opisivanje ozonskog omotača, štetne tvari za ozon i doprinosi ozonu

OZONSKI OMOTAČ

https://api.bookcreator.com/users/v2/klX7yz2LIheN4azocIKuznbY8v13/books/fuYSxlY3SOeZRG-xmPf-6Q/assets/mWTTbwLJRkKqsb5Trdi0FQ.jpeg?width=1192&height=810

Kako nastaje ozon? Uz pomoć Sunčevog ultraljubičastog zračenja nastaje ozon u Zemljinoj atmosferi. Sunčevo ultraljubičasto zračenje udara u molekule kisika (O₂) te ga rastavljaju na atom kisika (O). Taj isti atom (O) se opet spaja s nekom drugom molekulom kisika (O₂) s kojom stvara molekulu ozona (O₃). Molekula ozona (O₃) sama po sebi nije jako stabilna i ako Sunčevo ultraljubičasto zračenje udari u molekulu ozona (O₃) ta će se molekula opet raspasti na molekulu kisika (O₂) i jedan atom kisika (O), taj fotokemijski mehanizam kojim se stvara ozon otkrio je britanski meteorolog Sidney Chapan te se taj ciklus naziva Chapmanov ozonski ciklus.

Raspodjela ozona u stratosferi Većina ljudi kad bi im spomenuli ozonski omotač pomislili bi kako je deblji u području ekvatora, a tanji u području polova. Zapravo je stvar potpuno drugačija jer je ozonski omotač deblji oko polova a tanji oko ekvatora. Debljina se također mijenja ovisno o godišnjem dobu tako da je ozonski omotač najdeblji u proljeće a najtanji u jesen. Kada pričamo o stratosferskom ozonu koji se stvara zbog Sunčevog ultraljubičastog zračenja, svi pomislimo kako bi najviše ozona trebalo biti u tropskom pojasu, a najmanje u polarnim pojasima. Međutim istraživanjima smo došli do zaključka kako najviše ozona imamo u umjerenim pojasima.

https://api.bookcreator.com/users/v2/klX7yz2LIheN4azocIKuznbY8v13/books/fuYSxlY3SOeZRG-xmPf-6Q/assets/tOO6JEv2RAi_5ZV2uS6Czw.jpeg?width=1446&height=810

&nbsp;UTJECAJ OZONA NA BILJKE I ŽIVOTINJE&nbsp;

Ozon(O3) je&nbsp;alotrop&nbsp;kisika čija se molekula sastoji od 3 atoma kisika. Iako je količina ozona u atmosferi mala, njegova je važnost za život na Zemlji ogromna.&nbsp;&nbsp; Prema izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije povećane koncentracije&nbsp;troposferskog&nbsp;ozona štetne su za ljude, biljke i životinje. Ustanovljeno je da povećane koncentracije ozona u troposferi nanose&nbsp;znatne štete biljnoj&nbsp;proizvodnji, djelujući na fotosintezu i transpiraciju, ključne procese važne za rast i razvoj biljaka. Biljke izložene djelovanju ozona manje su otporne prema bolestima i štetnicima, te&nbsp;prema&nbsp;drugim klimatskim stresovima (suša ili mraz).&nbsp;Ozon može prouzročiti manje prinose poljoprivrednih kultura i lošiju kvalitetu biljnog proizvoda koji se koriste za ishranu ljudi i životinja. Osim toga, ozon se, uz kisele kiše smatra&nbsp;jednim od&nbsp;glavnih čimbenika propadanja šuma u Europi.&nbsp;

Izvori:&nbsp; <a href="https://www.bib.irb.hr/125229">https://www.bib.irb.hr/125229</a><a href="https://www.eea.europa.eu/hr/signals/signals-2013/clanci/svaki-nas-udisaj">https://www.eea.europa.eu/hr/signals/signals-2013/clanci/svaki-nas-udisaj</a><a href="https://meteo.hr/objave_najave_natjecaji.php?section=onn&amp;param=objave&amp;el=zanimljivosti&amp;daj=zn16092020">https://meteo.hr/objave_najave_natjecaji.php?section=onn&amp;param=objave&amp;el=zanimljivosti&amp;daj=zn16092020</a>

https://api.bookcreator.com/users/v2/klX7yz2LIheN4azocIKuznbY8v13/books/fuYSxlY3SOeZRG-xmPf-6Q/assets/9gmvOHIdRPaLYPPyhCdSww.png?width=1180&height=810

Obilježavanje međunarodnog dana ozonskog omotača: 16.rujan.&nbsp; Ozonski omotač sloj je u atmosferi, na visini od 10 do 50 km u kojem se nalazi većina atmosferskog ozona .Njegova debljina se razlikuje ,tako je uglavnom u blizini ekvatora manja i povećava se prema polovima.&nbsp; On apsorbira (zadržava) velik dio ultraljubičastog zračenja. Takvo zračenje ima 3 tipa : UVC-zrake koje štite živa bića, UVB -zrake mogu uzrokovati rak kože i oštećenje DNA , te UVA – zrake koje stvaraju spontanu pigmentaciju kože. Moje mišljenje je da ljudi nisu dovoljno educirani oko mogućih posljedica predugog izlaganja UV-zračenju i toga kako očuvati ozonski omotač.

Izvori; <a href="https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=46030">https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=46030</a>, <a href="https://www.tportal.hr/tehno/clanak/pokazalo-se-da-mozemo-zivjeti-bez-stetnih-sastojaka-koji-su-napravili-ozonsku-rupu-zasto-to-ne-primijenimo-i-sada-20191012">https://www.tportal.hr/tehno/clanak/pokazalo-se-da-mozemo-zivjeti-bez-stetnih-sastojaka-koji-su-napravili-ozonsku-rupu-zasto-to-ne-primijenimo-i-sada-20191012</a>

https://api.bookcreator.com/users/v2/klX7yz2LIheN4azocIKuznbY8v13/books/fuYSxlY3SOeZRG-xmPf-6Q/assets/oe3ZuzWvQuq4u5EC6J9GKA.jpeg?width=1216&height=810

Ozon se u Zemljinoj atmosferi stvara uz pomoć Sunčevog ultraljubičastog zračenja, koje udara molekularni kisik te ga razdvaja u dva atoma kisika, nakon toga kemijski reagira sa nerazdvojenim molekularnim kisikom i stvara ozon (O3). Fotokemijski mehanizam kojim se stvara ozonski omotač otkrio je britanski meteorolog Sidney Chapman 1930. Ozonski sloj se nalazi 10 do 50 km iznad zemljine površine, a u stratosferi se nalazi 90% ozona. Najveća koncentracija&nbsp;ozona je između 20 do 40 km, gdje se koncentracije kreću od 0,0002% do 0,0008%. Ozonski omotač je bitan za sve nas ljude jer nas štiti od opasnog ultraljubičastog zračenja te zato trebamo njegovu važnost više primjećivati i truditi se očuvati ga.

Literatura: <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Ozonski_omota%C4%8D">https://hr.wikipedia.org/wiki/Ozonski_omota%C4%8D</a> &nbsp;&nbsp;&nbsp;

https://api.bookcreator.com/users/v2/klX7yz2LIheN4azocIKuznbY8v13/books/fuYSxlY3SOeZRG-xmPf-6Q/assets/veZGSyt5R3eF6aTjaQIMcA.jpeg?width=1446&height=810

KAKO MOŽEMO POMOĆI; - korištenjem artikala s oznakama ozone/toxic free - smanjena upotreba automobila - kupnjom lokalnih proizvoda - odgovornim korištenjem klima uređaja

CHAPMANOV OZONSKI CIKLUS Sunčevo zračenje razgrađuje atome iz molekule kisika koje se kasnije spajaju s nerazdvojnim molekulama kisika stvarajući ozon. No molekula ozona nije stabilna pa se pod ponovnim sunčevim zračenjem raspada i vraća u oblik molekule kisika.

Svjetski dan ozona se obilježava 16, rujna u spomen potpisivanja najuspješnijeg međunarodnog sporazuma kojim je omogućeno spašavanje ozonskog sloja od negativnih posljedica ljudskog djelovanja Monterealskog protokola 1987.godine. Svrha obilježavanja mu je podizanje svijesti o problematici ozonskog omotača te istraživanju načina kako ga očuvati, a obilježava se od 1994.godine

https://api.bookcreator.com/users/v2/klX7yz2LIheN4azocIKuznbY8v13/books/fuYSxlY3SOeZRG-xmPf-6Q/assets/DdtxYRqeRzugPgFebqXGag.jpeg?width=1228&height=810

U svakodnevnom životu: U proizvodnji hrane i pića Farmaceutskoj industriji (kupanje u vodi obogaćenoj ozonom može održati sjaj i zdravlje kože) Industriji papira U rudnicima Kod gradskih otpadnih voda (pročišćava onečišćenu vodu) Na brodovima za balastne vode U marinama (održava svježim meso i ribu) U medicini: Povećava energiju Poboljšava funkciju mozga Ublažava upalne procese Ubrzava zacjeljivanje rana Ima antibakterijski, antimikrobni i antiparazitički učinak Učvršćuje zube i desni Pomlađivanje lica Uklanjanje akni Dezinfekcija&nbsp;

Izvor: <a href="https://i.ekobutik.si/485694e612c3f2d42c6667ab0374bc.jpg">https://i.ekobutik.si/485694e612c3f2d42c6667ab0374bc.jpg</a>&nbsp;

Ultraljubičasto zračenje ili ultraljubičasto svijetlo je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nm. Ozon u atmosferi upija zračenje ispod 290 nm. Ultraljubičasto zračenje otpada u samo 10% energije u Sunčevu spektru.

https://api.bookcreator.com/users/v2/klX7yz2LIheN4azocIKuznbY8v13/books/fuYSxlY3SOeZRG-xmPf-6Q/assets/kJw9r6KYS2qxTNbNeKA-EA.jpeg?width=1216&height=810

Ozonske rupe su područja izrazito prorijeđena stratosferskog ozona, koja se od kraja 1970-ih pojavljuju iznad polarnoga predjela Južne polutke u proljeće, a od konca 1980-ih potkraj proljeća i iznad polarnih predjela Sjeverne polutke. Ozonske rupe nastaju najprije zbog ispuštanja u stratosferu industrijski proizvedenih plinovitih halogeniranih ugljikovodika, poznatih kao freoni (plinovi u rashladnim sustavima, sredstva za čišćenje, pogonsko sredstvo u bocama pod tlakom) i haloni (tvari koje se koriste u vatrogasnim aparatima). To pak dovodi do jačeg Sunčevog ultraljubičastog zračenja štetnog za zdravlje ljudi koje može izazvati različita oštećenja oka, slabljenje imunološkog sustava, te rak kože. 1987. godine donesen je Montrealski protokol u kojem se zemlje potpisnice obvezuju na smanjenje uporabe freona za 50%. Kako pokazuju najnovija mjerenja, količine klora i broma u stratosferi vrlo se sporo smanjuju, pa se predviđa da bi se ozonski omotač mogao do 2050. vratiti u onakvo stanje u kakvom je bio prije 1980.

Literatura:&nbsp; Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 20. 9. 2021. <a href="http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46029">http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46029</a> <a href="https://www.ekologija.com.hr/ozonske-rupe/">Ozonske rupe – Ekologija</a> <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Montrealski_protokol">https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Montrealski_protokol</a> <a href="https://www.znanje.org/knjige/animacije/i27anim/07iv01anim/07iv0102anim/7.JPG">https://www.znanje.org/knjige/animacije/i27anim/07iv01anim/07iv0102anim/7.JPG</a>

Izvori:&nbsp;&nbsp; https://th.bing.com/th/id/R.40c1dc9f78055bfb5172df80cdd8fb35?rik=2iT%2bHI7YDg5wFQ&amp;riu=http%3a%2f%2fwww.ekologija.com.hr%2fwp content%2fuploads%2f2010%2f01%2fozonska&nbsp; rupa.jpg&amp;ehk=FT1HjtWPtLreEEo1doU35ddb0rVYD2WN0p0Mc3KBARg%3d&amp;risl=&amp;pid=ImgRaw&amp;r=0https://www.espreso.co.rs/data/images/2021/06/30/12 /964297_profimedia0181467245_share.jpg&nbsp; https://www.bing.com/images/search?view=detailV2&amp;ccid=12YvgiKt&amp;id=FD5250DEB382214D8198B94E69C084BB1EA7F0B2&amp;thid=OIP.12YvgiKt20k0A2 Y4DZKvsQHaIO&amp;mediaurl=https%3a%2f%2fi.pinimg.com%2foriginals%2fe7%2fd6%2fde%2fe7d6dedff3933e0b79cfa72ba884b3ce.jpg&amp;cdnurl=https%3a%2 f%2fth.bing.com%2fth%2fid%2fR.d7662f8222addb49340366380d92afb1%3frik%3dsvCnHruEwGlOuQ%26pid%3dImgRaw%26r%3d0&amp;exph=889&amp;expw=80 0&amp;q=polar+bear+global+warming&amp;simid=608045624116447896&amp;FORM=IRPRST&amp;ck=6664EB56CBE58

https://api.bookcreator.com/users/v2/klX7yz2LIheN4azocIKuznbY8v13/books/fuYSxlY3SOeZRG-xmPf-6Q/assets/Oke3mYjBSWKPb9ECn0_eXw.jpeg?width=1080&height=1080

Danas najveća ozonska rupa nalazi se iznad Južnog pola, a znanstvenici NASA-e i NOAA-e&nbsp;zabilježili su da je veličine čak preko 27 milijuna kvadratnih kilometara što je jednaka površina&nbsp;cijelog Afričkog kontinenta, no treba napomenuti kako je 2006. godine površina ozonske rupe&nbsp;iznosila je 29 milijuna kvadratnih kilometara što je dosadašnji rekord ove ozonske rupe.&nbsp; Veličina ozonske rupe nad Južnim polom se mijenja tijekom cijele godine te obično doseže&nbsp;maksimum između sredine rujna i sredine listopada.&nbsp; “Ove se godine ozonska rupa na početku sezone razvila kako se očekivalo. No sada naše&nbsp;prognoze pokazuju da rupa evoluira u puno veću od uobičajene”, priopćio je direktor&nbsp;Copernicusa Vincent-Henri Peuch koji prati ozonski omotač pomoću računalnog modeliranja i&nbsp;satelitskih snimki. Iako ozonski omotač pokazuje znakove oporavka, iz Copernicusa kažu da&nbsp;će se potpuno oporaviti tek 2060. Također, stručnjaci smatraju da bi zatvaranje ove ozonske&nbsp;rupe mogli potaknuti neobično jaki i dugotrajni polarni vjetrovi te nema veze s promjenom u&nbsp;kvaliteti zraka.&nbsp;

https://api.bookcreator.com/users/v2/klX7yz2LIheN4azocIKuznbY8v13/books/fuYSxlY3SOeZRG-xmPf-6Q/assets/UXD4oBLJTnGC_KuQUV2VUw.jpeg?width=1642&height=810

&nbsp;Izvor za tekst: <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Ozonski_omota%C4%8D">https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Ozonski_omotač</a>

Prvi koji su otkrili za ozonski omotač su bili francuski fizičari Charles Fabry i Henri Buisson. Otkrili su ga 1913. godine. Detaljnija svojstva ozonskog omotača je istražio britanski meterolog G. M. B. Dobson, koji je razvio spektrofotometar (Dobsonov metar), koji se koristio za mjerenje stratosferskog ozona sa tla. Dobsonova jedinica je jedinica u kojoj se najčešće izražava količina ozona u atmosferi. Količina ozona u atmosferi izražena u DU jednaka je ukupnoj količini O3 koja se nalazi u vertikalnom stupcu zraka koji se proteže od tla do vrha atmosfere.

Half tone purple

https://api.bookcreator.com/users/v2/klX7yz2LIheN4azocIKuznbY8v13/books/fuYSxlY3SOeZRG-xmPf-6Q/assets/1MA8aUUqQjmsg6GM0VOfyA.jpeg?width=1228&height=810

Razaranje ozonskog sloja odvija se na površini&nbsp;polarnih stratosferskih<a href="https://cloudatlas.wmo.int/en/nitric-acid-and-water-polar-stratospheric-clouds.html"> </a>oblaka&nbsp;uz prisutnost UV zračenja. Ovi oblaci nastaju pri ekstremno niskim temperaturama (cca. - 80 °C) nad polarnim krajevima. Sadrže ledene kristialiće u kojima su zarobljene tvari/plinovi koje oštećuju ozonski sloj, a koje su ovdje dospjele emisijama iz prizemnog sloja gdje su to inertni spojevi. Nakon oslobađanja na površini oblaka oni ulaze u prirodni ciklus nastanka stratosferskog ozona i na taj način smanjuju njegovu koncentraciju te dolazi do stvaranja ozonske rupe.&nbsp;

https://api.bookcreator.com/users/v2/klX7yz2LIheN4azocIKuznbY8v13/books/fuYSxlY3SOeZRG-xmPf-6Q/assets/mZcLAOIiSJqz91Jio7HN5A.jpeg?width=1446&height=810

Ozonske su rupe područja ozona koja su izrazito prorijeđena. Pojavljuju se od 1970-ih iznad području južnog pola, te krajem 1980-ih iznad pola na sjevernoj polutci. Kako ozonski omotač ne dopušta nekim UV zračenjima da prodru u atmosferu, nastankom ozonskih rupa ta se situacija mijenja i UV zračenja prodiru u atmosferu. Nastaju razgradnjom halogeniranih ugljikovodika (freona i halona), iz kojih se oslobađaju fluor, brom i klor. Oni se zatim vežu za atome kisika te tako razgrađuju molekule ozona. Samo jednom takvom reakcijom može se uništiti i do 100 000 molekula ozona. Kako bi se spriječilo širenje već nastalih ozonskih rupa, prekinuta je proizvodnja freona, a klora i broma je sve manje te se predviđa da bi se u budućnosti ozonski omotač mogao vratiti u prvobitno stanje. Izvor: <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Ozonske_rupe">https://hr.wikipedia.org/wiki/Ozonske_rupe</a>

https://api.bookcreator.com/users/v2/klX7yz2LIheN4azocIKuznbY8v13/books/fuYSxlY3SOeZRG-xmPf-6Q/assets/oTla0GZtTTid9P4Z8fkNGA.jpeg?width=1558&height=810

Ozonski omotač su prvi otkrili francuski fizičari Charles Fabry i Hensi Buisson 1913. godine. Britanski meteorolog G. M. B. Dobson razvio je spektrofotometar, koji se koristio za mjerenje stratosferskog ozona sa tla.

Dobsonova jedinica je jedinica u kojoj u kojoj se najčešće izražava količina ozona u atmosferi. Uobičajena količina ozona u atmosferi je 300 DU&nbsp;

Njegova uloga je zaštita Zemlje od ultraljubičastog zračenja sa Sunca. UV zrake mogu oštetiti DNK i bez ozonskog omotača ne bi bilo života na Zemlji

Clouds pattern

Ozonski omotač ili ozonski sloj je dio Zemljine atmosfere (stratosfere) koji sadrži relativno visoku koncentraciju ozona, a to je između 10 do 50 km iznad Zemljine površine. Ozon je kao kemijsku tvar prvi put prepoznao Christian Friedrich Schonbein 1840g., koji ga je nazvao prema grčkoj riječi ozein, što bi značilo miris, prema posebnom mirisu, posebno nakon grmljavinskih oluja i munja. Kemijsku formulu za ozon O3 je odredio Jacques-Louis Soret 1867.

https://api.bookcreator.com/users/v2/klX7yz2LIheN4azocIKuznbY8v13/books/fuYSxlY3SOeZRG-xmPf-6Q/assets/uKIWmJggQ6qYhEHoTwPj1w.jpeg?width=1228&height=810

Ozonski omotač je u tropskom pojasu najveći, a u umjerenom i polarnom pojasu na nižim visinama. To se dešava zbog slabog strujanja između troposfere i stratosfere. Ozon u Champanobom ozonskom ciklusu uz pomoć ultraljubičastog zračenja sa Sunca. Raspada reakcijom sa jednoatomnim kisikom O, što se odvija uz prisustvo katalizatora, a to su prisutni slobodni radikali u atmosferi, od kojih su najvažniji hidroksil (OH), dušikov oksid (NO), didušikov oksid(N2O), atomski klor (Cl) i brom (Br). Sredinom sedamdesetih godina 20. st. Nad Antarktikom je u ozonskom omotaču uočeno veliko smanjenje koncentracije ozona. Kemičari atmosfere pripisuju to smanjenje ljudskom djelovanju. Najveće smanjenje uočeno je na visinama od 14-19km nad tlom.

https://api.bookcreator.com/users/v2/klX7yz2LIheN4azocIKuznbY8v13/books/fuYSxlY3SOeZRG-xmPf-6Q/assets/31hHDGduR_G7QoAXECaWKw.jpeg?width=1446&height=810

Postoje 3 vrste UV zračenja: -UVA (400-315 nm) ili dugovalno (crno svijetlo) -stvara spontanu i neposrednu pigmentaciju kože, prodire u dublje slojeve kože uzrokujući oštećenja i mogući razvoj raka kože u kasnijoj fazi života. UVB (315-280 nm) ili srednjevalno zračenje -izaziva akutno oštećenje kože (eritem-crvenilo) u obliku opeklina, koje dovodi do degeneracije kože, njezina starenja, a može izazvati i rak kože zbog oštećenja gena za obnovu stanica kože. UVC (‹280 nm) ili kratkovalno (antimikrobno) -zračenje je blokirano od strane ozonskog omotača i trenutačno ne predstavlja neposrednu prijetnju.

Zemljin ozonski omotač zaustavlja 97%-99% Sunčevog UV zračenja UV zračenje se može koristiti i u medicini, a koristi se za liječenje kožnih bolesti kao što su psorijaza i vitiligo.

Debljina ozonskog omotača se razlikuje tako da je u blizini ekvatora manja, a prema polovima sve deblja. Ozonskog omotača najviše ima u proljeće, a najmanje u jesen.

https://api.bookcreator.com/users/v2/klX7yz2LIheN4azocIKuznbY8v13/books/fuYSxlY3SOeZRG-xmPf-6Q/assets/NFrYp4gTQWGFX3waTKciDA.jpeg?width=1216&height=810

UTJECAJ OZONSKOG OMOTAČA NA NAŠE ZDRAVLJE

Ozon je plin blijedo plave boje sastavljen od tri atoma kisika. Iako je količina ozona u atmosferi poprilično mala, njegova važnost za život na Zemlji je ogromna. Ozonski sloj pruža našem planetu zaštitu od štetnog dijela sunčevih zraka i čuva sav život našeg planeta. Stvara se pod utjecajem sunčeve svjetlosti te tako čini dio Zemljine atmosfere. Smješten je na visini od 10 do 50 km iznad Zemljine površine. Ograničava štetno ultraljubičasto zračenje i njegovo dostizanje do Zemlje, što pruža zaštitu ljudskom zdravlju i čitavom ekosustavu. Povišene koncentracije troposferskog (prizemnog) ozona mogu naštetiti zdravlju ljudi, životinja i biljaka, a uzrokuju i štete na reagira materijalima. Snažno sa drugim molekulama i&nbsp;u većim koncentracijama je visoko toksičan . Dokazan je štetan učinak ozona i na&nbsp;rast šuma i ljudsko zdravlje. Ultraljubičasto zračenje djeluje snažno na našu kožu i potkožno tkivo. Također može oštetiti genetički materijal u stanici i tako izaziva rak kože. Uz to može dovesti do zamagljenja leća koje pogoršavaju vid. Pojačano ultraljubičasto zračenje može smanjiti ljudsku otpornost na neke bolesti i alergije. Zračenje na imunološki sustav ne ovisi o boji kože. Svi ljudi su u jednakoj opasnosti.

LITERATURA <a href="https://www.google.com/search?q=ozonski+omota%C4%8D&amp;source=lnms&amp;tbm=isch&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwiA2ICi4IrzAhUBtqQKHRbSABcQ_AUoAXoECAEQAw&amp;biw=1366&amp;bih=625&amp;dpr=1#imgrc=ekpI1s76RBm5fM">https://www.google.com/search?q=ozonski+omota%C4%8D&amp;source=lnms&amp;tbm=isch&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwiA2ICi4IrzAhUBtqQKHRbSABcQ_AUoAXoECAEQAw&amp;biw=1366&amp;bih=625&amp;dpr=1#imgrc=ekpI1s76RBm5fM</a> <a href="https://www.google.com/search?q=ozonski+omota%C4%8D&amp;source=lnms&amp;tbm=isch&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwiA2ICi4IrzAhUBtqQKHRbSABcQ_AUoAXoECAEQAw&amp;biw=1366&amp;bih=625&amp;dpr=1#imgrc=-5gnXtVeolWqzM">https://www.google.com/search?q=ozonski+omota%C4%8D&amp;source=lnms&amp;tbm=isch&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwiA2ICi4IrzAhUBtqQKHRbSABcQ_AUoAXoECAEQAw&amp;biw=1366&amp;bih=625&amp;dpr=1#imgrc=-5gnXtVeolWqzM</a>

https://api.bookcreator.com/users/v2/klX7yz2LIheN4azocIKuznbY8v13/books/fuYSxlY3SOeZRG-xmPf-6Q/assets/kZPzE4enQF6IFMBN0jSsAA.jpeg?width=1080&height=937

Francuski fizičari Charles Fabry i Henri Buisson bili su prvi koji su otkrili ozonski omotač. 1913. godine uspjeli su dokazati njegovo postojanje u gornjoj atmosferi UV spektroskopskim mjerenjima. Svojstva ozonskog omotača detaljnije su opisana od strane britanskog meteorologa G. M. B. Dobson. On je razvio spektrofotometar (Dobsonov metar) koji se koristio za mjerenje stratosferskog ozona sa tla. Dobsonova jedinica je jedinica u kojoj se najčešće izražava količina ozona u atmosferi (uobičajena količina iznosi 300DU).

Izvori : <a href="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Charles_Fabry.jpg/330px-Charles_Fabry.jpg">https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Charles_Fabry.jpg/330px-Charles_Fabry.jpg</a>&nbsp; <a href="https://allabouttheozonelayer.weebly.com/uploads/1/3/6/3/13636139/2574791.jpg?212">https://allabouttheozonelayer.weebly.com/uploads/1/3/6/3/13636139/2574791.jpg?212</a> <a href="https://alchetron.com/cdn/g-m-b-dobson-d84eeb04-ad2b-409e-86d6-7f05155247d-resize-750.jpeg">https://alchetron.com/cdn/g-m-b-dobson-d84eeb04-ad2b-409e-86d6-7f05155247d-resize-750.jpeg</a>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

https://api.bookcreator.com/users/v2/klX7yz2LIheN4azocIKuznbY8v13/books/fuYSxlY3SOeZRG-xmPf-6Q/assets/H-WJj1LMTuuybz1yt4ydpw.jpeg?width=1080&height=810

Stanje ozonskog sloja i prodiranje toplih UV zraka ima utjecaj i na globalno zatopljenje, zajedno s drugim uzročnicima zagrijavanja atmosfere poput: ugljični dioksid, metan, dušični oksidi i mnogi drugi. Važno je naglasiti kako i prirodno dolazi do zagrijavanja ozona no taj je proces u ravnoteži novonastalim molekulama ozona.

https://api.bookcreator.com/users/v2/klX7yz2LIheN4azocIKuznbY8v13/books/fuYSxlY3SOeZRG-xmPf-6Q/assets/rQrHJag9T9mrd7a92BCxww.jpeg?width=1228&height=810

Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača 1913. godine, francuski fizičari Charles Fabry i Henri Buisson, UV spektroskopskim mjerenjima, su prvi otkrili ozonski omotač. Dobsonova jedinica je jedinica koja izražava količinu ozona u atmosferi. Ime je dobila prema G.B.M. Dobsonu, koji je detaljnije istražio svojstva ozonskog omotača te je razvio spektrometar koji se koristio za mjerenje stratosferskog ozona s tla. Količina ozona u atmosferi izražena u DU jednaka je ukupnoj količini O3 koja se nalazi u vertikalnom stupcu zraka koji se proteže od tla do vrha atmosfere. Uobičajena količina ozona u atmosferi iznosi 300 DU. Vašnost ozonskog omotača je što apsorbira ultraljubičaste zrake. Ako višak ultraljubičastog zračenja padne na kožu, tada možemo dobiti opekline ili rak kože. Ozon je također značajan za atmosfersku raspodjelu klima i utječe na klimu na Zemlji. Mislim da bismo mogli zaštititi ozonski omotač kad bismo znatno smanjili upotrebu štetnih tvari te odlagali opasni otpad na za to predviđena odlagališta ili svesti korištenje automobila na minimum.

https://api.bookcreator.com/users/v2/klX7yz2LIheN4azocIKuznbY8v13/books/fuYSxlY3SOeZRG-xmPf-6Q/assets/Jnw0hlyyS8ClvspXZP_yfA.jpeg?width=1080&height=1307

MEĐUNARODNI DAN ZAŠTITE OZONSKOG OMOTAČA

https://api.bookcreator.com/users/v2/klX7yz2LIheN4azocIKuznbY8v13/books/fuYSxlY3SOeZRG-xmPf-6Q/assets/yDXUbtr9QeCJn4bGKBSFhQ.jpeg?width=1080&height=1080

UČENICI; IVONA KARDAŠ 3D KATARINA MAMIĆ 3D IVAN OREŠKOVIĆ 3D KAROLINA ŠANTIĆ 3D GABRIJELA FRAN 3A GABRIELA LIPOVAC 3A TARA BATNOŽIĆ 3A MATEJ VIOVIĆ 3D EMANUEL TOMINAC 3A ROZA DELIGEGIĆ 3D TEA NURKIĆ 2A LUKSA PETROVIĆ 2A EMA VLAŠIĆ 2A LORA MATANOVIĆ 2A CHIARA RAMUŠĆAK 2A LORENA VUJIĆ 2B EMA ĆOSIĆ 2B LARA ROZANKOVIĆ 2B IVAN JURIĆ 2A PETRA RADOŠEVIĆ 2B KATARINA ŠIRIĆ 2B SANJA KUNŠTEK 3D

MENTORICE: ŠEHERZADA ŠAINI TALIĆ JASMINA CVETNIĆ DUBRAVKA REBIĆ

https://api.bookcreator.com/users/v2/klX7yz2LIheN4azocIKuznbY8v13/books/fuYSxlY3SOeZRG-xmPf-6Q/assets/gLf_AC9sRsujm5C3Xnz5XA.jpeg?width=1080&height=1920

Plin blijedo plave boje sastavljen od 3 atoma kisika. U Zemljinoj atmosferi uloga ozona je vitalna iako čini svega 0,001% zraka. Ozon se nalazi u dva sloja Zemljine atmosfere.

Odlažite stare uređaje i opremu koja koristi rashladne fluide na odgovoran način, kada kupujete nove uređaje kao što su frižideri, stare uređaje predajte ovlaštenim poduzećima za sakupljanje takve vrste uređaja jer frižideri i zamrzivači sadrže rashladni fluid koji se mora sakupiti i ukloniti prije nego što se ostali dijelovi uređaja recikliraju.

https://api.bookcreator.com/users/v2/klX7yz2LIheN4azocIKuznbY8v13/books/fuYSxlY3SOeZRG-xmPf-6Q/assets/JAafnOcYQC6cFQxJBpYv2w.jpeg?width=1080&height=1620

Ozonski omotač je sloj u atmosferi na visini od 10 do 50km u kojem se nalazi većina atmosferskog ozona. U ozonskom omotaču molekule ozonu se konstantno stvaraju, a zatim i razaraju pod utjecajem kozmičkoga i Sunčeva zračenja. Kada se molekula kisika razbije, ostaju samostalni atomi kisika koji se povezuju s drugim molekulama u molekule ozona. Po tome, jedan od uzročnika je Sunčevo zračenje.

Uzročnici ozonskih rupa su halogenirani ugljikovodici, poznatiji kao freoni i haloni. Time se ozonski omotač stanjuje, a to ima utjecaj na globalno zagrijavanje. Drugi uzročnici zagrijavanja atmosfere su ugljični dioksid, metan, dušini oksidi, klorofluorougljikovodici&nbsp;itd.

Izvori:&nbsp; Ozonske rupe se smanjuju (lider.media) Pet načina da zaštitite ozonski omotač | Federalno ministarstvo prostornog uređenja (fmpu.gov.ba) Ozonske rupe – Wikipedija (wikipedia.org) Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske - Što je to ozon i ozonska rupa? (gov.hr)