Book Creator | Zagreb - nekad i danas

SLIKE GRADA

Grad Zagreb stari je 1000 godina. Imao je jako veliku prošlost. Zagrebačku biskupiju na Kaptolu utemeljio je ugarski kralj Ladislav 1094. kada je započeta i gradnja prvostolnice – crkve sv. Stjepana. Katedrala je dovršena tek nakon 123 godine, 1217., a od tada, zbog potresa i požara, više je puta obnavljana.
Zagreb je nastao od 2 naselja: Kaptol i Gradec. 1242. Godine kralj Bela 4. je Zagrebu dao Zlatnu bulu. Kuće su bile od drva, bile su zidine od betona i slično. Gradec su napali Tatari, i baš zato je Zagreb dobio Zlatnu bulu. Između Gradeca i Kaptola je bio potok Medvešćak. U slučaj da se vrate Tatari, napravili su i Medvedgrad koji se porušio u 16. stoljeću zbog jakog potresa. U drugoj polovici 15. i na početku 16. st., u vrijeme najjačih prijetnji turskih osvajača, oko Kaptola su podignuti obrambeni zidovi i kule, velikim dijelom sačuvani do danas. Godine 1334. zagrebački kanonici naseljavaju kaptolske kmetove u blizini svojih domova, sjeverno od Kaptola. Tako nastaje naselje, današnja ulica, Nova Ves, koje je, zajedno s Vlaškom Vesi, također današnjom ulicom, smještenom podno južnih kaptolskih bedema, pod jurisdikcijom Kaptola.
Od 14. do 17. stoljeća, Zagreb je važna podgranična utvrda. Barokna obnova grada u 17. i 18. stoljeću mijenja obličje Gradeca i Kaptola. Ruše se stare drvene kuće a podižu raskošne palače, samostani i crkve. Bogatstvu grada pridnose brojni trgovački sajmovi, prihodi od posjeda i mnoštvo obrtničkih radionica. U grad se doseljavaju imućne plemenićke obitelji, kraljevi službenici, crkveni velikodostojnici i bogati trgovci cijele Europe. U Zagrebu su živjeli pravi izumitelji. Tamo je živio izumitelj penkala, i zvao se Slavoljub Penkala, tamo je živio izumitelj kravate i izumitelj najbržeg električnog auta, ali on se tek spominje u 21. stoljeću. U 17.i 18. stoljeću Zagrebu su se dogodile velike nesreće, potresi, požari, bolesti (kuga) i velika glad.
Najveći i najstrašniji požar izbio je 1731. godine kada se požar proširio na oba grada. Priče govore da je sve izgorjelo , osim slike Majke Božje u Kamenitim vratima.
Zato je danas Majka Božja od Kamenitih vrata zaštitnica grada Zagreba.
Popravljaju se stare crkve, grade palače i javne zgrade.

SLIKE GRADA

crkva sv. Marka

SLIKE GRADA

Stari su zanatnici rogožari, koji su od rogoza pleli hasure i »rogožare«,
koji bijahu još prije 50 godina u Zagrebu obični, a išli njime na »plac«
obično muškarci. Sapunari kuhali su sapun i lievali svieće-lojanice, dok su svjećari ili vošćari lievali valjda samo voštanice; sedlari su pravili sedla;
stolari krevete, stolove, klupe, ladice, jer bijahu stolci i ormari u početku
nepoznati. Bilo je tokara ili tačkara, tesara, tkalaca, koji nisu tkali
samo platno, već i grimiz; kovači bili su i urari i pravili ure za zvonike;
užari sukali su konope i pravili špagu; remenare zvali su »vuzdari«, jer su
pravili i »vuzde« (vojke). Bilo je zlatara i zlatarija, koji su pravili crkveno
posudje i razni ženski nakit. Zvonoljevci lievali su zvonove, ali i »lumbarde
«. Stari naši znali su i za gudače ili svirače, krasnopisce i knjigoveže,
slikare i rezbare, ali nisu poznali n. pr. medičare, dimnjačare, tapetare,
ličilce, pokrivače, limare.
Najbrojnije su se izticali cehovi župe sv. Marka, a padale su u oči navlastito
za crkvenih obhoda ili »prošecija« svojim zastavama, koje su nosili
na čelu svakoga ceha. Prvi ceh bio je špoljarski ili bravarski sa barjakom
od crvene svile i slikom sv. Nikole i propetoga Isusa. Ovaj se je ceh zvao
»veliki varoški ceh«.

Prva velika civilizacija koja je kročila na obalu Save bilo je Rimsko carstvo. Gradove na granicama carstva podizali su vojnici. Za razliku od Hrvata koji će doći nakon njih, rimski legionari su izabrali desnu obalu Save, na kojoj su podigli Andautoniju. Nakon dvjesto godina, Andautonija je polako potonula u riječno blato.
Hrvati su stigli u ranom srednjem vijeku. Iako se ne zna kad je Zagreb rođen, zna se kad je kršten. Kralj Ladislav 1094. godine osniva Zagrebačku nadbiskupiju sa sjedištem u Katedrali na Kaptolu.
Kralj Bela IV. 1242. godine daje građanima Zlatnu bulu, povelju kojom Zagreb postaje slobodan kraljevski grad s raznim povlasticama. Grad Medvedgrad je sagradio 1254. godine biskup Filip, koji je u njemu pohranio crkveno blago.
Kad su Turci zaprijetili banskoj Hrvatskoj, Kaptol gradi bedeme. Hrvatski sabor 1557. godine traži od austrijskog cara da se bolje brine za zagrebačke utvrde i tada se Zagreb prvi put spominje kao metropola. Potres 1590. godine pustoši Medvedgrad koji je tada napušten zauvijek. Stolnu crkvu je 1624. godine zapalio grom i izazvao golem požar. U idućih stotinu godina grad će poharati još četiri požara. Oko izvora Manduševca uklanjaju se vrtovi kako bi se uredio sajmišni trg, današnji Trg bana Josipa Jelačića.
Gradec i Kaptol razvijaju živu trgovinu. Zbog trgovačkog suparništva 1667. godine dolazi do sukoba na mostu preko potoka Medveščak, gdje danas stoji ulica Krvavi most.
1771. godine izlazi prvi zagrebački tjednik i to na latinskom jeziku.
U prvoj polovici 19. stoljeća počinje se širiti Donji Grad.
od osam kilometara na sat.
1850. godine se spajaju Gradec, Kaptol, Nova ves, Vlaška ulica i Horvati. Taj trenutak se može smatrati začetkom modernog Zagreba.

(Zagreb, kratka urbana povijest i zlatno desetljeće, Zagreb, 2013., Dugo putovanje na Dolac, Zagreb, 1997. godina)