U svijetu grčkih mitova

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/v_ziTuSeRyyjPdB03VnI0w.jpg?width=758&height=337

Kada se zateknemo između&nbsp;Scile&nbsp;i&nbsp;Haribde, u kakvoj smo situaciji?

Izraz između Scile i Haribde se zadržao do danas i označava&nbsp;položaj kada opasnost prijeti i s jedne i s druge strane, kada se dospijeva sa zla na gore. Sličan je i izraz prolaziti kroz Scilu i Haribdu, sa značenjem nailaziti na velike opasnosti, kao i proći Scilu i Haribdu, to jest savladati velike teškoće.

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/GrH4WBGDRdaLYmKtS0Vxbg.jpg?width=304&height=418

Nina Franćeski 5.a&nbsp;

Pandora je, prema grčkom mitu, prva žena na Zemlji napravljena od strane bogova. Na Zeusov zahtjev stvorio ju je bog Hefest od zemlje i vode, a ostali su je bogovi obdarili vrijednim darovima. Stvorena je da bude kazna ljudskom rodu, jer je Zeus htio kazniti ljude zbog toga što je Prometej ukrao vatru i dao je ljudima. Njeni su darovi bili primamljivo dobri. Hefest joj je dao savšen oblik, Afrodita joj je dala ženstvenost, a Atena je naučila zanatima. Zeus je naredio Hermesu da Pandoru nauči biti naivna i radoznala djevojka, te joj je dana kutija. Bogovi joj rekoše da se unutra nalaze najvrijedniji darovi bogova, no da je ne smije nikada ni slučajno otvoriti. Hermes je odveo Epimeteju, Prometejevom bratu, za ženu. Prometej je upozorio brata da ne prihvaća ništa od bogova, no Epimeteja&nbsp;je očarala njezina ljepota pa odmah prihvati. Pandora pokuša obuzdati svoju znatiželju, ali je na kraju posustala i otvorila kutiju iz koje su izletjele sve bolesti i nedaće koje su bogovi sakrili u nju. Jadna Pandora se uplašila, u panici je zatvorila kutiju te je u njoj ostala zarobljena nada.&nbsp;

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/sCBfzLnSSwq-YT-CQswRiQ.jpg?width=620&height=457

Tko je bio Damoklo? Damoklo je bio Dionizijev dvorjanin. Bio je veliki laskavac i&nbsp;veliki hvalisavac. Uvijek ga je zanimalo kako je biti na vlasti pa mu je Dionizije i&nbsp;ponudio da na jedan dan zamijene mjesta da bi vidio kako je to. Uživao je&nbsp;u svim tim kraljevskim počastima, a najviše na svečanoj večeri. Ali baš je na toj večeri primijetio mač.

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/N7yC5gk1Q1W9w9qN0p5x5g.jpg?width=1153&height=810

Trojanski svećenik Laokon je rekao: »Pazite, mogla bi to biti neka klopka. Ne vjerujte Dajanicima, naročito kad nose darove...«, no građani ga nisu htjeli slušati. Konj je doveden unutar zidina. Spustila se noć. Dok su Trojanci spavali, na boku goleme drvene životinje otvoriše se vratašca i kroz njih izađe četa vojnika, naoružanih do zuba. Bili su sretni što im je plan uspio. Upališe baklje... za samo nekoliko trenutaka grad je bio u plamenu! Istovremeno, grčki ratnici otvoriše vrata svojim suborcima, koji su se brodovima vratili na obalu, u okrilju mraka. Tako je, nakon deset godina ratovanja, pao grad Troja.

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/bcIu7ZryTkSwX4GmV0hHuA.png?width=691&height=384

Marko Jurič, 5.B

O Sizifu… Sizif je bio kralj Korinta. Slovio je kao najlukaviji i najmudriji&nbsp;čovjek na svijetu, koji je nekoliko puta nadmudrio i same bogove. Varao je, bio je pohlepan i zao. Uspio je doživjeti duboku starost, ali ga je Zeus kaznio nakon njegove smrti. Postoje i neka druga učenja o Sizifu. Prema solarnoj teoriji, Sizif je Sunčev disk koji se svakoga dana diže na istoku, a potom pada na zapadu. Drugo učenje tvrdi da je Sizif personifikacija čovjekove borbe u potrazi za znanjem.

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/neMOGKa-Q56yJNacJI6HPw.png?width=624&height=468

Sizif je dobio zadatak da zauvijek mora gurati veliku stijenu do vrha brijega, a kad je htio kamen prebaciti preko vrhunca, on se uvijek skotrljao natrag niz brdo te je posao morao raditi iz početka. Tako je Sizif kažnjen rađenjem besciljnog posla pri kojem mu nije moglo pomoći njegovo lukavstvo.&nbsp;

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/ESwPwWkMRJCjcw1PUE531w.jpg?width=616&height=425

Dok je Ahilej bio beba majka ga je okupala u rijeci Stiks kako bi po vjerovanju postao neranjiv.&nbsp; Dok ga je stavljala u vodu držala ga je za petu koju nije uronila u vodu tako da je taj dio tijela jedini ostao ranjiv.&nbsp;

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/SWMt9eNcT-qg4rA5LuTI2w.png?width=778&height=806

Jednom je živio čovjek po imenu Tantal. On je bio Zeusov sin i njegov miljenik, no bio je ohol, drzak, a kako je bio Zeusov miljenik uvijek je dobivao sve što je htio. On je bio smrtnik i silno je želio biti poput bogova. Tako ga je jednom Zeus pozvao na gozbu na Olimp. Tada je Tantal ukrao ambroziju vječne mladosti, otkrio je njenu tajnu i pokazao je ljudima. Drugi puta je Tantal ubio svoga sina skuhao ga i poslužio ga bogovima. Bogovi su shvatili što je napravio pa su oživili njegovog sina i kaznili Tantala. Tantal je dobio doživotnu kaznu. Morao je do kraja života biti do vrata u hladnoj vodi koju nije mogao popiti jer bi mu se ona izmaknula kad bi to pokušao. Iznad glave su mu visjele grane s prekrasnim voćnim plodovima, ali kad bi ih pokušao pojesti grane bi se izmakle. Osim toga bio je i u vječnom strahu zbog kamena koji mu je visio iznad glave. Tako je do kraja života ostao gladan, žedan i u vječnom strahu.

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/1Jo_TZE8Tu-UgyDKZXhKhQ.png?width=1304&height=809

•Pouka mita je da nikad ne tražiš više nego što imaš i da se ne hvališ jer i tebi netko na drugi način može prerezati konac, i tebe netko na bilo koji način može ugroziti. •Meni se iskreno svidio mit&nbsp;iako mi je na početku čitanja bio nezanimljiv, ali zato mi se svidio kraj, jer ima lijepu poruku za sve nas, a i&nbsp;svidjelo mi se što je dosta kratak. Mislim da je i zanimljiv za djecu jer ih se na taj način može naučiti da budu skromni&nbsp;I zadovoljni sa onim što imaju. •Ako kažemo da nekom nad glavom visi Damoklov mač što mu stalno prijeti , misli se na to da mu prijeti neka kazna jer je na primjer dobio neku lošu ocjenu ili se uvalio u nevolje. •Ta izreka označava veliku nesigurnost koju netko&nbsp;na vlasti može osjetiti. To je zapravo po mom mišljenju strah da će netko tko je na vlasti brzo i propasti.

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/q12nawQ5RPicD4_FtFejIg.jpg?width=1069&height=751

Jednom davno postojao je grad Troja kojemu su se svi divili zbog njegove ljepote, bio je zaista veličanstven.&nbsp;Nažalost, mnogi su bili ljubomorni&nbsp;pa je tako uslijedila opsada Grčke vojske. Troju je deset godina opsjedala moćna grčka vojska koja je imala samo jedan cilj, a to je bio osvojiti prekrasan grad u kojeg su bili svi zaljubljeni, od pjesnika, kraljeva do običnih ljudi.

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/v2-3A1UGSAuR2gxUmmDVEA.jpg?width=865&height=577

Sa sedam godina otac i majka Ahileja su poslali u školu kod kentaura Hirona. Ahilej je u školi naučio čitati, pisati, računati ali i svirati harfu. Omiljeni predmet bile su mu borilačke vještine. Usavršio je gađanje lukom i strijelom, bacanje koplja, baratanje mačem i štitom.

Pitanje: &nbsp; Kada kažemo da netko prolazi Tantalove muke, što time mislimo? &nbsp;Izraz Tantalove muke ljudi koriste kada je netko u jako velikim i teškim mukama ili kada su jako blizu nečega što žele, a ne mogu do toga doći. U slučaju da ste jako blizu nečemu, a ne možete do toga doći, možete reći da ste u Tantalovim mukama. Izraz Tantalove muke sličan je izrazu: Tako blizu, a tako daleko. &nbsp; &nbsp;1. primjer Tantalovih muka: Konobar ste na svadbi i svima poslužujete hranu i piće koju vi ne smijete pojesti ili popiti. &nbsp; 2. primjer Tantalovih muka: Učenik dobije jedan u školi i za kaznu ne smije igrati video igre, a svaki dan gleda u igraču konzolu koju ne smije ni taknuti. &nbsp; &nbsp;Zaključak: &nbsp;Tantal je loše završio i za to si je on bio kriv, no ako mi završimo u Tantalovim mukama moramo probati naći izlaz jer čak i u Tantalovim mukama nije sve tako crno.

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/_pNlLpjLQ5uIqvXtubK-zA.jpg?width=623&height=412

•Mač&nbsp;je bio&nbsp;obješen&nbsp;na&nbsp;jednu&nbsp;nit&nbsp;konjske&nbsp; dlake, bio&nbsp;da&nbsp;Damoklo&nbsp;više&nbsp;nije&nbsp;htio&nbsp;ni&nbsp;slaviti, &nbsp;ni&nbsp;jesti,nije&nbsp;više&nbsp;uživao,&nbsp;ali&nbsp;nije&nbsp;više&nbsp; ni&nbsp;želio&nbsp;biti&nbsp;vladar. •Čim je Dionizije ušao, pitao ga je o čemu se radi&nbsp;i&nbsp;zašto taj mač visi! Tada je Dionizije objasnio da je to sastavni dio njegova života, njegovih svečanih večera, jer&nbsp;je nad njegovom glavom stalno neka opasnost •Shvatio&nbsp;je da ipak&nbsp;nije&nbsp;"sreća"&nbsp;kako&nbsp;je&nbsp;mislio!

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/u6kPi8fDR_SQ11vxqMIQ2w.jpg?width=620&height=658

Damoklo je, onako hvalisav i laskav, uživao na toj svečanoj večeri, ali&nbsp;kad je primijetio taj mač, protrnuo je. Nije mu bilo više ni do vlasti, ni do zabave. Samo je razmišljao o maču i o tome što taj mač znači. Nije se mogao opustiti ni veseliti više, stalno se pitao što će sada biti i da li će mu mač pasti na glavu.

Parchment

Mitovi su priče kojima su stari Grci nastojali objasniti postanak svijeta, čovječanstva, prirodu i vlastitu prošlost. U mitovima se pojavljuju bogovi, heroji i čudovišta.

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/onbRDJrSRCWJLlAk2mxMJQ.png?width=624&height=820

Kada se za nešto kaže da je "Sizifov posao" misli se na neki težak i često besmislen posao.

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/shoHzu6VTOGAA4lrWak5QQ.png?width=1134&height=660

Nakon teških bitki Grci su već bili umorni&nbsp;od borbe i poželjeli su se svoje domovine. Među vojskovođama je bio i jedan osobito domišljat, a zvao se Odisej. Kako njegova vojska nije mogla na silu osvojiti grad Odisej je smislio lukav plan.&nbsp; »Prijatelji!«, reče Odisej jednoga dana svojim suborcima. »Nije nam uspjelo zauzeti Troju silom. Pravi je trenutak da upotrijebimo glavu!« Prema Odisejevim savjetima, Grci se dadoše na posao. Konja je istesao i sastavio Epej, poznati stolarski majstor. Naposljetku, jednoga jutra trojanske straže s visokih zidina Troje ugledaše da Grci napustiše svoj logor na obali. Umjesto neprijateljskih šatora, stajao je divovski drveni konj. Grci su napokon otišli! Ostavili su nam čak i dar za rastanak... Trojanci su mislili da se radi o znaku mira. Požurite!, dovucimo tog lijepog konja unutar zidina i proslavimo!«

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/UOU86IxoSoCkST6k0JFaKA.jpg?width=625&height=581

- Povod rata: Ljubav trojanskog princa Parisa i Helene, najljepše žene svijeta - Grčka vojska: 1175 lađa, 141 000 grčkih vojnika - Trajanje: 10 godina grčka vojska opsjedala je Troju - Poznati u ratu: - Troja: Prijam (kralj), Hektor i Paris (sinovi), Helena (djevojka Parisa) - Grčka: Agamemnon (kralj), Odisej (borac), Ahilej (borac), Patroklo (Ahilejev prijatelj)&nbsp;

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/4vbKeNIMTmWh7MzPvCBQ9A.jpg?width=726&height=398

•Damoklo ga je upitao zašto mu taj mač svaki dan mora&nbsp;visjeti&nbsp;iznad glave. Dionizije mu je odgovorio: "Taj mač, da točno taj mač iznad glave mi stoji zato&nbsp;što je to opasnost koju osjećam svaki dan. Ako&nbsp;netko&nbsp;ima nešto protiv mene, da ga bilo kad u toku večere može prerezati i&nbsp;ubiti me. To je vladanje, to je uživanje u vladavini." •Nakon toga Damoklo mu se nikad više nije zamjerio i te se večeri vratio kući pokunjen, ali sretan što nema takvu opasnost nad glavom.

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/21-DYAEYRnitfB_QsMM_FA.jpg?width=619&height=875

Mida je napustio svoju palaču jer je zamrzio bogatstvo upravo zbog tog dara. Bog Apolon i&nbsp;Pan su se borili tko bolje svira, a među gledateljima je prisustovao&nbsp;i&nbsp;Mida. Sudac je Apolona proglasio pobjednikom, ali Mida se pobunio&nbsp;i&nbsp;rekao da Pan zaslužuje pobjedu. Tada je Apolon pristupio Midi i&nbsp;pograbio ga je za dva uha.Uši su mu se zašiljile&nbsp;i&nbsp;osušile starim dlakama. Jedan momak koji ga je inače šišao&nbsp;nije znao čuvati tajne&nbsp;i&nbsp;zato je otišao na obalu rijeke, iskopao je jamu&nbsp;i&nbsp;prošaptao u nju tajnu. Zatrpao je jamu&nbsp;i&nbsp;pošao je kući. Nije prošlo dugo&nbsp;i&nbsp;već je narasla šumica trske. Kada bi povjetarac zapuhao čulo bi se:,,U kralja Mide magareće uši!''

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/oxAfHlW4S5OBtupX3Ja-uA.jpg?width=624&height=979

Ako kažemo da je netko otvorio Pandorinu kutiju, mislimo li da je&nbsp;pokrenuo nešto dobro ili loše?

Kada kažemo da je netko otvorio Pandorinu kutiju mislimo da je pokrenuo nešto zabranjeno i loše, ako ne i grozno i opasno.

Što nam govori poslovica: „Bojim se Dajanaca i kad darove nose”

Latinska izreka „Quidquid id est, timeo Danaos et dona ferentes” potiče iz priče o drvenom trojanskom konju, koga su Grci dali Trojancima u epu Eneida rimskog pjesnika Publije Vergilije Maron. Ova izreka se često prevodi: Bojim se Danajaca (Grka) i kad darove nose ili u skraćenom obliku Pazi se danajskih darova. Danas se ova izreka koristi kada se ukazuje na opasnost koja se krije ispod nečije pretjerane ljubaznosti i darežljivosti i često upozorava ljude da ne vjeruju slijepo drugima. Fraza danajski dar koristi se za označavanje poklona koji donosi zlu sreću ili poklon sa izdajničkim namjerama.

Učenici 5. ab OŠ Bukovac

https://assets.api.bookcreator.com/templates/LftBowmea5eYuag5HtOu/assets/-MRzCYVxwkuVpCJT0Hpc.jpg?width=1080&height=810

PITANJE:&nbsp;Ako smo poput kralja Mide, koja nam je glavna osobina?&nbsp;Što to govori o nama?&nbsp; ODGOVOR:&nbsp;Ako smo poput kralja Mide, glavna osobina nam je pohlepnost. To o nama govori da smo pohlepni tj. u ovom slučaju želim&nbsp;zlato koje nam nije toliko potrebno(možemo bez njega) i samo želimo za sebe

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/8f1B77YHQDatSfhg4CSX_w.jpg?width=284&height=463

Par primjera kako je izgledalo kada je Mida nešto dotaknuo dok je imao dar:

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/fBh9CyNySKmBmCJxCc3kpA.png?width=604&height=284

Izraz Ahilova peta označava slabu stranu bića na koje se odnosi. Moja Ahilova peta je čitanje. Nadam se da ću to brzo promijeniti.

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/Atf9U1L8SXKXu1rr1enbMw.jpg?width=680&height=377

Tijekom završne bitke za Troju Ahileja je Paris, brat princa Hektora, pogodio strijelom u petu gdje je jedino bio ranjiv. Tako ga je ubio.&nbsp; Od tuda potječe naziv Ahilova peta - nečija slaba strana.

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/a-evKw4wQ0idEBSK7wqVsg.jpg?width=785&height=524

- Mama: Tetida, božica mora, besmrtna - Otac: Pelej, kralj Mirmidonaca, Zeusov unuk - Domovina: Tesalija - Vrline: najveći grčki borac ikada - Slabosti: lijeva peta - Najpoznatija bitka: Trojanski rat

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/sDWCJ0JLQ-CErs42ODhmiw.jpg?width=626&height=412

Mit mojim riječima Mit 'Kralj Mida' radi se o tome da su jednoga dana frigijski seljaci doveli&nbsp;pijana starca kralju Midi. Mida ga je ugostio deset dana i deset noći. Jedanaesto jutro kralj Mida odvede starca k bogu Dionisu. Dionis je nagovorio kralja da zatraži bilo kakav dar. Mida je tako zatražio da sve što dotakne pretvori se u zlato. Već je na putu prema kući isprobao svoj dar i&nbsp;stvarno se pretvorilo u zlatu sve što je dotaknuo. Midine sluge spremile su mu obilan doručak, ali kad je sve bilo na stolu spremno, Mida je išao uzeti jelo i pretvorilo se u zlato. Od straha podiže ruke k nebu i pomoli se. Bog Dionis mu zapovijedi da ide do rijeke Paktola, do izvora i da tamo zagnjuri glavu&nbsp;i opere tijelo, a sa zaltom svoj grijeh.

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/yCk25Sn_R-KMrRTtIz709w.png?width=581&height=328

Ahilej nije htio ratovati jer je grčki kralj Agamemnon oteo ropkinju. U rat kreće tek kad mu trojanski princ Hektor ubije prijatelja Patrokla. Ahilej u dvoboju za osvetu ubija Hektora te mu tijelo vuče oko zidina Troje. Odisej zapovjeda izgradnju velikog drvenog konja, danas poznat po nazivu Trojanski konj. Unutar konja sakrili su se najbolji grčki vojnici. Ispred Troje Odisej je ostavio konja i najmlađeg vojnika koji je trojancima rekao da su Grci pobjegli.&nbsp; Trojanci su počeli slaviti i konja uveli unutar zidina. Po noći Grci su izašli iz konja, otvorili vrata zidina te pustili ostale grčke vojnike unutra. Tijekom noći Grci su pobijedili.

https://api.bookcreator.com/users/v2/lkV9ugXpY-2bDlnZyEGivVEFov4cr2hXx-QOAOzuK0I/books/MnFA1fq7Q7SRvFMMhTlNhA/assets/RD0QqZjqQCWS-2ZFy9877g.jpg?width=536&height=311

Scila i Haribda (grč.&nbsp;Σϰύλλα, Skýlla&nbsp;i&nbsp;Χάρυβδις, Khárybdis) po antičkome vjerovanju dvije su opasne nemani koje su pomorci morali izbjeći ako su se htjeli spasiti za plovidbe kroz Messinski tjesnac (između Italije i Sicilije). Scila („ona&nbsp;koja&nbsp;razdire“), šesteroglavo morsko čudovište koje živi u dubokoj hridi i proždire prolaznike, bila&nbsp;je opasna litica o koju su se razbijali brodovi. Imala je šest glava na dugačkim&nbsp;vratovima&nbsp;i&nbsp;dvanaest&nbsp;kandži&nbsp; kojima&nbsp;je&nbsp;hvatala&nbsp;mornare.&nbsp;Sa&nbsp;sicilijanske&nbsp;strane u visokoj je stijeni vrebala Haribda („ona koja usisava“). Haribda je opasan vir koji su brodovi mogli izbjeći samo dok je spavala, a tri put na dan je uvlačila i izbacivala vodu stvarajući poguban vir. Opasnost plovidbe između hridi sa Scilom i vira sa Haribdom istaknuta je u Homerovom epu Odiseja i dala je povod izreci „Incidit in Scyllam qui vult vitare Charybdim“, što u prijevodu sa latinskog jezika znači „Naleti na Scilu, tko hoće izbjeći Haribdu.“&nbsp;

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.