Vještine 21. stoljeća
Suzana Ruško, prof.
Loading...
Radionica kritičkog mišljenjaLoading...
Šest šešira za razmišljanjeLoading...
Učenici petih razreda sudjelovali su u radionici kritičkoga mišljenja oblikovanoj prema metodi šest mislećih šešira. Loading...
Prva aktivnost za učenike bila je oblikovana prema modelu obrnute učionice. Učenici su samostalno kod kuće trebali pročitati tekst Hotel za kukce i odgovoriti na pitanja vezana za razumijevanje teksta i jedan istraživački zadatak. Na taj su način dobili uvid u sadržaj teksta o i dovoljno podataka za razgovor i promišljanje. Trebalo je razmotriti problemsku situaciju i odgovoriti na pitanje: Trebamo li u školskome vrtu načiniti hotele za kukce?
Na satu je korištena tehnika paralelnog mišljenja Šest mislećih šešira. Učenici su bili podijeljeni u šest skupina prema bojama šešira i svaka je skupina dobila zadatak u skladu s bojom šešira.
U skupinama su se dogovarali i trebali donijeti zajedničke zaključke. Nakon rasprave čitali su svoje odgovore, a plava je skupina pisala bilješke i na kraju razmotrila sve odgovore ostalih šešira.
Učenici su zaključili da su hoteli za kukce korisni te da ih treba postaviti u školskome vrtu.
Loading...
Loading...
Loading...
Radionica za učenike 7. razreda
Kvalitetom zraka i pitke vode održavamo kvalitetu života
Učenici sedmih razreda sudjelovali su u radionici u kojoj su tražili odgovor na tezu: Hrvatska se treba brinuti o očuvanju pitke vode, kvalitete zraka i prirodnih resursa. Radionica se nadovezala na sadržaje koje su učenici proučavali na Geografiji o kvaliteti zraka i vode u europskim zemljama.
Prije radionice učenici su slušali dio radijske emisije o vodama u Hrvatskoj i zapisivali važne informacije koje su organizirali u različite vrste bilježaka.
Nakon toga slijedila je druga aktivnost: gledanje dijela televizijske emisije DW: Sutrašnjica danas sa zadatkom da zapišu važne informacije, što su novo naučili i kako će im to znanje koristiti. Učenici su proučavali povezanost biljaka i životinja u ekosustavu.
Učenici su proučavali podatke o kvaliteti vode i zraka u Hrvatskoj i pisali bilješke.
Četvrta aktivnost bila je radionica paralelnog mišljenja šest mislećih šešira u kojoj su dobili zadatak uočiti različite aspekte problema i donijeti zaključak.
Učenici su zaključili da se Republika Hrvatska treba više brinuti o svojim resursima pitke vode (iako ih ima dovoljno, a voda je kvalitetna), a posebno o kvaliteti zraka jer je na visokom mjestu po njegovu onečišćenju. Naveli su mogućnosti kojima bi se poboljšala kvaliteta zraka i pitke vode.
Prije radionice učenici su slušali dio radijske emisije o vodama u Hrvatskoj i zapisivali važne informacije koje su organizirali u različite vrste bilježaka.
Nakon toga slijedila je druga aktivnost: gledanje dijela televizijske emisije DW: Sutrašnjica danas sa zadatkom da zapišu važne informacije, što su novo naučili i kako će im to znanje koristiti. Učenici su proučavali povezanost biljaka i životinja u ekosustavu.
Učenici su proučavali podatke o kvaliteti vode i zraka u Hrvatskoj i pisali bilješke.
Četvrta aktivnost bila je radionica paralelnog mišljenja šest mislećih šešira u kojoj su dobili zadatak uočiti različite aspekte problema i donijeti zaključak.
Učenici su zaključili da se Republika Hrvatska treba više brinuti o svojim resursima pitke vode (iako ih ima dovoljno, a voda je kvalitetna), a posebno o kvaliteti zraka jer je na visokom mjestu po njegovu onečišćenju. Naveli su mogućnosti kojima bi se poboljšala kvaliteta zraka i pitke vode.
Onečišćenje okoliša u Hrvatskoj
Odgovornim ponašanjem za bolju budućnost
Hrvatska je jedna je od pet najbogatijih država po količini pitke vode, no kvaliteta zraka puno je lošija nego što bi trebala biti
Hrvatska je predivna zemlja s puno prirodnih resursa, ali je čak 37. država u svijetu po onečišćenju zraka, što može ostaviti izrazito loše posljedice na kvalitetu života. Također, ljudi nesvjesno troše prevelike količine pitke vode, a zalihe pitke vode neće vječno trajati.
Nepotrebno trošenje i neobaziranje na taj problem približit će nas trenutku kada neće biti dovoljno pitke vode da zadovolji svakoga. Hrvatska je poznata po svojim prekrasnim plažama i čistom moru. Međutim, turizam može biti veliki izvor onečišćenja, posebno od plastičnog otpada. Stoga, država treba raditi na smanjenju količine otpada i educirati turiste i domaće stanovništvo o važnosti očuvanja okoliša. Ljudi bi zasigurno trebali davati više pozornosti ovim problemima. Nažalost, toga nisu svi svjesni i to može uzrokovati ozbiljne probleme. Smatram da bi ljudi trebali organizirati mnogo više akcija kojima će pomagati oko čišćenja okoliša i da bi o tim problemima trebali više razgovarati na svim razinama i u svim medijima. Ako u tome uspijemo i ako smanjimo potrošnju i zagađenje, uvjeti života će se poboljšati. Zalihe pitke vode će duže trajati, zrak će biti čišći, a kvaliteta života će se poboljšati.
U tome svatko može pomoći pomoću malih stvari koje ljudi ne smatraju toliko bitnima kao što je recikliranje, umjereno trošenje vode ili sadnja biljaka. Takve male radnje mogu mnogo pomoći, ne samo ljudima, već i cijelom životinjskom i biljnom svijetu.
U tome svatko može pomoći pomoću malih stvari koje ljudi ne smatraju toliko bitnima kao što je recikliranje, umjereno trošenje vode ili sadnja biljaka. Takve male radnje mogu mnogo pomoći, ne samo ljudima, već i cijelom životinjskom i biljnom svijetu.
Kika Kecerin, 7. a
Radionica za učenike 7. razreda
Zajedničkim snagama do rješenja
Radionica suradnje organizirana je prema dvjema tehnikama kritičkog mišljenja naučenih na edukaciji u Amsterdamu. Jedna je Think-pair-share, a druga Pizza solution.
Radionica suradnje osmišljena je kako bi učenici bolje surađivali i donosili zajedničke zaključke koji se temelje na komunikaciji i pronalaženju najboljeg rješenja.
Nakon čitanja književnoga teksta učenici su dobili zadatak razmisliti o problemskoj situaciji, a zatim svoje mišljenje podijeliti s parom iz klupe.
Zadatak za skupinu bio je nacrtati pizzu i podijeliti je na broj sudionika. Svatko je iznio svoje rješenje problema, a kao skupina trebali su se dogovoriti koje će rješenje predložiti kao konačno i služiti se argumentima kako bi uvjerili ili nagovorili ostale članove da se izabere najbolje rješenje.
Nakon čitanja književnoga teksta učenici su dobili zadatak razmisliti o problemskoj situaciji, a zatim svoje mišljenje podijeliti s parom iz klupe.
Zadatak za skupinu bio je nacrtati pizzu i podijeliti je na broj sudionika. Svatko je iznio svoje rješenje problema, a kao skupina trebali su se dogovoriti koje će rješenje predložiti kao konačno i služiti se argumentima kako bi uvjerili ili nagovorili ostale članove da se izabere najbolje rješenje.