VEDRI DANI 2

Narrow ruled paper

Naši učenici argumentiraju o poplavi petica

EH, GDJE SU TE MISLI DANAŠNJE DJECE? Kada općenito gledamo ukupan prosjek ocjena današnjih generacija, u Hrvatskoj su ocjene iz godine u godinu sve niže. Sve manji broj učenika ima prosjek 5.0. Je li to znak kako današnje generacije ne razmišljaju, kako nisu pametne&nbsp;ili jednostavno ne uče? Smatram da je tu svega po malo. Važnu ulogu u tome imaju i roditelji. Oni bi trebali svoju djecu od malena naučiti i potaknuti na bolje ocjene. Svaki roditelj želi da njegovo dijete jednoga dana upiše što želi i što voli te da dobro zarađuje i živi normalnim i lijepim životom, prije svega da radi posao koji zaista voli. MOŽE SVE, ALI MALA MATURA NE DOLAZI U OBZIR! Ima puno situacija gdje djeca, iako prolaze s 5.0, nakon nekog vremena zaborave sve što su naučila. Razlog tome je što uče napamet tj. ne uče s razumijevanjem. Puno njih se ovome protivi i strah ih je, ali jedino je rješenje mala matura. Ona bi mogla biti uvedena u osnovne škole te će se na kraju godine vidjeti rezultati.&nbsp; GRANICE SU VAŽNE, MA BILE ONE PRIRODNE ILI DOGOVORENE! Neka djeca su jako pod stresom jer roditelji traže od njih da cijelo vrijeme sjede i uče, uspoređuju ih s drugim učenicima te im prijete ako dođu s lošom ocjenom kući i sl. Možda je problem i u školi. U jednoj školi je zabilježeno da djeca imaju svaki tjedan po četiri testa i još odgovaranja. Jesu li djeca psihički i fizički spremna za takvo što? Stignu li djeca sve napraviti na vrijeme? Zapravo je bitno da se djeca dobro organiziraju. Ako je učenik organiziran, vrijedan i redovit u svom radu te ako uči s razumijevanjem, ocjene bi trebale biti zadovoljavajuće. KAŽEŠ SLOBODNO VRIJEME, HA, HA PA ODAKLE TI TO? Imaju li djeca dovoljno slobodnog vremena za sebe, za svoje hobije i odmor? Neki tvrde kako imaju malo slobodnog vremena i da se ne stignu posvetiti sebi. Svako dijete ima pravo na odmor koji je važan za psihičko i fizičko zdravlje. Danas djeca moraju biti snalažljiva i domišljata kako bi organizirala dan u kojemu će pronaći barem malo slobodnog vremena za sebe.&nbsp;U ovome nam odrasli ne mogu pomoći jer smo mi djeca organizatori svog vremena i ovisi koliko smo u tome sposobni. NIJE PRAVEDNO, I JA HOĆU BITI&nbsp;„MILJENIK“! Danas postoje tzv. miljenici nastavnika. Zašto miljenici? Nastavnici poklanjaju petice nekim učenicima iako to nisu zaslužili. Nastavnici trebaju imati razumijevanja i znati da se svi jednako trude. Trebaju prihvatiti da i učenici ponekad zaista imaju loš dan, problem koji ih muči, poteškoće… Rješenje postoji, a to je pravednost nastavnika i razumijevanje prema učenicima koji imaju „loš dan“. ZAKLJUČAK Na kraju dolazimo do zaključka da se pravo znanje učenika može provjeriti jedino malom maturom. Važno je&nbsp;da djeca od malena imaju nekoga tko će ih poticati na aktivnost, učenje i bolje ocjene. Također je bitna njihova organiziranost, trud i rad. Tako bi nerealnim ocjenama jednom stali na kraj, a i očekivanja uspjeha bi bila realnija. Petra Dajak, 8.a.

Stars pattern

I ove godine naša škola je na jako lijep način obilježila početak došašća. Adventski vijenac, zamijenio je panj ukrašen je svilom ljubičaste liturgijske boje, na kojoj su postavljenje četiri svijeće, a uredila ga je učiteljica Vjeronauka Ana Volf. Izuzetno kreativne velike jaslice ručno su izrađene. U izradi jaslica sudjelovalo je više učitelja. U izradi kulisa pobrinuli se majstor Andrija Majstorović i spremač Željko Fotak.

O izradi jaslica intervjuirali smo učiteljicu Kseniju Peko. &gt;&gt;

Paljenje prve adventske svijeće

Početak došašća u našoj Školi obilježen je paljenjem prve adventske svijeće koju je zapalio&nbsp;pater Ilija Sudar, a uz to je je blagoslovio nove jaslice. Tome su prethodili molitva i blagoslov svih prisutnih, uz pjevanje adventskih pjesama. Pater je čitao evanđelje i pozvao je sve na činjenje dobrih djela. U blagoslovu su sudjelovali učenici od 1. do 4. razreda koji su tada bili u školi, naravno, uz pridržavanje epidemioloških mjera.

Svake godine u došašću prikupljamo namirnice i higijenske potrepštine za socijalnu samoposlugu Mladi protiv gladi koja već godine brine za najsiromašnije građane Vinkovaca. Ove godine je tu akciju provela vjeroučiteljica Ana Volf. Učenici su mogli donijeti koliko žele potrepština, a sve je prikupljeno u kutijama pred jaslicama što je podsjetnik na pravo značenje Božića i dijeljenje s drugima.

Dragi čitatelji! Nastavljamo s Vedrim danima u online izdanju. 2. broj posvećen je darivanju i predbožićnom vremenu. Bili ste otvorena srca za sve koji su u potrebi. Izrađivali ste ukrase, kolače, slali čestitke i na kraju ovog izazovnog obrazovnog razdoblja zajedno smo proslavili Božić priredbom u Školi. U ovome broju pratimo i razne akcije i vaše uspjehe. Darivanje je simbol Božića i u tome ustrajte i dalje, nema granica koje su pred vama u nesebičnom dijeljenju s drugima i stoga vam ovim putem zahvaljujemo. Vaše uredništvo!

3. BETLEHEMSKO SVJETLO Svjetlo mira u našem gradu 5. SVETI NIKOLA Priredba, bomboni i osmjesi 7. ADVENT Zapalili smo adventske svijeće 10. BOŽIĆNE ČESTITKE I KOLAČI Kad se male ruke slože... 13. IZRADA JASLICA Napravili smo jaslice u prirodnoj veličini 19. DARIVANJE Igračkom do dječjeg osmjeha 21. EKOLOGIJA Akcija prikupljanja starog papira

23. VEČER MATEMATIKE Naši učenici vrijedno računaju 25. KREATIVNE RADIONICE Proizvodimo ukrase i sapune 27. NAJČITATELJ GODINE Saznajte tko je najviše čitao ove godine 29. MUZEJSKE PRIČE I JEDNA NJUŠKA Naši učenici sudjeluju u projektu Gradskog muzeja Vinkovaca 31. STRIP Wochenednde als Comic 33. POPLAVA PETICA Naši učenici promišljaju i argumentiraju 40. KVIZ Provjerite koliko znate o Marku Maruliću

Najveći su problem kod današnjih školaraca očekivane petice. Svaki učenik želi da mu ocjene budu čiste petice te da mu je prosjek 5.00. Veliki utjecaj na ocjene imaju roditelji. Oni nesvjesno stvaraju pritisak svojoj djeci. Očekuju najbolje od svoga djeteta i često ga uspoređuju s drugim učenicima. Traže čiste petice kako bi njihovo dijete moglo upisati najbolju srednju školu u gradu. Nakon srednje škole očekuju kako će dijete ići studirati jer će tako, po njihovom, uspjeti ostvariti sve ciljeve u životu. Roditelji ponekad ne prihvaćaju odluku djeteta te ga prisile da upiše određenu srednju školu unatoč tomu što ono želi neku drugu. Postoje i slučajevi gdje učenici uz sve to sami sebi postavljaju visoke ciljeve. Misle kako moraju biti bolji od svih, čak i da je uspjeh izvan njihovih mogućnosti. Najstresnije je razdoblje za učenike upisivanje u srednju školu. Zbrajaju bodove, mole nastavnike za viši prosjek kako bi imali dovoljno za upis. Neki pretjeraju pa šalju roditelje kako bi oni to riješili s nastavnicima. Pri zaključivanju bude svakakvih upita za peticu jer je to „najbitnije“ u cijelom učeničkom životu. To se događa već godinama i sve se više pogoršava. Djeci se budućnost kroji po ocjenama koje su samo broj u dnevniku. Tome problemu može se stati na kraj, a najbolji je način promjena ponašanja prema učenicima. Roditelji trebaju stvarati manji pritisak i prekinuti očekivati najviše od djeteta. Sustav bi se trebao manje obazirati na ocjene, a više na sposobnosti i vještine pojedinoga djeteta. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Antonia Adamčević, 8.b

VEDRI DANI &nbsp; Mrežni časopis OŠ Ivana Mažuranića Izdavač: Osnovna škola Ivana Mažuranića Za izdavača: Marina Markić, prof. Adresa uredništva: Silvija Strahimira Kranjčevića 2, Vinkovci Telefon i telefaks: 032/332-350 Odgovorna urednica i&nbsp;lektorica: Ivana Šego, prof. Oblikovanje i grafička obrada: Željko Mlatković, prof. Uredništvo: Antonia Adamčević, 8.b Matija Barac, 7.a Paula Biletić, 8.a Marija Bočak, 8.a Adrijan Božić, 6.a Petra Dajak, 8.a Mislav Iličić, 6.a Noa Jurilj, 8.a Maša Mileticki, 8.b Ivan Periškić, 6.c Ria Smole, 8.b Pia Tolušić, 7.a Fotografije: FOTO skupina OŠ Ivana Mažuranića, Vinkovci Vinkovačke novosti

Svi uvijek govore da te ocjena ne definira kao osobu, ali svi i dalje žele petice. O tome kako ocjene nisu bitne, također, svi stalno govore, no i dalje se naljute i rastuže kada ne dobiju peticu. Ocjene su bitne ako mene pitate, ali nisu najbitnija stvar na svijetu. Teško je reći da dobiti pet nije važno. I te kako je važno. S tom peticom možemo upisati srednju školu i fakultet koji želimo. No hoće li to biti nemoguće ako ne dobijemo peticu? Jesmo li manje pametni ako ju ne dobijemo? Od malih nogu stalno slušamo iste riječi. Ako dobijemo peticu, tu su uvijek riječi hvale: „Odlično!“ ili „Svaka čast!“. Ukoliko dobijemo manje od pet, to izgleda nekako ovako: „Mogao/la si bolje!“ „Kako je on/ona mogao/la dobit pet, a ti ne?“ Mogu sa sigurnošću reći da je barem jednu od tih rečenica svaki školarac čuo. Po meni to nije u redu. Ako netko ne dobije peticu, nije manje vrijedan ili manje pametan. Svakome se može dogoditi lošija ocjena od pet. Možda netko nije imao vremena naučiti, možda se nekome jednostavno u tom trenutku nije dalo. To je sve u redu. Svaka ocjena se može ispraviti i nijedan problem nije nerješiv. Ocjene su važne za upis u srednju školu, no osim te ocjene treba biti i uporan. Treba biti siguran i vjerovati u sebe kako bi uspio. Petica nije jedina koja može donijeti uspjeh u životu. Imati netkoga tko će ti pomoći sa zadaćom kada ti nešto nije jasno, ili nekoga tko će ti objasniti nejasno gradivo, neprocjenjivo je. To su pravi prijatelji. Pomoći nekome, kada mu nešto nije jasno, stvarno je velikodušno. Ali ne smijmo varati, šalabahtere i prepisivanje staviti u isti koš, ili kada roditelji rješavaju dječje zadatke. Naši roditelji završili su škole prije puno godina pa je gotovo nemoguće da znaju bolje od nas. Oni su zauzeti s puno drugih poslova i lijepo je da žele pomoći, no stvarno nije u redu da rješavaju zadatke svoje djece. Kao zaključak svega mogu reći smo jedno. Da petice jesu bitne, ali bitnije je da naučimo gradivo pa i da ne dobijemo pet, to se sve lako ispravi. Osim toga petica nas ne definira kao osobu. I druge ocijene su dobre. Najbitnije je dobiti ocjenu koja zadovoljava naše uvjete i s kojom smo mi zadovoljni, onu ocjenu s kojom mi možemo postići ono što želimo, sve drugo je nebitno. Treba imati svoj cilj u životu kojeg ćemo pratiti, a s upornošću ga možemo i postići. Ria Smole, 8.b.

Ria: „Koliko je dugo trajala izrada jaslica?“ Učiteljica Ksenija: „Izrada jaslica traja je dva tjedna. Prvo smo počeli prikupljati materijale, a nakon svega prikupljenog počele je izrada.“ Ria: „Koji su sve materijali bili potrebni?“ Učiteljica Ksenija: „Bilo je potrebno nabaviti najviše stiropora. Od njega smo izrađivali najviše dijelova jaslica. Također je bilo potrebno nabaviti platno tj. tkaninu. Nju smo nabavili u raznim bojama, najviše u smeđoj, crvenoj i narančastoj jer nam je cilj bio napraviti što skromnije jaslice. Osim toga bili su nam potrebne drvene ploče, drvene letve, te Fasadex.“ Ria: „Tko je sve sudjelovao u izgradnji jaslica?“ Učiteljica Ksenija: „U izradi su sudjelovale učiteljica nižih razreda Slađana Raguž, učiteljica Likovne kulture Kata Korica- Božić, domar Andrija Majstorović, spremač Željko Fotak i ja.“ Ria: „Kako je tekla izrada jaslica?“ Učiteljica Ksenija: „Prvo je same jaslice, tj. oblik jaslica izradio domar Andrija uz pomoć spremača Željka Fotaka. To su napravili od drvenih ploča i letava. Zatim smo druge učiteljice i ja krenule na izradu samih figura. Njih smo radili prvenstveno od stiropora. Prvo bismo izrezbarile glavu figure, zatim brus papirom oblikovali te premazivali Fasadexom kako bi ostale u mjestu. Oko njihovih tijela omotavali smo platna, bojali ih i sve ukrašavali slamom. Na kraju je sve bilo potrebno samo složiti i staviti na svoje mjesto.“ Ria: „Jeste li imali neku posebnu inspiraciju za izradu jaslica?“ Učiteljica Ksenija: „Nismo. Cilj nam je bio dočarati ugođaj u kojem je mali Isus stvarno rođen. Nismo htjele dodavati posebna blještavila. Figure smo oblačili što jednostavnije kako bismo prikazali skromnost toga vremena. Jedino što je osvijetljeno, jest zvijezda repatica koja je i tada svijetlila.“ Posebno hvala svima koji su sudjelovali u izradi jaslica te učiteljici Kseniji Peko na izdvojenom vremenu za intervju. Našu školu su prekrasno ukrasili i dočarali poseban ugođaj Božića.

Učenici naše Škole 6.prosinca obilježili su blagdan Svetog Nikole. Sveti Nikola inače je i zaštitnik djece, studenata, putnika i ribara tako da su ga učenici obilježili na najbolji način, priredbom. Učenici 2.c i 2.b razreda uz vodstvo učiteljica Vesne Grgurić i Ankice Saračević izveli su scensku igru i nekoliko recitacija. Zajedno sa dječjim zborom pod vodstvom učiteljice Glazbene kulture Helene Bakšaj osmislili su dvije zanimljive priredbe za sve učenike nižih razreda. Svi su zajedno u ovo predbožićno vrijeme uživali i proveselili se. Sveti Nikola nije zaboravio ni publiku,&nbsp;za kraj sve počastio bombonima.&nbsp;

I ove je godine Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci odabrala najčitatelja godine u određenim kategorijama. Učenik 7. a razreda naše Škole zaslužio je svojim redovitim čitateljskim navikama ovu titulu, jedan je od dvoje odabranih. Razgovarali smo s Matijom. Pia: „Kada si počeo čitati? Matija: „Otkada znam za sebe, roditelji su čitali sa mnom još od malena.“ Pia: „Koliko ti dugo treba da pročitaš jednu knjigu?“ Matija: „Knjige koje ja posuđujem, nisu uvijek jednako zanimljive. One, koje mi se sviđaju, pročitam u 2 sata, a čak ako i nisu, pročitam ih u roku od 3 dana.“ Pia: „Koliko si dugo član Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci?“ Matija: „Postao sam član Gradske knjižnice u prvom razredu. Prije toga su moji roditelji posuđivali knjige za mene.“ Pia: „Tko te potaknuo na čitanje?“ Matija: „Osobe koje nas potaknu na većinu odluka u životu, to su&nbsp;moji roditelji. Od malena su mi htjeli pokazati kako je čitanje vježba za mozak te da čitanje ne mora nužno biti samo gledanje nekih slova na papiru, nego može biti i zabava.“ Pia: „Što ti pronalaziš u čitanju?“ Matija: „Ja u čitanju pronalazim zabavu, radost, ali najviše od toga dobro utrošeno vrijeme i lijepe uspomene.“

Pia: „Kakvu vrstu knjiga voliš najviše?“ Matija: „Jako mi je teško odgovoriti na to pitanje. To je kao da moram izabrati koju vrstu pite volim najviše, a volim ih sve. Najradije čitam: povijesne knjige, enciklopedije, faktopedije, pustolovne te napete romane, knjige o životinjama i o svemiru te knjige s pitanjima iz svakodnevnog života i njihove odgovore.“

Pia: „Zašto uopće čitaš?“ Matija: „Najbolji razlog zašto čitam je to što sam stekao svakodnevnu naviku. Nemam namjeru odreći se čitanja zato što je to dobra navika. Kada vam je dosadno, uzmite knjigu, svoju, posuđenu, nije važno i pročitajte oko 50 stranica, to će vas riješiti dosade te tu knjigu nećete moći ostaviti sve dok ju ne pročitate. To je razlog zašto uopće čitam.“ Pia: „Koliko knjiga posjeduješ?“ Matija: „Kad bih sada rekao, lagao bih, ali otprilike mogu reći da posjedujem oko 80 stripova, 4 enciklopedije, 8 knjiga sa zanimljivostima, par romana i oko 40 ostalih knjiga. Jako volim čitati.“ Na kraju ovog vrlo zanimljivog razgovora možemo samo ponoviti Matijine riječi koje mogu potaknuti i druge na čitanje: „Čitanje može biti zabava.“

Kao dobrodšlica Božiću i donošenje Božićne atmosfere u našu školu, učenici 4. bi 3. b razreda pekli su razne božićne kolače sa učiteljicama Mandom Šteko i Slađanom Raguž. Pravili su vanilin kiflice, kokos kuglice, krašuljke i božićne keksiće. Učenici 4.b razreda su također s učiteljicom Mandom Šteko u skolpu Domaćinstva vezli božićne motive (cvjetove). Odgovori učenika na pitanje što im je bilo najzanimljivije bili su jednaki pa se pravljenje božićnih kolača ispostavilo najzabavnijim, vjerujem da je razlog tome što su mogli unjeti malo mašte i što ih je to uvelo u božićnu atmosferu. Svi su učenici sudjelovali u radu te su njihove učiteljice u njih imale puno povjerenja, ali oni su to očekivano odradili odlično i ispekli predivne i ukusne kolačiće. Učenici 6.c razreda, čija je razdrednica Anita Bočak, izrađivali su krasne božićne čestitke na njemačkom i engleskom jeziku. Sve će to biti poslano u tri partnerske škole u Njemačkoj, Poljskoj i Francuskoj. Izrada ukrasa i kolača bila je planirana u okviru&nbsp;E twinning/Erasmus projekta zvanog „Going green, using our heads, hearts and bodies.“ &gt;&gt;

Humanitarna akcija „Igračkom do dječjeg osmijeha KBC-a Rebro”

Ove su godine učenici naše škole sudjelovali u humanitarnoj akciji „Igračkom do dječjeg osmijeha KBC-a Rebro”. Svatko je donio dio svoga djetinjstva i neke od svojih igračaka u želji kako bi&nbsp;ih&nbsp;darovali onoj djeci kojoj je trenutno potrebnije. Od prikupljenih igračaka moglo se naći različitih plišanaca, autića, barbika i ostalih igračaka koje su oprali, dezinficirali i zapakirali. Neki su si učenici dali truda pa napisali nekoliko riječi kojima su podijelili ljubav i&nbsp;koje će uistinu izazvati osmijeh na licima djece koja blagdansko vrijeme provode u bolnici, a ne u svojim domovima. Igračke su spremljene u kutije i poslane u Zagreb s nadom kako će nekome uljepšati trenutke provedene u bolnici. Ova ih je humanitarna akcija naučila dijeljenju i odricanju dragih stvari. Uživali su i raduju se sudjelovanju u sličnim budućim akcijama kao i organizatorica akcije učiteljica Njemačkog jezika Anita Bočak. Poruka je to svima da učine nešto dobro, ne samo ovih blagdanskih dana, već da tijekom godine uljepšaju nekome trenutke te se tako osjećaju ispunjeni.

Ni učenici viših razreda nimalo ne zaostaju za učenicima nižih razreda u umijeću priprema slastica. Pod vodstvom učiteljice Glazbene kulture i okviru Domaćinstva svakoga tjedna razvesele učitelje i učenike svojim slasnim slasticama.&nbsp;

Betlehemsko svjetlo u Vinkovcima

Vinkovački izviđači su 15. prosinca donijeli Betlehemsko svjetlo u ured gradonačelnika. Bio je to trenutak koji se ponavlja svake godine, ali je za njih puno znači.&nbsp;Betlehemsko svjetlo je svake se godine pali u Betlehemu te ga izviđači nose u svoje matične države. Vinkovački su izviđači uzeli Betlehemsko svjetlo iz Đakova te ga odnijeli u izviđački dom u Vinkovcima. Tamo je stajalo dan-dva kada su izviđači bili pozvani ka gradonačelniku. Svjetlo mira i ljubavi tamo su odnijeli učenici naše Škole Matija Barac iz 7.a i Jurja Bićanić iz 4.a koji su članovi Odreda izviđača Vinkovci. Još od ranih 90-tih Vinkovački izviđači donose Betlehemsko svjetlo. Tim svjetlom pali se četvrta gradska adventska svijeća.

Mislim zeleno Prikupljanje starog papira

Prikupljanje starog papira u našoj Školi počelo je ove školske godine. Prva akcija sakupljanja bila je u studenom. Planirana je još dva puta, jedno u mjesecu veljači i drugo u mjesecu svibnju. Na samom kraju sva tri prikupljanja bit će izabrano troje učenika koji su donijeli u školu najviše papira te će oni biti nagrađeni. Akcije je organizirala školska knjižničarka Gorana Hasel. Sudionici sakupljanja su svi učenici i zaposlenici Škole. Prva je akcija bila jako uspješna jer je sakupljeno 2 tone i 200 kilograma papira. Po završetku cijele akcije škola koja bude prikupila najviše, osvojit će vrijednu nagradu. Akcija je zapravo osmišljena zbog podizanja ekološke svijesti i kako bi učenike potaknuli na čuvanje našeg planeta.&nbsp;

U našoj je Školi 22. rujna provedena je vrlo zanimljiva radionica o filcanju vune za učenike viših razreda. Radionicu su vodili učiteljica Kemije Darija Vištica i gospođa Vesna Jakić, modni dizajner iz udruge Ruta s Cresa, u kreativnim radionicama su sudjelovale i učiteljica Ivana Vučić i učiteljica Biologije Dinka Čorak. Učenici su mogli puno naučiti o tome za što sve vunu možemo koristiti, npr.,&nbsp;kako od vune možemo napraviti papuče, lutkice, slike, torbe i još puno drugih ukrasa. Naši ih gosti i prodaju u vlastitoj udruzi. Kako bi se učenicima moglo bolje predočiti za što se sve vuna može koristiti, imali su priliku i sami raditi s njom. Radili su sapune za pilling tijela, tj. sapune obložene vunom koji se koriste za uklanjanje mrtvih stanica kože. Proces izrade nije bio težak tako da su ih svi uspješno napravili. Nakon toga su učenici radili cvjetiće. Iako je teško za pomisliti kako se samo od vune može napraviti lijepi cvijet, učenici su vještim pokretima i to uspjeli.&nbsp;

Muzejske priče i jedna njuška

Učenici 3.a razreda u listopadu i studenom sudjelovali su u radionicama Gradskog muzeja u Vinkovcima. Projekt je ostvaren u organizaciji Gradskog muzeja, a nazvan je Muzejske priče i jedna njuška pod vodstvom socijalne pedagoginja Ive Tadić i terapijskog psa Belle. Odobren je od Ministarstva kulture i medija. Učenici su bili podijeljeni u dvije skupine i svaka je četvrtkom odlazila u Gradski muzej ili Galeriju sudjelovati u radionicama na kojima je bio naglasak na čitanju naglas jer je 2021. proglašena Godinom čitanja. Učenici su čitali priče terapijskom psu Belli koja je uživala i slušala, drijemajući uz dječje glasove. Nakon pročitane priče likovno likovno su se i praktično izražavali u različitim radionicama. Svrha je ovog projekta bila poticanje čitateljskih navika i razvijanje čitateljskih kompetencija kod djece te upoznavanje građe Gradskog muzeja.

mrežni časopis Osnovne škole Ivana Mažuranića, Vinkovci

broj 2, godina 1 školska godina: 2021./2022.

Parchment

KVIZ O OCU HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

Kroz ovaj kratki kviz o životu i djelu Marka Marulića možeš provjeriti koliko ga poznaješ. Pred tobom je 10 pitanja s po 3 ponuđena odgovora. Samo je 1 točan odgovor za svako pitanje.

1.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Marko Marulić poznat je&nbsp;kao otac hrvatske književnosti. Zašto?&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; a)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Jer je napisao Šibensku molitvu&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; b)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Jer je napisao i tiskao prvi roman iz književnosti c)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Jer je napisao i tiskao prvu hrvatsku pjesmu vezanu uz književnost.

2.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Nadimak mu je: a)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Marul b)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Markoni c)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Mauricius.

3.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Pisao je knjige na: a)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;češkom i hrvatskom b)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;hrvatskom i latinskom c)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;slovenskom i latinskom.

4.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Njegovo najpozantije djelo je: a)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Suzana b)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Davidijada c)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Judita.

6.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Rođen je: a)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;18. rujna 1455. godine b)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;18. kolovoza 1451. godine c)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;18. kolovoza 1450. godine.

5.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Rođen je u: a)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Dubrovniku b)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Splitu c)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Šibeniku.

7.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Marulićevi spisi doživjeli su uspjeh u Europi za vrijeme: a)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;XVI. i XVII. st. b)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;XIV. i XV. st. c)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;XVII. i XVIII. st.

8.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Judita je tiskana: a)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;1501. godine b)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;1508. godine c)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;1521. godine.

9.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Djelo Judita je: a)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;spjev b)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;pripovijetka c)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;roman.

10.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Predložak za Juditu Marulić nalazi u: a)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Bibliji b)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Misalu po zakonu Rimskoga dvora c)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Misalu kneza Novaka.

Grid paper

Kao i svake godine u našoj je školi održana Večer matematike. Ovaj je put to bilo online preko Teamsa od 29.11. do 3.12., a jednu večer samo u školi uživo. Sudjelovali su učenici nižih razreda koji idu na dodatnu nastavu i svi učenici viših razreda. Svi su oni uživali u zanimljivim zadatcima koje su pripremile nastavnice. Bilo je tu mozgalica, tangrama, potapanja brodova, Vedske matematike i raznih&nbsp;drugih igara začinjenim matematikom. Za pripremu i provedbu večeri matematike pobrinuli su se učiteljice i učitelj nižih razreda, kao i učiteljice Matematike viših razreda.&nbsp;

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.