltánom Huszárom iz Mađarske i još puno njih koji su pohodili naš zavičaj. No, ipak ovo su osobnosti s kojima sam vrlo blisko surađivao i od njih stekao golemo znanje iz zavičajnog područja, ali i šire.

https://api.bookcreator.com/users/v2/j0k3Lw01zJc3KMlo6b2WEpG3iY72/books/QEwYpKwWQN2QLhkAQ9yi5g/assets/orYacDp0TQuhtoDvlKgBHg.jpg?width=575&height=767

https://api.bookcreator.com/users/v2/j0k3Lw01zJc3KMlo6b2WEpG3iY72/books/QEwYpKwWQN2QLhkAQ9yi5g/assets/VImUbnYGRy-tSmV8z6n-uA.jpg?width=157&height=118

https://api.bookcreator.com/users/v2/j0k3Lw01zJc3KMlo6b2WEpG3iY72/books/QEwYpKwWQN2QLhkAQ9yi5g/assets/_29ggNUWSFCS4R1mjOeJfw.jpg?width=230&height=173

https://api.bookcreator.com/users/v2/j0k3Lw01zJc3KMlo6b2WEpG3iY72/books/QEwYpKwWQN2QLhkAQ9yi5g/assets/NvKCMa2PSje25ZHzNlqU-A.jpg?width=184&height=114

https://api.bookcreator.com/users/v2/j0k3Lw01zJc3KMlo6b2WEpG3iY72/books/QEwYpKwWQN2QLhkAQ9yi5g/assets/YLk8KdOFSVqBjWp-T24KoQ.jpg?width=205&height=115

<a href="https://www.youtube.com/watch?v=nr-J5xLsnB4">https://www.youtube.com/watch?v=nr-J5xLsnB4</a> Predstavljanje knjige

https://api.bookcreator.com/users/v2/j0k3Lw01zJc3KMlo6b2WEpG3iY72/books/QEwYpKwWQN2QLhkAQ9yi5g/assets/_3MfF2gIRBq_PtUXJkZJGw.jpg?width=680&height=953

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.