Book Creator

Kultura i šport u Hrvatskoj

by Teo

Pages 2 and 3 of 9

Kultura i Sport u Hrvatskoj
Izradio : Teo Gruškovnjak, 8.A
Loading...
Loading...
-Hrvatska-
Populacija -  3 871 833
Površina -  56.594 km²
Glavni grad - Zagreb
Predsjednik - Zoran Milanović
Najveći gradovi - Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar
Loading...
Šport u Hrvatskoj
Loading...
Loading...
Hrvatska je specifična po tome što s obzirom na broj stanovnika i veličinu države postiže značajne športske rezultate. Naravno da najveći broj medalja na velikim natjecanjima osvajaju velike države tipa SAD-a, Rusije ili Njemačke, no zapažen je uspjeh naših športaša i u ekipnim športovima (nogomet, rukomet, vaterpolo, veslanje) i u pojedinačnim športovima (tenis, skijanje).
U skupnim su športovima svjetska zlata hrvatski športaši kao dio Jugoslavije ili kao samostalna Hrvatska osvajali u košarci, rukometu, vaterpolu i rukometu na pijesku. Olimpijskim su se zlatom okitili u nogometu, košarci, rukometu i vaterpolu. Europska su zlata osvajali u košarci, vaterpolu.
Hrvatska nogometna reprezentacija ostvarila je jedan od najvećih uspjeha u povijesti hrvatskog sporta; osvojila je brončanu (1998.), srebrnu medalju (2018.) te brončanu medalju (2022.) sa svjetskih prvenstava. Zanimljivo je da je Hrvatska svoj prvi polufinalni okršaj sa SP-ava igrala 1998. protiv Francuske i izgubila (1:2) te da je igrala u svom prvom finalu također protiv Francuske i opet izgubila (2:4) u borbi za naslov svjetskog prvaka.
Među najboljim Hrvatskim sportašima su : Luka modrić (nogometaš), Dražen Petrović (košarkaš), Goran Ivanišević (tenisač), Ivica i Janica Kostelić (skijaši), Sandra Perković (atletičarka) i još mnogi sportaši...
Kultura u Hrvatskoj
Kultura u Hrvatskoj ima svoje korijene u dugoj hrvatskoj povijesti: Hrvati naseljavaju ova područja četrnaest stoljeća ali postoje i značajni ostaci drugih, starijih naroda koji su živjeli na ovim područjima, i koji su dobro očuvani.
Zbog svog geografskog položaja, Hrvatska predstavlja mješavinu četiri različite kulturne sfere. Područje je bilo raskrižje između zapadnog i istočnog kulturnog i političkog utjecaja, još od podjele na Zapadno i Istočno Rimsko Carstvo, ali i dio Srednje i Mediteranske Europe.[1] Ilirski pokret je bio najznačajniji period nacionalne kulturne povijesti, kao što se pokazalo da je 19. stoljeće bilo ključno u emancipaciji hrvatskog jezika, i razvoju umjetnosti i kulture na svim poljima, dajući mnogobrojne povijesne osobe. Vjerojatno je najpoznatiji hrvatski kulturni doprinos ostatku svjetske kulture, izum kravate.
Drevna baština Hrvatske kulture
Drevni spomenici iz paleolitika, napravljeni su od jednostavnog kamena i kosti. U neke od najstarijih ostataka, ubrajaju se 100.000 godina stare kosti neandertalca, nedaleko Krapine, u Hrvatskom zagorju.
Najinteresantniji ostaci iz bakrenog doba ili eneolitika pripadaju Vučedolskoj kulturi. U Brončano doba dolazi do razvoja Vinkovačke kulture (nazvane po gradu Vinkovcima) koja je prepoznatljiva po brončanim fibulama, koje su mijenjale predmete poput igala i dugmadi.
Kultura brončanog doba Ilira, naroda koji je obitavao na ovom prostoru, počinje dobivati konture u 7. st. pr.Kr. Mnogobrojni spomenici iz ovog doba su sačuvani, kao i zidovi citadele, Nezakcij nedaleko Pule, jednog od brojnih istarskih gradova iz Željeznog doba.
Grci iz Sirakuze na Siciliji su 390 pr. Kr. doplovili do otoka Visa, Hvara, i Korčule, i tu osnovali gradove-države u kojima su živjeli poprilično izolirano.
Umjetnost u Hrvatskoj
U 7. stoljeću Hrvati, zajedno s drugim Slavenima i Avarima, dolaze sa Sjevera Europe na ova područja gdje i danas obitavaju. Hrvati su bili veoma otvoreni prema rimskoj umjetnosti i kulturi, ali prije svega prema kršćanstvu.

Prve crkve izgrađene su kao kraljevska svetišta, a najjači utjecaji rimske umjetnosti bili su u Dalmaciji gdje je urbanizacija bila najgušća, i gdje je bio veliki broj spomenika. Vremenom, taj utjecaj je zapostavljen s određenim pojednostavljenjima, izmijenjeni su naslijeđeni oblici a dolazi čak i do pojave originalnih građevina. Najveća i najkompliciranija središnje-bazirana crkva je crkva sv. Donata u Zadru. Iz ovih vremena, s njenom veličinom i ljepota se mogla jedino mjeriti Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu. Ograda oltara i prozori su bili ukrašeni s providnim ornamentima poznatim pod nazivom hrvatski pleter. Neki put natpisi su bili napisani glagoljicom. Ubrzo je glagoljica zamijenjena latinicom na ogradama oltara i arhitravima starih hrvatskih crkava.
PrevNext