Teo Gruškovnjak 8.A knjiga o kulturi i športu u Hrvatskoj

Kultura i šport u Hrvatskoj

-Hrvatska- Populacija - &nbsp;3 871 833 Površina - &nbsp;56.594&nbsp;km² Glavni grad - Zagreb Predsjednik - Zoran Milanović Najveći gradovi - Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar

Hrvatska&nbsp;je specifična po tome što s obzirom na broj stanovnika i veličinu države postiže značajne športske rezultate. Naravno da najveći broj medalja na velikim natjecanjima osvajaju velike države tipa&nbsp;SAD-a,&nbsp;Rusije&nbsp;ili&nbsp;Njemačke, no zapažen je uspjeh naših športaša i u ekipnim športovima (nogomet,&nbsp;rukomet,&nbsp;vaterpolo,&nbsp;veslanje) i u pojedinačnim športovima (tenis,&nbsp;skijanje). U skupnim su športovima svjetska zlata hrvatski športaši kao dio Jugoslavije ili kao samostalna Hrvatska osvajali u košarci, rukometu, vaterpolu i rukometu na pijesku. Olimpijskim su se zlatom okitili u nogometu, košarci, rukometu i vaterpolu. Europska su zlata osvajali u košarci, vaterpolu.

Hrvatska nogometna reprezentacija&nbsp;ostvarila je jedan od najvećih uspjeha u povijesti hrvatskog sporta; osvojila je brončanu (1998.), srebrnu medalju (2018.) te brončanu medalju (2022.) sa svjetskih prvenstava. Zanimljivo je da je Hrvatska svoj prvi polufinalni okršaj sa SP-ava igrala 1998. protiv Francuske i izgubila (1:2) te da je igrala u svom prvom finalu također protiv Francuske i opet izgubila (2:4) u borbi za naslov svjetskog prvaka.

U 7. stoljeću Hrvati, zajedno s drugim Slavenima i Avarima, dolaze sa Sjevera Europe na ova područja gdje i danas obitavaju. Hrvati su bili veoma otvoreni prema rimskoj umjetnosti i kulturi, ali prije svega prema kršćanstvu. Prve crkve izgrađene su kao kraljevska svetišta, a najjači utjecaji rimske umjetnosti bili su u Dalmaciji gdje je urbanizacija bila najgušća, i gdje je bio veliki broj spomenika. Vremenom, taj utjecaj je zapostavljen s određenim pojednostavljenjima, izmijenjeni su naslijeđeni oblici a dolazi čak i do pojave originalnih građevina. Najveća i najkompliciranija središnje-bazirana crkva je crkva sv. Donata u Zadru. Iz ovih vremena, s njenom veličinom i ljepota se mogla jedino mjeriti Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu. Ograda oltara i prozori su bili ukrašeni s providnim ornamentima poznatim pod nazivom hrvatski pleter. Neki put natpisi su bili napisani glagoljicom. Ubrzo je glagoljica zamijenjena latinicom na ogradama oltara i arhitravima starih hrvatskih crkava.

Kultura u Hrvatskoj ima svoje korijene u dugoj hrvatskoj povijesti: Hrvati naseljavaju ova područja četrnaest stoljeća ali postoje i značajni ostaci drugih, starijih naroda koji su živjeli na ovim područjima, i koji su dobro očuvani. Zbog svog geografskog položaja, Hrvatska predstavlja mješavinu četiri različite kulturne sfere. Područje je bilo raskrižje između zapadnog i istočnog kulturnog i političkog utjecaja, još od podjele na Zapadno i Istočno Rimsko Carstvo, ali i dio Srednje i Mediteranske Europe.[1] Ilirski pokret je bio najznačajniji period nacionalne kulturne povijesti, kao što se pokazalo da je 19. stoljeće bilo ključno u emancipaciji hrvatskog jezika, i razvoju umjetnosti i kulture na svim poljima, dajući mnogobrojne povijesne osobe. Vjerojatno je najpoznatiji hrvatski kulturni doprinos ostatku svjetske kulture, izum kravate.

Izradio : Teo Gruškovnjak, 8.A

Među najboljim Hrvatskim sportašima su : Luka modrić (nogometaš), Dražen Petrović (košarkaš), Goran Ivanišević (tenisač), Ivica i Janica Kostelić (skijaši), Sandra Perković (atletičarka) i još mnogi sportaši...

Drevni spomenici iz&nbsp;paleolitika, napravljeni su od jednostavnog kamena i kosti. U neke od najstarijih ostataka, ubrajaju se 100.000 godina stare kosti neandertalca, nedaleko&nbsp;Krapine, u&nbsp;Hrvatskom zagorju. Najinteresantniji ostaci iz&nbsp;bakrenog doba&nbsp;ili eneolitika pripadaju&nbsp;Vučedolskoj kulturi. U&nbsp;Brončano doba&nbsp;dolazi do razvoja&nbsp;Vinkovačke kulture&nbsp;(nazvane po gradu&nbsp;Vinkovcima) koja je prepoznatljiva po brončanim fibulama, koje su mijenjale predmete poput igala i dugmadi. Kultura brončanog doba Ilira, naroda koji je obitavao na ovom prostoru, počinje dobivati konture u 7. st. pr.Kr. Mnogobrojni spomenici iz ovog doba su sačuvani, kao i zidovi&nbsp;citadele,&nbsp;Nezakcij&nbsp;nedaleko&nbsp;Pule, jednog od brojnih istarskih gradova iz&nbsp;Željeznog doba. Grci iz&nbsp;Sirakuze&nbsp;na&nbsp;Siciliji&nbsp;su 390 pr. Kr. doplovili do otoka&nbsp;Visa,&nbsp;Hvara, i&nbsp;Korčule, i tu osnovali&nbsp;gradove-države&nbsp;u kojima su živjeli poprilično izolirano.