Ne trebamo goji bobice kad imamo drenjulice

Watercolor texture 1

LJEKOVITA SVOJSTVA DRENA

Vrijednost drena i njegova ljekovita svojstva prepoznata su još u antičko doba. Tome svjedoče sačuvani zapisi iz Grčke, Rima i Perzije koji kažu da se dren koristio za ublažavanje bolova te za brži oporavak bolesnika. U prvom stoljeću dren spominje i grčki liječnik Dioskorid, autor opsežnog djela “O ljekovitim tvarima” koje je služilo liječnicima i botaničarima sve do renesanse. Od drena se prave lijekovi, kako od plodova tako i od lista, kore, cvijeta, koštice u svježem ili suhom stanju. Koristi se za liječenje grla, slabokrvnosti, boginja, bolesti bubrega, dijareje, hemoroida, šećerne bolesti, za zacjeljivanje rana... Međutim, i nezreli plodovi drijena ljekoviti su. Kiselkasta, još nesazrela bobica drijena (lako ćemo je prepoznati po tome što skuplja usta kad je pregrizemo) upotrebljava se protiv proljeva, odljeva krvi, katara crijeva i grozničavih stanja zbog bolesti probavnog sustava. Sok, pekmez, čaj i drugi proizvodi od zrelih drenjina su vrlo prijatan lijek za liječenje dijareje i drugih bolesti probavnog sustava.

Dren uspijeva svugdje, osim u Australiji, a najviše ga ima u srednjoj, centralnoj i jugoistočnoj Evropi i jugozapadnom dijelu Azije. U&nbsp;Hrvatskoj&nbsp;raste nekoliko vrsta, to su&nbsp;, crveni drijen i&nbsp;bijeli drijen ili&nbsp;bijeli svib&nbsp;i&nbsp;svib. Kao i ostale biljke, dren ima mnoštvo narodnih naziva, od bijele svibovine, drenjaka, drenića, drenovine, drenje, drinike, drina do drinovine. Plod drena narod naziva drenjina, drenjka ili drenjula. Preferira suha, topla i sunčana mjesta, vapnenačko tlo. Sade ga u vrtovima zbog jestivih plodova, te u parkovima kao ukrasne biljke. Sporo raste no živi preko 200 godina. Drijen se može saditi samostalno, u skupinama, kao zaštita od vjetra, živica, za sprječavanje erozije te kao međa između imanja.&nbsp;

Cijenjen još od antičkih vremena, kako zbog&nbsp;plodova&nbsp;koji su se koristili u konvencionalnoj ishrani, tako i zbog izuzetno&nbsp;tvrdog drveta. Stari Rimljani su od ovog drveta pravili koplja, a danas se sadi kao živa ograda. Prema grčkom piscu Pausaniasu,&nbsp;<a href="https://bs.wikipedia.org/wiki/Trojanski_konj_(mitologija)">trojanski konj</a>&nbsp;bio je napravljen od drenovine.&nbsp;Odisejev luk, kojeg je samo on mogao upeti i kojim je gađao prosce, bio je također od drenovine. Antička koplja&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Falanga_(bojni_poredak)">makedonske falange</a>&nbsp;dužine 5-6 m bila su izrađena od drenovine, kože i metala. Magično drvo Prema legendi, naši preci su imali tri „magična" drveta: -&nbsp;Hrast&nbsp;koji je morao da bude star i koji se zvao zapis, oko koga su se okupljali različitim povodima. -&nbsp;Tisa, koju su sadili u blizini kuće, a koja je bila simbol dugovječnosti i otpornosti. -&nbsp;Dren&nbsp;koji su sadili ako ga već nije bilo na mjestu gdje su podizali kuću. Kod nas se kaže: "Zdrav kao dren", pa se vjeruje da je ono obitelji donosilo zdravlje i dugovječnost.

Drijen&nbsp;spada u rod polugrmova i drveća iz porodice&nbsp;drjenovki. Ime mu dolazi od latinske riječi&nbsp;cornu&nbsp;(rog), zbog čvrstoće i izgleda stabla koje može narasti do 5 metara. Grane su mu ponešto dlakave, zelenkaste ili sivkaste. Stablo drijena je čvrsto i otporno na bolesti&nbsp;i štetočine, te su se od njega izrađivali tradicionalni&nbsp;alati. Listovi su nasuprotni, jajoliki, jako zašiljeni i nazubljeni, odozdo su svjetliji. Žuti cvjetići drijena izrastaju na dugim peteljkama, pravilni su i četveročlani. Javljaju se prije listanja, već u ožujku, naročito kad je toplije vrijeme. Iako cvijet drijena cvate već u ožujku, njegovi plodovi sazrijevaju tek u jesen. Obično se beru kad su posve sazreli, od rujna do studenoga. Plod je crvena, duguljasta koštunica, kiselkastog, ugodnog okusa. Raste gotovo svuda, ali ponajviše po suhim, sunčanim, kamenitim stranama svijetlih listopadnih šuma, u zajednici s drugim grmljem i šibljem.

Vesna Lukanović, Predsjednica Udruge DREN RIJEKA

Dren se koristi kao narodni lijek koji pomaže kod brojnih tegoba, a najpoznatiji je kao prirodno sredstvo koje pomaže kod: bolesti grla bolesti bubrega slabokrvnosti proljeva groznice rana hemeroida menstrualnih bolova povišenog šećera viška vode u organizmu oslabljenog imuniteta Oblozi od drena pomažu kod: bržeg zacjeljivanja rana ekcema osipa infekcija kože

Pod nazivom&nbsp;Pozdrav proljeću na Drenovi; na otvorenom uz samu drenjulu u školskom dvorištu učenici posebnog razrednog odjela s učiteljicom Ivonom Trtanj Šneler i socijalnom pedagoginjom Petrom Štimac te učenici 3.c razreda s učiteljicom Radmilom Pešut organizirale su školski sat uz zanimljive priče o drenu gđe. Vesne Lukanović, predsjednice udruge Dren. Učenici su tijekom cijelog mjeseca upoznavali dobrobiti drena kao super voća po kojoj je Drenova dobila ime. Fotografirali su Drenovu gdje uz crkvu, iza crkve i uz ogranak Gradske knjižnice Rijeka rastu stabla i grmovi&nbsp;drena. Likovnim radovima prikazali su stabla i grmove drena koji su sada u cvatu i plodove stabla drena - drenjule. Istraživali su, tražili zanimljivosti, pisali recepte i izradili plakat o drenu. Ovom kreativnom brošurom htjeli bi približili i naglasili važnost biljke DREN. Svi slikovni i video materijali korišteni u izradi brošure su autentični učenički radovi.

Na "vražjem" stablu ništa, samo zeleno lišće Jeste li znali da stablo drijena cvjeta među prvima na proljeće, a plodove daje posljednje, u jesen tek?&nbsp; Tako je, kaže narodna priča, zavaralo i samoga vraga.&nbsp;Vidjevši da je stablo prvo procvjetalo, vrag je skočio na njega i misleći da će dati prvo rod, proglasio ga svojim. I&nbsp;čekao je vrag i čekao... Na rod su prispijevale trešnje, višnje, marelice, grožđe, jabuke, kruške... na "vražjem" stablu ništa, samo zeleno lišće. Konačno, u miholjsko ljeto pojavili su se i mali svijetlocrveni plodovi... Eto ga, pomisli vrag, ja sam svoje dočekao. Kušao je svijetlocrvene,&nbsp;kisele i opore plodove, ljutito zagunđao, skočio sa stabla i više se nikad nije vratio. I tako je stablo drijena otjeralo vraga, a plodovi su u međuvremenu dozreli, usladili, omekšali i služe na korist svima koji znaju čekati i koji cijene darove prirode.&nbsp; Ljudi&nbsp;su ipak bili&nbsp;strpljiviji&nbsp;od vraga iz priče pa su&nbsp;prepoznali pravu vrijednost i ljekovitost drijena. Tko zna koliko je ovakvih priča zaboravljeno. A bilo bi ih lijepo čuti i zapisati.&nbsp;

PROIZVODI OD DRENA

Čaj od drena pomaže kod: crijevnih tegoba groznice bolesti grla slabokrvnosti slabog imuniteta čišćenja organizma Sirup od drijena pomaže kod: čišćenja organizma izbacivanja viška vode iz tijela slabokrvnosti bolesti crijeva snižavanja temperature oporavka organizma od proljeva ili povraćanja jačanja imuniteta groznice

RECEPT - Pekmez od drenjula

Zrele bobice drenjule&nbsp;očistiti, oprati, naliti vrelom vodom i ostaviti pet minuta da stoje. izvaditi ih iz vode, propasirati, staviti u posudu i preko posuti šećerom. Na 1 kg pasiranih drenjula stavi se 70 dkg - 1 kg šećera. Kuhati tri sata na umjerenoj temperaturi uz neprestano miješanje sve dok se ne zgusne. Još vrući pekmez uliti u čiste i tople sterilizirane&nbsp;staklenke, staviti u toplu pećnicu cca 100°c nekih&nbsp;20 minuta. Staklenke povezati celofanom ili zatvoriti čistim&nbsp;hermetičkim zatvaračima i staviti na suho mjesto omotane dekom dok se ne ohlade preko noći .

Riječko naselje Drenova nazivamo zelenim plućima grada, a u tim šumama koje ju krase, raste i jedno od najzdravijih voća na svijetu. To je dren, odnosno drenjula po kojoj je Drenova i dobila ime, a da je drenjula toliko zdrava, pokazalo je znanstveno istraživanje koje je svrstava u tzv. super voće. Premda naselje, koje prema zadnjem popisu stanovništva broji oko 9 tisuća stanovnika, a i dalje se širi, nosi naziv po drenu, mnogi, posebice mlađi stanovnici Drenove ovu biljku ne raspoznaju, ne znaju mnogo o njenim zdravstvenim i nutritivnim vrijednostima. Stariji pak ljudi, pogotovo domaće stanovništvo, znaju gdje ona još uvijek raste, kako se nekad koristila, poznaju stare recepte i razne načine prerade drenjule, stoga je ovo ujedno i način da se to znanje očuva i prenese na nove generacije. Upravo s tim ciljem na Drenovi djeluje Udruga Dren Rijeka koja se bavi očuvanjem i promicanjem drenjule, a djeluje u Društvenom centru Drenova. Oni su 2012. godine izradili katastar drena koji možete pronaći na&nbsp;<a href="https://dren.bezgranica.hr/katastar-drena/">njihovim internetskim stranicama</a>.

Foto: Leon Sušanj, Gradska knjižnica Drenova i stablo drijena

DREN JE MOĆNO SUPERVOĆE IZ NAŠEGA KRAJA

Plodovi su zreli kad omekšaju i postanu tamnocrveni, poprime slatko-kiseli okus te se tako neprerađeni mogu konzumirati. Plod drena sadrži veliku količinu vitamina C, prirodne šećere, organske kiseline, pektin i tanin.&nbsp; Plodovi se jedu u svježem stanju, zamrzavaju, suše ili prerađuju u pekmez, marmeladu, slatko, kompot, voćni sok. Kod nas se kao zdravo, hranjivo i ukusno šumsko voće još nedovoljno koristi, iako se u našem narodu za dren vjerovalo da je najzdraviji na svijetu, a odatle i uzrečica "zdrav k'o dren". U plodovima drena ima dva puta više&nbsp;askorbinske kiseline&nbsp;u odnosu na plod naranče.

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.