Loading...
Židovi u VinkovcimaLoading...
Loading...
"Mladi povjesničari" Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci i nastavnica povijesti Ružica Lenđer, prof. mentor
Uvod
Naš mali istraživački rad započeli smo s idejom da predstavimo vinkovačke Židove izvan terminologije o holokaustu. Nastojali smo uvidjeti Židove kao ljude koji su više od dehumaniziranih i degradiranih žrtava nacističkih progona. Zanimalo nas je kako su Židovi živjeli u Vinkovcima i čime su se bavili. Došli smo do zaključka kako je nemali broj istaknutih pojedinaca Židova u gospodarskom, društvenom i kulturnom životu Vinkovaca imao značajnu ulogu.
Naš mali istraživački rad započeli smo s idejom da predstavimo vinkovačke Židove izvan terminologije o holokaustu. Nastojali smo uvidjeti Židove kao ljude koji su više od dehumaniziranih i degradiranih žrtava nacističkih progona. Zanimalo nas je kako su Židovi živjeli u Vinkovcima i čime su se bavili. Došli smo do zaključka kako je nemali broj istaknutih pojedinaca Židova u gospodarskom, društvenom i kulturnom životu Vinkovaca imao značajnu ulogu.
Uvod
Naš mali istraživački rad započeli smo s idejom da predstavimo vinkovačke Židove izvan terminologije o holokaustu. Nastojali smo uvidjeti Židove kao ljude koji su više od dehumaniziranih i degradiranih žrtava nacističkih progona. Zanimalo nas je kako su Židovi živjeli u Vinkovcima i čime su se bavili. Došli smo do zaključka kako je nemali broj istaknutih pojedinaca Židova u gospodarskom, društvenom i kulturnom životu Vinkovaca imao značajnu ulogu.
Naš mali istraživački rad započeli smo s idejom da predstavimo vinkovačke Židove izvan terminologije o holokaustu. Nastojali smo uvidjeti Židove kao ljude koji su više od dehumaniziranih i degradiranih žrtava nacističkih progona. Zanimalo nas je kako su Židovi živjeli u Vinkovcima i čime su se bavili. Došli smo do zaključka kako je nemali broj istaknutih pojedinaca Židova u gospodarskom, društvenom i kulturnom životu Vinkovaca imao značajnu ulogu.
Doseljavanje Židova
Prema popisu stanovništva 1857. godine u Vinkovcima nije bilo Židova (tada su Vinkovci u sastavu Vojne granice). Međutim, dolazili su na sajmove.
Među prvim Židovima koji su doselili u grad bio je Ignac Gross, koji je već 1866. otvorio svoju trgovinu u gradu, a Jakov Schlessinger osnovao je mlin za brašno dok je njegov brat bio krojač.
Nakon ukidanja Vojne granice (1882.), i odluke Hrvatskog sabora 1873. o ravnopravnosti "sljednika izraelitičke vjere" vjerskih, političkih i građanskih doseljavanje Židova u Vinkovce znatno se povećalo.
U Vinkovce su se uglavnom doseljavali aškenaški Židovi iz područja Austro-Ugarske koji su govorili njemački i mađarski jezik, ali su službenici židovske općine, prema Statutu, morali poznavati i hrvatski jezik. Broj Židova se povećao i početkom 1919. godine kada su pristigle židovske izbjeglice iz Poljske, Mađarske i Rumunjske.
Među prvim doseljenicima bile su obitelji: Epstein, Goldstein i Gross; zatim Lederer, Stein, Engel, Lang, Miškolci (Miskolczy), Breslauer, Borovitz i Augenfeld. Uglavnom su obavljali zanatske djelatnosti poput kožara i stolara, a bilo je i liječnika i odvjetnika. U okolnim selima Židovi su većinom bili vlasnici gostionica ili su bili mesari.
Prema popisu stanovništva 1857. godine u Vinkovcima nije bilo Židova (tada su Vinkovci u sastavu Vojne granice). Međutim, dolazili su na sajmove.
Među prvim Židovima koji su doselili u grad bio je Ignac Gross, koji je već 1866. otvorio svoju trgovinu u gradu, a Jakov Schlessinger osnovao je mlin za brašno dok je njegov brat bio krojač.
Nakon ukidanja Vojne granice (1882.), i odluke Hrvatskog sabora 1873. o ravnopravnosti "sljednika izraelitičke vjere" vjerskih, političkih i građanskih doseljavanje Židova u Vinkovce znatno se povećalo.
U Vinkovce su se uglavnom doseljavali aškenaški Židovi iz područja Austro-Ugarske koji su govorili njemački i mađarski jezik, ali su službenici židovske općine, prema Statutu, morali poznavati i hrvatski jezik. Broj Židova se povećao i početkom 1919. godine kada su pristigle židovske izbjeglice iz Poljske, Mađarske i Rumunjske.
Među prvim doseljenicima bile su obitelji: Epstein, Goldstein i Gross; zatim Lederer, Stein, Engel, Lang, Miškolci (Miskolczy), Breslauer, Borovitz i Augenfeld. Uglavnom su obavljali zanatske djelatnosti poput kožara i stolara, a bilo je i liječnika i odvjetnika. U okolnim selima Židovi su većinom bili vlasnici gostionica ili su bili mesari.
Doseljavanje Židova
Prema popisu stanovništva 1857. godine u Vinkovcima nije bilo Židova (tada su Vinkovci u sastavu Vojne granice). Međutim, dolazili su na sajmove.
Među prvim Židovima koji su doselili u grad bio je Ignac Gross, koji je već 1866. otvorio svoju trgovinu u gradu, a Jakov Schlessinger osnovao je mlin za brašno dok je njegov brat bio krojač.
Nakon ukidanja Vojne granice (1882.), i odluke Hrvatskog sabora 1873. o ravnopravnosti "sljednika izraelitičke vjere" vjerskih, političkih i građanskih doseljavanje Židova u Vinkovce znatno se povećalo.
U Vinkovce su se uglavnom doseljavali aškenaški Židovi iz područja Austro-Ugarske koji su govorili njemački i mađarski jezik, ali su službenici židovske općine, prema Statutu, morali poznavati i hrvatski jezik. Broj Židova se povećao i početkom 1919. godine kada su pristigle židovske izbjeglice iz Poljske, Mađarske i Rumunjske.
Među prvim doseljenicima bile su obitelji: Epstein, Goldstein i Gross; zatim Lederer, Stein, Engel, Lang, Miškolci (Miskolczy), Breslauer, Borovitz i Augenfeld. Uglavnom su obavljali zanatske djelatnosti poput kožara i stolara, a bilo je i liječnika i odvjetnika. U okolnim selima Židovi su većinom bili vlasnici gostionica ili su bili mesari.
Prema popisu stanovništva 1857. godine u Vinkovcima nije bilo Židova (tada su Vinkovci u sastavu Vojne granice). Međutim, dolazili su na sajmove.
Među prvim Židovima koji su doselili u grad bio je Ignac Gross, koji je već 1866. otvorio svoju trgovinu u gradu, a Jakov Schlessinger osnovao je mlin za brašno dok je njegov brat bio krojač.
Nakon ukidanja Vojne granice (1882.), i odluke Hrvatskog sabora 1873. o ravnopravnosti "sljednika izraelitičke vjere" vjerskih, političkih i građanskih doseljavanje Židova u Vinkovce znatno se povećalo.
U Vinkovce su se uglavnom doseljavali aškenaški Židovi iz područja Austro-Ugarske koji su govorili njemački i mađarski jezik, ali su službenici židovske općine, prema Statutu, morali poznavati i hrvatski jezik. Broj Židova se povećao i početkom 1919. godine kada su pristigle židovske izbjeglice iz Poljske, Mađarske i Rumunjske.
Među prvim doseljenicima bile su obitelji: Epstein, Goldstein i Gross; zatim Lederer, Stein, Engel, Lang, Miškolci (Miskolczy), Breslauer, Borovitz i Augenfeld. Uglavnom su obavljali zanatske djelatnosti poput kožara i stolara, a bilo je i liječnika i odvjetnika. U okolnim selima Židovi su većinom bili vlasnici gostionica ili su bili mesari.
Prema Šalićevim tvrdnjama, krajem 19. stoljeća u Vinkovce su se doselile sljedeće aškenaške obitelji:
Abracham, Baum, Beck, Bernfest, Bier, Blum, Blumenstock, Bonyhad, Borovitz, Bresslauer, Deutsch, Ehrenfreund, Engel, Epstein, Fleishhacker, Flesh, Frank, Franz, Fuchs, Fuhrman, Goldstein, Griesz, Gross, Grunberger, Grunfeld, Guttmann, Hahn, Herzog, Hesz, Hirschberger, Hirth, Hoffmann, Justus, Kaiser, Kanitz, Kerschner, Klein, Kohn, Korn, Kumelberg, Lang, Lašitz, Lederer, Lowenberg, Lowi, Lowinger, Majer, Marberger, Marton, Milhofer, Neuman, Palacsek, Podvinetz, Pollak, Reich, Reiter, Rosenberg, Roth, Rubinfeld, Schlessinger, Schon, Schwarz, Sonnenfeld, Spitzer, Stein, Stock, Šulman, Turkl, Weinberger, Weiss, Wiener.
Abracham, Baum, Beck, Bernfest, Bier, Blum, Blumenstock, Bonyhad, Borovitz, Bresslauer, Deutsch, Ehrenfreund, Engel, Epstein, Fleishhacker, Flesh, Frank, Franz, Fuchs, Fuhrman, Goldstein, Griesz, Gross, Grunberger, Grunfeld, Guttmann, Hahn, Herzog, Hesz, Hirschberger, Hirth, Hoffmann, Justus, Kaiser, Kanitz, Kerschner, Klein, Kohn, Korn, Kumelberg, Lang, Lašitz, Lederer, Lowenberg, Lowi, Lowinger, Majer, Marberger, Marton, Milhofer, Neuman, Palacsek, Podvinetz, Pollak, Reich, Reiter, Rosenberg, Roth, Rubinfeld, Schlessinger, Schon, Schwarz, Sonnenfeld, Spitzer, Stein, Stock, Šulman, Turkl, Weinberger, Weiss, Wiener.
Židovi iz okolnih mjesta: Mikanovaca, Ivankova, Cerne, Gradišta, Županje, Babine Grede, Rajeva sela, Gunje i Drenovaca pripadali su vinkovačkoj židovskoj općini i bili su uključeni u njezine aktivnosti.
Židovska općina
Židovska općina osnovana je 1873. godine, a njezin prvi predsjednik bio je dr. Hugo Blum. Predsjednik židovske općine poslije Prvoga svjetskog rata bio je dr. Armin Lederer, a kasnije (sve do 1941.) dr. Ignjat Lang.
Židovsko groblje
Groblje je osnovano oko 1870. godine, a o njemu se brinula Hevra Kadiša ("Sveto društvo"- organizacija židovskih muškaraca i žena koji se brinu da tijela preminulih Židova budu pripremljena za pokop prema židovskoj tradiciji i štite ih od skrnavljenja, bilo namjerno ili ne, do ukopa).
Židovska općina osnovana je 1873. godine, a njezin prvi predsjednik bio je dr. Hugo Blum. Predsjednik židovske općine poslije Prvoga svjetskog rata bio je dr. Armin Lederer, a kasnije (sve do 1941.) dr. Ignjat Lang.
Židovsko groblje
Groblje je osnovano oko 1870. godine, a o njemu se brinula Hevra Kadiša ("Sveto društvo"- organizacija židovskih muškaraca i žena koji se brinu da tijela preminulih Židova budu pripremljena za pokop prema židovskoj tradiciji i štite ih od skrnavljenja, bilo namjerno ili ne, do ukopa).